NJUJORK, BANJALUKA - "Human Rights Watch" u svom izvještaju za BiH za prošlu godinu samo dva događaja je ocijenio pozitivnom ocjenom.
Kako navode iz ove organizacije, u pitanju je organizovanje "Parade ponosa" u Sarajevu, kojoj su, podsjećamo, u septembru prošle godine prisustvovali brojne ličnosti iz javnog života BiH i ambasadori u BiH, te potpisivanje sporazuma između BiH, Srbije i Hrvatske o boljoj saradnji u oblasti potrage za nestalim osobama.
Međutim, kada se radi o diskriminaciji po seksualnoj, polnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi, nedovoljnom procesuiranju ratnih zločina, napadima na novinare i ugrožavanju slobode izražavanja, HRW je dao negativne ocjene.
"OEBS je između januara i septembra 2019. godine registrovao 109 incidenata - govora mržnje, a 66,67 odsto se odnosi na religiju ili etničku pripadnost", navode oni i podsjećaju da je u martu bošnjački povratnik u Prijedor napadnut fizički i verbalno.
Posebno se zamjera što se u Mostaru ni nakon 11 godina ne održavaju lokalni izbori, jer se tamošnje partije ne mogu dogovoriti o načinu glasanja, kao i to što nema napretka u povećanju inkluzivnosti romske populacije u društveni život.
Što se tiče napada na novinare, ponovo je pomenut pokušaj ubistva novinara RTV BN Vladimira Kovačevića, kao i napadi i prijetnje na novinare portala visoko.co.ba.
"Do avgusta 2019. bile su četiri sudske odluke za napade na novinare, uključujući i četvorogodišnju presudu Marku Čoliću za pokušaj ubistva novinara Vladimira Kovačevića", naglašeno je.
Što se tiče pitanja azila i migracija, naveli su da je povećan broj migranata, uz navođenje podataka da je između januara i avgusta 2019. registrovan 18.071 novih tražilac azila, odnosno oko 5.000 više nego godinu ranije.
"Najviše ih je bilo iz Pakistana, Avganistana, Bangladeša, Iraka i Sirije", izjavili su. Naglašeno je da je 17.165 ljudi izrazilo želju da zatraži azil, a da ih je samo 426 to i učinilo.
"UNHCR smatra da spori rokovi za podnošenje i ograničeni državni kapacitet da procesuira zahtjeve otežavaju pristup azilantskim procedurama", naglašeno je.
Packa je stavljena i Savjetu ministara BiH koji, kako je istaknuto, cijele prošle godine nije uspio da donese revidiranu strategiju za pitanje procesuiranja ratnih zločina, što je, kako se tvrdi, usporilo procesuiranje ovih predmeta.
"Prema informaciji OEBS-a, u avgustu 2019. godine u svim sudovima u BiH bilo je 250 predmeta ratnih zločina protiv 512 ljudi u fazi nakon podizanja optužnice", istakli su oni.
Prema podacima koje su iznijeli, sudovi u BiH su prošle godine donijeli 26 prvostepenih presuda, od čega na Sud BiH otpada 15, sudovi u FBiH devet, a sudovi u RS jednu. Od 38 optuženih, osuđeno je njih 23. U istom periodu donesena je 21 pravosnažna presuda, od čega 10 na državnom sudu, devet na federalnim, jedan u sudovima u RS, te jedan u Sudu Brčko distrikta.
Negativne ocjene dobili
- diskriminacija po seksualnoj, polnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi,
- nedovoljno procesuiranje ratnih zločina,
- napadi na novinare i ugrožavanje slobode izražavanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.