Porukama o velikim sniženjima i rasprodajama istaknutim na izlozima trgovci u BiH ovih dana svoje potencijalne kupce privlače u posljednju kupovinu odjeće i obuće prije nego što dođu jesenje i skuplje kolekcije.
Na izlozima prodavnica u Sarajevu istaknuti su natpisi "rasprodaja", "sale", "sniženja" od 30, 50, pa sve do 70 odsto.
Međutim, nerijetko nakon ulaska u prodavnicu, čiji se izlog ni ne vidi od ogromne reklame da je sve jeftinije 70 odsto, kupci ostanu neugodno iznenađeni jer sniženja nisu ni približna onima na reklami.
"Nažalost, trgovci koriste sve trikove da bi navukli mušterije. Rijetko ko od kupaca na velikom plakatu na kojem je naznačeno da je sniženje 70 odsto primijeti malim slovima napisano 'do'. Znači, sniženje je 'do 70' odsto. Uđete u radnju i sve su cijene minimalno snižene, a samo neki rijetki proizvodi su zaista drastično jeftiniji. Tako se trgovci ograde te ih se ne može okriviti za lažno reklamiranje", objašnjava Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzlanskog kantona i članica Unije udruženja potrošača BiH.
Bulićeva ističe da postoje i slučajevi kada trgovci u BiH "napumpavaju" prvobitnu cijenu artikala da bi kupac stekao lažnu sliku o velikim sniženjima.
"Poznati su nam slučajevi da se cijene prije rasprodaja vještački povećaju da bi kasnije mogli bolje prodati svoj proizvod, jer je kupcu lakše dati novac ako misli da je artikal koji je kupio puno vredniji. Ovakve prevare kod nas se skoro tretiraju kao normalne. Ljudi su previše preokupirani skoro svakodnevnim poskupljenjem hljeba i osnovnih životnih namirnica, tako da se i ne obaziru na ovakve stvari", tvrdi Bulićeva.
Uprkos tome, ona kaže da u Klubu potrošača gotovo pa nemaju pritužbi građana na ovakav način kreiranja cijena.
Pravila kakva treba da budu sniženja
U Pokretu potrošača RS upozoravaju da kupci prilikom kupovine robe uglavnom nisu upoznati sa svojim pravima, te zbog toga mnogi od njih ni ne znaju da imaju mogućnost da se žale ukoliko njihova prava nisu ispoštovana.
Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, navodi da je roba koja nije prodana stavljena na rasprodaju zbog toga što je ili demodirana, te nije mogla da nađe adekvatne kupce ili zbog toga što je tržište prebukirano istim robama, te nije moglo da izvrši apsorciju svih roba.
"Često se na rasprodajama nalazi i roba koja ima grešku ili određeni nedostatak, te je trgovac, prema Zakonu o zaštiti potrošača, dužan da takvu robu fizički odvoji od redovne prodaje ispravnih proizvoda i da vidljivo istakne da se radi o prodaji proizvoda sa nedostatkom ili greškom", kaže.
On ističe da je, prema zakonu, obaveza trgovaca da prvo objave rasprodaju robe na način uobičajen mjestu prodaje.
"Na proizvodu, koji se nalazi na rasprodaji, treba da bude jasno istaknuta stara cijena, kao i cijena nakon sniženja. Ako je procenat sniženja robe objavljen u rasponu, najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji. Znamo da često u buticima budu objavljena sniženja od 50 odsto, a po toj cijeni se može naći samo jedan proizvod, dok se sniženje ostale robe kreće od svega pet do 10 posto", navodi Petrović, naglašavajući da je to obmanjivanje kupaca, koji se žele privući na taj način.
Petrović navodi da se Pokretu potrošača ove godine žalilo nekoliko građana, kojima prodavci prilikom prodaje nisu ukazali na greške na proizvodu.
Nema inspektora za izlazak na teren
"Kupci koji su nam se žalili uglavnom su reklamirali jeftiniju robu, ali bilo je i žalbi onih kupaca koji su kupovali skuplje bunde. Kada je u pitanju rasprodaja, trgovac jednostavno ne daje garanciju na tu robu i zbog toga zakon obavezuje prodavca da mora upoznati kupca sa svim manama proizvoda", objašnjava Petrović.
Tržišni inspektori u FBiH, koji bi trebalo da ovakvim nepravilnostima trgovaca stanu ukraj, tvrde da nemaju dovoljno resursa za borbu protiv lažnih sniženja.
"Trenutno se ne bavimo tim problemima. Ionako nemamo dovoljno inspektora, a posebno sada kada su godišnji odmori. Poznate su nam pritužbe građana, kao i ljudi iz udruženja potrošača po ovom pitanju, ali do sada nekih akcija nismo imali, što ne znači da ih neće biti", kaže Mithat Pašić, načelnik Tržišne inspekcije Kantona Sarajevo.
Pašić smatra da ovakvi načini prevare građana nisu uzeli maha.
"Ne treba svaku optužbu uzimati zdravo za gotovo. Nema tu nekih velikih manipulacija. Trgovcima uglavnom odgovara da robu rasprodaju. Ima i nerealnih cijena, ali to je rijetkost. Mislim da je trend rasprodaja preuzet sa Zapada, te da je svima u interesu da svoje proizvode prodaju što prije. Teško bi bilo i trgovcima u knjigama poslovanja po nekoliko puta mijenjati cijene", naglašava Pašić.
U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove navode da su posljednjih godinu dana primili određen broj pritužbi kupaca na prodaju robe u nekoliko prodajnih radnji, ali da je takvih pritužbi mnogo manje nego ranijih godina.
Prehrambena roba "na akciji"
Zoran Vučkovac, republički tržišni inspektor u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, kaže da su se kupci, koji su im se obraćali putem otvorene linije, uglavnom žalili na prodaju robe kojoj je istekao rok upotrebe.
"Bilo je pritužbi na prodaju robe sa nedostatkom ili greškom, a da im prodavci nisu ukazali na to, kao i na raspon sniženja", navodi Vučkovac.
On dodaje da u takvim slučajevima inspektori odmah izlaze na teren, te ukoliko se utvrde nepravilnosti, Tržišna inspekcija podnosi prijavu nadležnom sudiji za prekršaj.
Vučkovac tvrdi da Tržišna inspekcija redovno vrši kontrole u buticima, te drugim radnjama, gdje se vrši prodaja robe.
Govoreći o prehrambenoj robi, Dragovan Petrović kaže da trgovci snižavaju cijene prehrambenih artikala uglavnom onda kada je pri kraju rok isteka robe.
"Na to potrošači treba da obrate posebnu pažnju. Zakon o zaštiti potrošača propisuje da proizvod koji je na rasprodaji, a ubrzo mu ističe rok upotrebe treba dodatno da ima vidljivo istaknut krajnji rok upotrebe, te takva roba treba da bude i fizički odvojena od ostalih namirnica", navodi Petrović.
Ukoliko nisu ispoštovani ti propisi, kada je u pitanju prehrambena roba zakon predviđa kazne od 2.500 do 5.500 KM, a odgovorno lice u pravnom licu, ukoliko postoji pravno lice, plaća kaznu od 500 KM do 1.000 KM.
"Po Zakonu o zaštiti potrošača, ukoliko se utvrde ove nepravilnosti u slučaju da trgovac nije na robi, koja se nalazi na rasprodaji, jasno i vidljivo istakao cijenu prije i cijenu nakon sniženja, predviđene su novčane kazne od 1.500 do 3.500 KM za trgovce. Ukoliko se radi o pravnom licu, onda je novčana kazna za odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 1.000 KM", navodi Vučkovac.
Mala sniženja zbog visoke nabavne cijene
Kupci iz BiH koji su imali priliku da se za vrijeme sezonskih sniženja robe nađu u gradovima zapadne Evrope znaju da domaća sniženja cijena nisu drastična. Prilikom kupovine u velikim šoping-centrima na Zapadu moguće je neki odjevni predmet uzeti skoro za bescjenje.
Domaći trgovci tvrde da su slaba kupovna moć stanovništva, ali i navika kupaca u BiH da kupuju na pijacama najveći razlozi nedostatka velikih rasprodaja u našoj zemlji.
"Zbog činjenice da rijetko koji proizvod kupujemo direktno od proizvođača nego to ide preko posrednika, u startu nam je nabavna cijena veća. Drugi i najveći razlog jeste mala kupovna moć stanovništva. Ne možeš napraviti sniženje na neki artikal ako nisi glavninu tog artikla prodao. Recimo, kada bih ja prodao 15 košulja po pravoj cijeni lako bi mi bilo ispod cijene prodati one dvije-tri preostale, ali ako prodam samo dvije košulje po pravoj cijeni, ne možete očekivati da ću ove ostale dati ispod cijene", kaže Meho Kožljak, vlasnik butika s dječjom odjećom u sarajevskom "Uniticu".
Kožljak, u čijoj su radnji snižene cijene samo nekih artikala, navodi i velike namete kao razlog rijetkog snižavanja cijena. Kaže da ne vara mušterije lažiranjem prvobitnih cijena.
"Teško je zaraditi za kiriju i velike namete od države. Uostalom, rijetki naši ljudi kupuju u buticima. Takva je jednostavno situacija. Da kupci imaju više novca, bilo bi i više sniženja. Kod nas ljudi kupuju na pijaci, a na pijaci nikad nema sniženja i rasprodaja", tvrdi Kožljak.
Ista roba i iduće godine
Zanimljivo je i da ima trgovaca garderobom u BiH koji ne žele po svaku cijenu dati robu, nego istu robu prodaju i iduće godine.
"Kako sezona prolazi, tako i sniženja povećavamo. Prvo ide 30, pa 50, pa 60 odsto. Na kraju sezone kada se spremamo za novu kolekciju robu damo skoro u bescjenje. Međutim, ima dosta robe koju povučemo i prodajemo i iduće godine", rekao je Muamer iz sarajevske prodavnice talijanske modne kuće "Beneton".
U butiku "Todor" u Banjaluci, gdje je cijena odjeće trenutno snižena za 50 odsto, navode da su upola snizili cijene kompletne kolekcije za proljeće-ljeto, kako bi ispraznili skladište i butike za novu kolekciju robe.
U ovom butiku navode da, za razliku od nekih drugih radnji, nikada ne privlače kupca natpisom sniženja, koje pri tome nije adekvatno ispoštovano.
"Kupci se zaista bune ako stavite da je sniženje robe 50 odsto, a u stvari se po toj cijeni mogu kupiti svega tri-četiri artikla. To ne praktikujemo i kod nas se ta sniženja gotovo uvijek odnose na svu robu koju prodajemo", navodi prodavačica u butiku "Todor".
Iz udruženja potrošača smatraju da je prodaja stare robe osnovni razlog zašto u BiH nema velikih rasprodaja.
"Modni trendovi nemaju veliki značaj kod nas kao što je to na Zapadu, tako da to trgovcima ide naruku. Umjesto da se riješe sve robe koja iduće godine neće biti toliko popularna, kod nas se ostavlja u lageru te se i iduće godine prodaje po istoj cijeni", naglasila je Gordana Bulić, dodavši da kod nas godinama prodaju iste proizvode.