BANJALUKA, SARAJEVO - Na stotine leševa životinja stradalih u poplavama plutaju vodom širom BiH i ozbiljno prijete da zaraze stanovništvo koje je pogođeno ovom prirodnom katastrofom.
Obale rijeka preplavljene su smećem. Ono je posvuda - u koritima, na zelenim površinama i šiblju duž rijeka. Stravične slike uginulih životinja čija se tijela raspadaju po poplavljenim područjima samo su neki od izvora zaraze za građane i preživjele životinje. Prema prvim informacijama, na području Zenice pojavili su se slučajevi enterokolitisa.
"Ovo može biti signal za pojavu hidričnih epidemija", istakla je Selvedina Sarajlić-Spahić, direktorica Doma zdravlja Zenica.
U Tuzli su se pojavile zarazne bolesti poput šuge i svraba, a zaraženi građani se nalaze u karantinu. U tuzlanskim prihvatnim stanicama nedostaje dezinfekcionih i higijenskih sredstava. U ostalim bh. zdravstvenim ustanovama tvrde da još nemaju podatke epidemiološkog stanja u poplavljenim područjima jer su ekipe non-stop na terenu.
Doboj i Šamac, opštine u RS koje su najviše pogođene poplavama, mogli bi biti glavni izvor zaraze ukoliko na vrijeme ne budu preduzete mjere.
"Na području Šamca prioritet je asanacija terena od uginulih životinja. Zbog visokog vodostaja i visoke temperature sa ovim poslom se kasnilo tri dana, a uginula stoka biće smještena u kafilerije", kazao je Svetozar Evčić, komandant Štaba za vanredne situacije opštine Šamac.
Kada je u pitanju FBiH, Zlatan Peršić, portparol Ministarstva zdravstva FBiH, kaže da je zdravstvena situacija najlošija u Posavskom kantonu zbog poplava, u Zeničko-dobojskom s obzirom na veliki broj evakuisanih i Maglaju koji je ostao bez doma zdravlja, te u Tuzlanskom kantonu.
Prema riječima stručnjaka, otpad pod hitno mora biti uništen, naročito zbog visokih temperatura, koje nam slijede u narednom periodu. Iz Instituta za javno zdravstvo RS kažu da za sada nisu dobili prijave niti informacije o pojavi zaraznih bolesti, a koje bi mogle biti povezane sa posljedicama poplave.
"Međutim, epidemiološka situacija je neizvjesna jer se u vrijeme poplava mogu očekivati pojedinačni slučajevi ili epidemije određenih zaraznih bolesti. Najveća je mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti, koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama, i to su zarazna žutica A, dizenterija i prolivi", istakla je Jela Aćimović iz Službe za epidemiologiju u ovom institutu.
Takođe, dodaje Aćimovićeva, moguće je da nastane i leptospiroza, bolest koja pogađa ribolovce češće od drugih ljudi, naglašavajući da najveća opasnost dolazi od zaraza koje prenose insekti, pa je moguća i groznica Zapadnog Nila. Aćimovićeva je kazala da je na poplavljenim područjima počela velika akcija dezinfekcije stambenih i ostalih objekata iz kojih se voda povukla, a koji su očišćeni i spremni za dezinfekciju.
"Neophodno je da građani nakon povlačenja vode iz stambenih i ostalih objekata odmah detaljno, mehanički očiste i operu poplavljene površine od mulja, pijeska, naplavina, smeća, a poslije toga potrebno je da prostorije očiste vodom i deterdžentom", kazala je Aćimovićeva.
Maja Kojović, portparol Zavoda za javno zdravstvo FBiH, kazala je da opasnost od enterokolitisa, pa i trbušnog tifusa vreba nakon povlačenja vode iz poplavljenih mjesta, te je neophodno preventivno djelovati kako bi bile spriječene zarazne bolesti i narednih petnaestak dana je ključno za prevenciju i treba se pridržavati uputa epidemiologa. Koliko je ova poplava ulila strah u građane, naročito zbog eventualnih pojava zaraze, govori i podatak da u apotekama vlada velika pomama za probioticima i maskama za lice.
"U veleprodaji je povećana potražnja za maskama za lice. Dešavalo se da dobijemo negativan odgovor od proizvođača na naš zahtejv da nam pošalju maske, jer te iste maske šalju u kritična područja", kazala je Nataša Stanojević, komercijalni menadžer u Centralnoj apoteci u Banjaluci.
Spaljivanje uginulih životinja u Inđiji
Vlada Srbije dala je saglasnost da u poplavama uginule životinje iz RS i BiH budu uništene spaljivanjem u Srbiji, kako bi bila spriječena zaraza.
"To što neko misli da postoji granica za stočne bolesti je glupost. Moramo da pomognemo RS i BiH", rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Srbije. Postupak spaljivanja bio bi obavljen u Inđiji.
Preporuka za ishranu
Iz Federalnog štaba Civilne zaštite preporučuju stanovništvu na poplavljenim područjima da u narednom periodu ne konzumira povrće, i to salatu, špinat, blitvu, luk i slične povrtarske kulture zbog opasnosti od kontaminacije teškim metalima i organskim polutantima, kao i mogućnosti širenja zaraznih bolesti na takvim područjima.
Higijenske mjere
- Piti prokuhanu ili flaširanu vodu. Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje jednu minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana. Neprokuhana i nedezinfikovana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
- Često pranje ruku sapunom. Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
- Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija.
- Svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od četiri sata izvan frižidera treba baciti.