Dok pilot priprema paraglajder sa kojim će se vinuti pod oblake nošen tihim povjetarcem, tišinu koja ga okružuje narušava samo skok adrenalina u njemu.
Paraglajding u posljednje vrijeme privlači sve više pažnje i zainteresovanih u našoj zemlji i zaljubljenici u ovaj ekstremni sport imaju optimizam da će u budućnosti biti još bolje. U BiH postoji 15 registrovanih paraglajding klubova i to u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Cazinu i drugim gradovima.
Klub "Airdrenaline" iz Banjaluke broji oko 30 aktivnih članova i četiri instruktora za letenje. Od osnivanja 2000. godine osvojili su nekoliko nagrada, a stečeno iskustvo i želja za radom garantuju da bi Banjaluka u narednom periodu mogla da postane paraglajding centar.
Banjalučki klub važi za jednog od najuspješnijih u BiH. Trenutno su prvaci BiH u kategoriji XC kako u pojedinačnom, tako i u ekipnom poretku.
Andrej Sokolić, sekretar tog kluba, na nedavno održanom takmičenju u Mostaru u preciznom slijetanju osvojio je prvo mjesto, dok je Aleksandar Santrač bio treći.
Dobri rezultati banjalučkih pilota su rezultat organizovanosti, vježbanja i dobrih uslova za letenje. Na Manjači, ali i na planini Lisina nedaleko od Mrkonjić Grada, uslovi za letenje su najbolji na području bivše Jugoslavije.
Začetnik paraglajdinga u Banjaluci su braća Dejan i Aleksandar Santrač, koji su 1989. godine izveli egzibicioni let sa planine Vlašić.
Najvažniji ljubav i opremljenost
"Letjeti je uvijek lijepo gdje god se nalaziš. Naravno da je ljepše u svom gradu ako za to postoje uslovi. Paraglajding je kod nas još nedovoljno razvijen sport, a skup. Svi se mi takmičimo na amaterskom nivou jer za profesionalni paraglajding treba dosta i vremena i novca…", kaže Aleksandar Santrač, predsjednik Kluba "Airdrenaline" iz Banjaluke i instruktor za paraglajding.
Prema riječima tridesetogodišnjeg Andreja Sokolića, zaljubljenici u ovaj sport su posebna vrsta ljudi koji moraju imati osjećaj za letenje, te ljubav prema visinama.
"Od kada znam za sebe želim da letim i to mi se konačno ostvarilo. Naravno da se osjeća i strah jer nema čovjeka koji se ne plaši, ali kada se odvojiš od zemlje onda nestaje sve i počinje uživanje", kaže Sokolić.
Prema njegovim riječima, za bavljenje paraglajdingom potrebno je adekvatno školovanje, zainteresovanost i želja za letenjem, lijepo vrijeme, brdo, ali i oprema.
"Ko želi da se bavi paraglajdingom prije svega mora da voli taj sport. Poslije toga je bitno školovanje za pilota paraglajdera koje se organizuje u našoj školi. Ali preduslov za to sve je dobra oprema. Potrebno je krilo, sistem veza, kaciga, rezervni padobran i dodatna oprema kao što su varijametar i GPS. Sve to puno košta, ali ko se zaljubi ništa nije skupo", navodi Sokolić.
Dobro školovanje nulira rizik
Paraglajding se kao sport počeo razvijati osamdesetih godina na inicijativu francuskih padobranaca koji su počeli da prepravljaju klasične padobrane, kako bi se mogli spuštati sa brda. Na području BiH paraglajding se počeo razvijati devedesetih godina kada su došli Slovenci i obučili prve pilote za paraglajder.
Braća Santrač u banjalučkom klubu organizuju školu paraglajdinga dva puta godišnje. Prema riječima Sokolića, škola za pilote paraglajdera se organizuje u jesen i na proljeće. Obuka se izvodi praktično i teorijski i sve se odrađuje na terenu.
Jedan od problema sa kojima se bore su prostorije koje još nisu pronađene za klub, pa su ga za sada prijavili na privatnu adresu.
"Mi smo jedina škola koja ima licencirane instuktore za paraglajding u BiH.
To je ekstremni sport, ali sa dobrim školovanjem rizik od povreda se svodi na nulu", tvrdi Sokolić.
U paraglajdingu ima nekoliko vrsta letenja od kojih su najzastupljenija dvije: padinsko letenje i jedrenje u termičkim uslovima.
Padinskim letenjem uz vjetar odgovarajuće brzine paraglajdingom se može letjeti u visini jednu trećinu iznad brda. Termičko letenje je ekstremnije i leti se do baze oblaka. Visina zavisi od vremenskih uslova.
Uskoro pravilnik o paraglajdingu
"Letio sam do visine od 2.600 metara. Osjećaj je predivan. Oko tebe se čuje samo vjetar i krilo kako šušti. Tada se prepustiš uživanju. Ko to nije iskusio, ne može osjetiti niti opisati riječima", kaže Sokolić.
U paraglajdingu postoji nekoliko vrsta takmičenja, kros kantri letenje, precizno slijetanje i akro letenje. U banjalučkom klubu najviše se bave kros kantri letenjem.
"To je letenje od zadanih tačaka do cilja. Ruta za takmičenje je od 30 do 40 kilometara pa do 100 kilometara. Pobjednik je ko prvi završi trku", objašnjava Sokolić.
Dvadesetdvogodišnji Konstantin Rakić u klubu je od njegovog osnivanja. Koristi svaku priliku, slobodan dan ili trening da sa kolegama krene put Manjače i Lisine kako bi poletio.
"Srećom da su mi osnivači kluba, braća Santrač, prve komšije i da sam saznao na vrijeme da se otvara klub. Kada sam uzeo krilo prvi put osjećao sam se neopisivo lijepo, ali i neobično. Poslije sve ide svojim tokom... Samo uživaš", kaže Rakić.
Pri Vazduhoplovnom savezu BiH postoji Komisija za paraglajding koja je zadužena za organizovanje sporta i takmičenja. Ovih dana biće donesen pravilnik o paraglajdingu.
Kako je rekao Emir Akvić, predsjednik Komisije za paraglajding BiH, u našoj zemlji je registrovano 150 pilota paraglajdera, a ovaj sport doživljava sve veću ekspanziju.
Na Manjači državno prvenstvo
"U BiH smo imali pokušaj organizovanja dva ili tri takmičenja, ali zbog vremenskih uslova nisu održana. Tokom ovog ljeta na Manjači će se održati državno prvenstvo u kros kantriju, dok će prvenstvo u preciznom slijetanju biti održano u avgustu na Trebeviću. Takođe će na Manjači biti održano polaganje pilotskih dozvola", navodi Akvić.
Takođe, ako dozvole finansijski uslovi takmičari iz BiH pojaviće se u junu na otvorenom prvenstvu Srbije "Kraljevo open", ali i na svjetskom kupu u Nišu gdje će biti prisutni kao gosti.
Kako je rekao Akvić, paraglajding je sport koji se može iskoristiti.
U Francuskoj je registrovano više od 70.000 pilota, a sport dobija na velikoj popularnosti u zemljama bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta.