BANJALUKA - Na godišnjem nivou u Republici Srpskoj od karcinoma oboli oko 6.000 ljudi, a najveći problemi onkoloških pacijenata su liste čekanja, odnosno nedovoljan broj inovativnih terapija.
Trenutno je 175 ljudi na listi čekanja u Srpskoj.
Istaknuto je ovo u Banjaluci tokom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka, 4. februara.
Jasminka Sredojević, predsjednica Krovnog udruženja pacijenata oboljelih od raka Republike Srpske, koje je nedavno osnovano i okuplja 12 udruženja, ističe da žele podići svijest ljudi o ovoj teškoj dijagnozi.
"Želimo ukazati i na to da smo to danas mi, a sutra to može biti bilo ko od naših građana. Samopregled, pregled i prevencija su veoma bitni, da ne bi došlo do napredovanja bolesti", ističe Sredojevićeva.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana oboljelih od raka pripremili su i konferenciju koja će se održati u petak, 6. februara, sa početkom u 12 časova, gdje će kroz dva panela razmijeniti dobre prakse sa udruženjima iz regiona u liječenju raka, te razgovarati sa donosiocima odluka po pitanju inovativnih terapija.
Liste čekanja najveći problem
"Najveći problem onkoloških pacijenata su liste čekanja, odnosno nedovoljan broj inovativnih terapija za sve pacijente. Naša želja je da se nađe rješenje jer je broj oboljelih kod nas i u svijetu u naglom porastu. Želimo ukazati na to da nam je potreban sistemski i kvalitetan kancerološki plan koji podrazumijeva dobru prevenciju, dobar skrining, ali i da se pod hitno pronađu sredstva za inovativne terapije", ističe ona.
U toku sistemskog rješavanja, dodaje, potrebno je raditi na registru za karcinom.
"Kako uopšte može budžet da se planira ako nemamo podatke koliko je oboljelih. Mi imamo dobru saradnju sa Ministarstvom i FZO RS i gledaćemo da zajedničkim snagama idemo ka tome da iznađemo finansiranje inovativnih terapija. Na listi čekanja je trenutno 175 ljudi, ali treba da naglasimo da je to 175 familija koje se svako jutro bude s mišlju da li će njihovi najmiliji dobiti terapiju", rekla je Sredojevićeva.
Ističe da će nova zgrada Onkologije na UKC RS olakšati put od dijagnoze do terapije, jer su se dosad pregledi obavljali na tri lokacije u gradu, a sada će sve biti objedinjeno.
Anđela Duvnjak, članica Udruženja "Diši za život", koja je 2023. godine oboljela od mikrocelularnog karcinoma pluća, najtežeg oblika, navodi da je to za nju bio šok.
"No, odmah su krenuli sa lečenjem i stvarno sam zadovoljna kako sve protiče. Ali ja sam tek sad svesna kroz šta sam prolazila. Ipak, upoznala sam i ljude iz Udruženja, koji su me odmah prihvatili. Oni se smeju, šale, a iako tada nisam znala gde sam, malo-pomalo sam postala kao oni", naglasila je Duvnjak.
Navodi da mnoga mjesta u Srpskoj nemaju psihologa, psihijatra, onkologa, te da mnogi plaćaju stotine maraka taksisti da ih doveze na terapiju.
Živko Vranješ, načelnik Onkologije UKC RS, naglašava da je karcinoma bilo i biće. "Na godišnjem nivou je u RS oko 6.000 novooboljelih, prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS. Najčešći je karcinom dojke kod žena, a kod muškaraca karcinom bronha, pluća i dušnika. Veliki je problem što se kod nas pacijenti kasno javljaju doktoru, te ih liječimo u kasnijem stadijumu oboljenja", rekao je Vranješ.
Kako kaže, kod nas nisu dovoljno zaživjele sve procedure skrininga i prevencije.
"Mi zaostajemo za komšijama, jer još mnogo lijekova nije uvedeno na listu lijekova, a imamo i listu čekanja za pojedine terapije", dodaje.
Ističe da će u novoj zgradi Onkologije dobiti savremene uslove za smještaj pacijenata, ali i za rad osoblja, koje će biti po najnovijim standardima.
Koji su najčešći uzroci karcinoma
Istraživanje koje je vodila Isabel Soerjomataram iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) u Lionu, utvrdilo je da su duvan, alkohol i infekcije bili najčešći faktori rizika.
Analiza procjenjuje da se oko 30 odsto karcinoma kod žena i 45 odsto kod muškaraca moglo izbjeći. Ukupno se od 18,7 miliona novih slučajeva raka zabilježenih na svjetskom nivou u 2022. godini, otprilike sedam miliona se moglo spriječiti, što predstavlja oko 38 odsto ukupnog broja.
Istraživanje je uključilo bihevioralne rizike poput pušenja, kao i izloženost vanjskim i profesionalnim rizicima.
Širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije duvan je bio dominantan faktor rizika, prenosi Index.hr. Soerjomataramova je rekla da je rješavanje uzroka koji se mogu spriječiti jedan od najučinkovitijih načina za obuzdavanje rastućeg globalnog tereta raka, za koji podaci SZO-a sugerišu da bi mogao porasti za 50 odsto do 2040. godine ako se sadašnji trendovi nastave.