LIVNO, BOSANSKO GRAHOVO - Uljuljkani u nepregledne pejzaže bogate brojnim pticama koje su gnijezdo svile u kršu Livanjskog polja, predivnim krdom divljih konja na padinama planine Cincar, ali i endemičnih vrsta riba, te otkrivenih i neotkrivenih pećina, Livno i Bosansko Grahovo imaju velike turističke potencijale koji još nisu dovoljno iskorišteni.
Ipak, kako bi ljepote ovih krajeva ostale takve kakve jesu, prijeko im je potrebna zaštita, a iako je već odavno spremna studija kojom bi se Livanjsko polje proglasilo zaštićenim područjem, to se još nije desilo, zbog čega Centar za životnu sredinu stalno komunicira s različitim nivoima vlasti kako bi se to ubrzalo.
Možda je riječima nemoguće dočarati šta se sve to krije u ovim poljima, krševima i rijekama, ali naši sagovornici, koji su odrastali u tim prostranstvima i koji sve to žele da sačuvaju i zaštite, s ljubavlju pričaju o njima.
Tako su se tik pred pandemiju virusa korona lokalni stanovnici, bračni par Marija i Ante Perkovića iz agencije "Stur.ba" iz Livna, odlučili da pokrenu kanu safari rijekom Sturbom i, kako kažu, nisu se pokajali.
"Nama je ovo četvrta sezona, s tim da smo imali tu nesreću da smo pokrenuli posao kad je krenula korona, pa je bio težak početak, ali smo zadovoljni odzivom gostiju, a termini se brzo popune", priča Marija, dok se Ante nadovezuje da je Sturba duga 14,5 km, ali da oni prelaze rutu od 3,5 km.
On kaže da je Livanjsko polje najbogatije područje pticama u BiH, te da je 80 odsto vrsta ptica zabilježeno u njemu, odnosno od 351 vrste njih 274.
"Mi smo na Sturbi, šetajući psa i vozeći kanue, do sada zabilježili 127 vrsta ptica, i to samo na potezu od 3,5 km. Nažalost, krivolov je zastupljen, a protiv toga se pokušavamo boriti na sve načine. Osim toga, veliki problem su požari u Livanjskom polju, dosta polja je neobrađeno, ljudi to zapale, pa nastaje problem, jer se tako uništavaju staništa ptica, ogolijeva se kvalitetna zemlja i trava", ističe Ante, te dodaje da oni organizuju i posmatranje ptica u Livanjskom polju.
Još jedno mjesto gdje su prepoznati turistički potencijali su svakako planina Cincar, te visoravan Kruge, gdje je decenijama unazad stanište divljih konja, a Marin Mamuza, iz turističke agencije "Continental Adventure", koje organizuje "Wild horses photo safari", ističe kako je po povratku iz Zagreba, a s obzirom na to da se bavi filmom i fotografijom, počeo snimati divlje konje i planinu Cincar, te objavljivao na društvenim mrežama, nakon čega se veliki broj ljudi počeo interesovati za Livno.
Ovi konji su, kako kaže, potomci domaćih konja, a kada su 1960/70. ljudi počeli kupovati traktor, oni su postali višak, pa ih je veliki broj njih pustio u divljinu.
"Mi smo nakon nekoliko godina rada Livno pozicionirali na turističku mapu BiH, i imamo goste iz cijelog svijeta, a i drugi ljudi su se okrenuli turizmu. Zajedno s kolegama iz Centra za životnu sredinu potrudićemo se da zaštitimo planinu Cincar, visoravan Kruge i divlje konje, kako bi ovi krajolici ostali takvi kakvi jesu", ističe Mamuza, te pojašnjava da su neko vrijeme divlji konji bili zaštićeni odlukom Gradskog vijeća.
"No, to je povučeno zbog novčanih davanja koje grad mora izdvojiti. Problem nastaje kad divlji konji zimi izlaze na put između Livna i Šujice da ližu so, a kada bi ih vozila udarala, opština je morala plaćati nadoknadu štete ljudima", dodaje on.
Na ovim prostranstvima je planirana izgradnja vjetroelektrana, a Nataša Crnković, koordinatorica programa "Biodiverzitet i zaštićena područja" u Centru za životnu sredinu, kaže da se oni oštro protive tome, jer bi to uzurpiralo stanište ovog krda.
"Oduvijek smo govorili da su solarne i vjetroelektrane naša budućnost, međutim, takvi projekti moraju da konsultuju lokalno stanovništvo i struku. Na ovom području, planini Cincar i visoravni Kruge planiran je veliki broj vjetroelektrana, ali tu je stanište divljih konja, pa ne podržavamo te aktivnosti. Smatramo da grad Livno, Glamoč i Kanton 10 treba da odustanu od ovih lokacija za izgradnju vjetroelektrana", poručuje Crnkovićeva.
A nisu samo konji ono što čini te krajeve posebnim, jer je u ovom gradu smješteno i Buško jezero, bogato raznovrsnom ribom. Prema riječima Jugoslava Brdara, vlasnika privatne kompanije "Obren d.o.o", koja od županijske vlasti ima ribolovno pravo za sportski ribolov na području jezera, u njemu je ekosistem u kojem se riba izuzetno prima i napreduje, zbog čega često dolaze sportski ribolovci.
"Prema ribolovnoj osnovi u Buškom jezeru ima 14 vrsta ribe. U jezeru preovladaju alohtone vrste riba, i to je razlog što su autohtone vrste praktično nestale. Iako je zabranjeno nekontrolisano ubacivanja novih vrsta, to se ipak dešava, a za to bi trebalo bar 10 ribočuvara koji bi to kontrolisali", objašnjava Brdar i dodaje da je jezero zaštićeno onoliko koliko oni kao korisnik ribolovnog područja učestvuju u tome.
"Mi nemamo nikakvu pomoć, plaćamo koncesionu naknadu, organizujemo ribočuvarsku službu i jedini se skrbimo o jezeru. Inače, jezero je zatrpano građevinskim, kabastim otpadom, ali mi nemamo veze s tim, jer iz sredstava koje jezero ostvari trebalo bi da lokalne zajednice, Livno i Tomislavgrad, iz tih sredstava finansiraju, od infrastrukture, odvoza smeća...", naglašava Brdar.
I pećina Ledenica, koja je smještena u selu Resenovci, 17 km od Bosanskog Grahova, a prohodna je oko 700 metara, skrila je razna blaga u svojoj utrobi, no, kao i mnogo toga, i ona je zaboravljena, a prema riječima Slađane Čeko, predsjedavajuće Opštinskog vijeća Bosanskog Grahova, trenutno nema osvjetljenja, ali je otvorena za posjetioce.
"Ranije je to bilo drugačije, dolazile su ekskurzije i sve je bilo uređeno do nemilog rata. Pored prirodnih ljepota, Grahovo ima veliki turistički potencijal koji je neiskorišten i treba raditi na tome da se zaštite Šatorsko jezero, pećina Ledenica", kazala je Čeko, te dodala da je tu većinsko starije stanovništvo, kojima je potrebno približiti šta bi značila zaštita ovih područja.
"Oni se plaše da bi se to zaštitilo i od njih. Problem je što nemamo turističku zajednicu, jer bismo na taj način približili svima ono što mi nudimo, ali radićemo na tome da je registrujemo. Inače, Grahovo nema smještajni kapacitet u vidu motela ili hotela, ali trenutno imamo u ponudi stanove na dan", dodaje ona.
Drago Marić, profesor u penziji, koji je rođen u ovoj opštini, smatra da Grahovo mnogo toga nudi, od geologije, vegetacije do pejzaža.
"Kraška polja su zaslužna da su naši termini ušli u stručnu literaturu. Potencijal, ne samo za turizam, već i za ekonomsku valorizaciju je ogroman, ali nema ko da ga eksploatiše. Meni je Ždralovac posebno drag, jer je tu specifičan živi svijet, a izdvaja ga to što su na ovom području endemične vrste riba, puževa i drugih životinja kojih nema nigdje drugo", ističe Marić.
S druge strane, Ivo Lučić, karstolog i novinar, pojašnjava da je krš vrsta ekološkog sistema koji se razvija u utopivim stijenama, a zajedno sa tektonskim naprezanjima omogućava da voda prodire duboko u podzemlje, gdje se razvijaju podzemne šupljine, a jedna od njih je pećina Ledenica.
"Nekada davno, Livanjsko polje je bilo zatvorena depresija, slatkovodni bazen, koji je trajao nekoliko miliona godina, da bi onda razvojem pukotina i topljenjem stijena došlo do podzemne odvodnje prema ponorima. Ovo polje pripada dinarskom kršu, koji je najveća neprekinuta cjelina krša u Evropi, a Livanjsko polje je uz Ličko polje jedno od dva najveća krška polja u svijetu", kaže Lučić i dodaje da u ovom polju postoje rijeke koje se na svom putu četiri puta pojavljuju kao tok.
Crnkovićeva ističe da je cilj da se što prije dođe do zaštite, ali da lokalno stanovništvo shvati šta dolazi sa zaštitom.
"Onog momenta kada dođe do proglašenja zaštićenog područja pejzaža Livanjskog polja, nadamo se da će ograničiti negativne aktivnosti, kao što su krivolov, nekontrolisani požari itd., a s druge strane, lokalno stanovništvo će sigurno imati direktnu dobit, moći će plasirati svoje proizvode i slično", kaže Crnkovićeva.
Ovi prostori su pogodni i za ispašu, pa se tako nadomak Livna smjestila Farma Podhum, gdje se oko 150 grla francuske pasmine salers uzgaja zbog mesa.
Anton Sležuk, radnik ove firme, kaže da se bave uzgojem goveda, koji su cijele godine vani, na pašnjaku, a zimi im daju sijeno.
"Farma je osnovana 2016. godine, a ovdje radim već pet godina. Ima mnogo posla, a radili smo revitalizaciju pašnjaka, sijali smo travu, a krš je pogodan za njihov uzgoj", kaže Sležuk.
U okviru medijske ture "Za sve je bolje zaštićeno polje", koju je organizovao Centar za životnu sredinu, novinari iz BiH su obišli Livno i Bosansko Grahovo s ciljem promocije turističkih potencijala, te važnosti zaštite polja.