Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH ovih dana je na udaru javnosti zbog nedavne odluke prema kojoj "Sarajevska Hagada", vrijedan jevrejski iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije, neće napustiti Zemaljski muzej u Sarajevu i biti izložena u njujorškom muzeju "Metropolitan".
Ljiljana Ševo, predsjedavajuća Komisije, ističe da je većina članova smatrala da u ovo trenutku ne treba da se dozvoli izvoz ovog izuzetno vrijednog rukopisa izvan granica BiH, sa obrazloženjem da se matična institucija u kojoj se "Hagada" čuva, a to je Zemaljski muzej, u ovom trenutku nalazi u krajnje nepovoljnom položaju, te da je budućnost te muzejske institucije neizvjesna.
NN: Smatralo se da bi izlaganje "Hagade" u "Metropolitanu" bilo višestruko korisno za Zemaljski muzej i BiH, a gostoprimstvo je ipak odbijeno.
ŠEVO: Muzej "Metropolitan" je u novembru prošle godine proslijedio Komisiji zahtjev u kojem traži da "Sarajevska Hagada", jedan od najvrednijih iluminiranih rukopisa koji se uopšte čuvaju u BiH, bude ustupljena za izlaganje između 2013. i 2016. godine. Odmah napominjem da Komisija nije jedina institucija koja ima nadležnost da odluči o tome da li će neko pokretno dobro dobiti dozvolu za privremeno iznošenje iz zemlje. Te ingerencije, naravno, ima i Ministarstvo civilnih poslova BiH. Na svojoj 56. sjednici Komisija je razmatrala zahtjev "Metropolitana" i većina članova je bila protiv iznošenja "Hagade". Pazite, kada jedan takav spomenik iznosite iz zemlje, onda morate da procijenite kakvo je njegovo konzervatorsko stanje u ovom trenutku, kakve uslove morate da mu obezbijedite prilikom transporta, kakve uslove mora da ima na mjestu gdje će biti izlagan. Ti rukopisi su vrlo osjetljivi, iluminacije ne trpe svakodnevnu izloženost svjetlosti i tu je čitav niz faktora.
NN: S obzirom na to da je u obrazloženju odluke naveden neriješen pravni status Zemaljskog muzeja, da li je postojala bojazan da "Hagada" nikada ne bi bila vraćena u BiH?
ŠEVO: Ne, jer nismo ni u ratu ni u 19. vijeku. Takvi aranžmani se "pokrivaju" vrlo čvrstim i jasno preciziranim ugovorima. Potpisnici tih ugovora su ozbiljne strane, a u ovom slučaju to bi bilo Ministarstvo civilnih poslova BiH i jedna muzejska institucija koja ima toliko iskustva i toliki značaj.
NN: Komisija je donijela odluku, a Vi ste predsjedavajuća tog tijela. Kakvo je Vaše mišljenje?
ŠEVO: Dva člana Komisije, a tu je i moje ime, smatrali smo da konzervatorske uslove može da propiše tim stručnjaka koji ne mora da bude iz Zemaljskog muzeja. BiH ima taj profesionalni kadar koji bi mogao da definiše mjere zaštite i konzervatorske uslove za izvoz "Hagade" i velika je šteta da jedan tako značajan dio bh. baštine ne bude predstavljen tamo gdje nekoliko stotina hiljada posjetilaca uđe i gdje bi bio dostupan velikom broju stručnjaka. To bi svakako bilo korisno i posjetiocima i stručnjacima, ali i renomeu BiH. Na ovaj način čini mi se da ulazimo u izolacionizam. Pritom uvažavam izuzetno veliku potrebu da se vlasti postaraju za opstanak i ponovni rad Zemaljskog muzeja i koliko mogu apelujem sa pozicije predsjedavajuće Komisije da se to što prije učini. No, većina iz Komisije je bila za to da "Hagada" ipak ostane u Zemaljskom muzeju i to je tako.
NN: S obzirom na to da je BiH vlasnik "Hagade", a odluka je konačna, šta će se dešavati sa ovim istorijskim spomenikom?
ŠEVO: Prema saopštenjima kolega iz Zemaljskog muzeja, kojima ja u potpunosti vjerujem, "Hagada" je trenutno pod zadovoljavajućim konzervatorskim uslovima i pod odgovarajućim uslovima čuvanja. Ostaje u Zemaljskom muzeju.
NN: Postoji li mogućnost da bude premještena u neki drugi muzej u BiH?
ŠEVO: O tome nismo diskutovali.
Izlaganje nasljeđa
NN: Koliko puta je bh. nasljeđe "putovalo" po regionu i svijetu?
ŠEVO: Mnogo puta. Posljednje čega se sjećam je izložba stećaka u Klovićevim dvorima u Zagrebu, gdje je jedan veoma vrijedan dio srednjovjekovog materijala bio uredno odnesen i, po završetku izložbe, vraćen u BiH.