BANJALUKA - Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Nada Tešanović istakla je da Vlada Srpske izvršava obaveze koje ima u vezi sa finansiranjem sigurnih kuća, ali da lokalne zajednice slabo izvršavaju obavezu plaćanja.
Tešanovićeva je naglasila da su opštine i gradovi obavezni da za žrtve nasilja sa njihovog područja izdvoje 30 odsto potrebnih sredstava, te navela da na godišnjem nivou resorno ministarstvo ima 370.000 KM za žrtve nasilja.
"Dva puta u toku godine objavljujemo konkurs. Tri sigurne kuće u Srpskoj - u Banjaluci, Bijeljini i Modriči dostavljaju nam spisak žrtava i rješenje centara za socijalni rada i na osnovu toga vršimo isplatu. Vlada ima dovoljno sredstava i nije se desilo da nam je nedostajalo", rekla je Tešanovićeva pred početak sastanka o planiranju sredstava u budžetima lokalnih zajednica za zbrinjavanje žrtava nasilja.
Ona je novinarima u Banjaluci rekla da je izdvajanje novca za žrtve nasilja veoma važna stavka koja mora biti upisana u budžetima opština i gradova.
Tešanovićeva je dodala da se broj žrtava nasilja u porodici povećava, ali smatra da je to djelimično rezultat većeg povjerenja u institucije, pa se i žrtve više javljaju i otvorenije govore o problemu.
"Prošle godine u sigurnim kućama bilo je smješteno više od 100 žena i 130 djece. U manjim zajednicama taj problem nije toliko vidljiv, jer se najčešće krije", navela je Tešanovićeva i dodala da se mora više pažnje posvetiti edukaciji o ovoj temi.
Predsjednik Fondacije "Udružene žene" Nada Golubović podsjetila je da je finansiranje sigurnih kuća zakonski regulisano i to tako da se 70 odsto sredstava izdvaja iz budžeta Srpske i 30 odsto iz budžeta lokalnih zajednica.
Ona je rekla da je, osim tri sigurne kuće u Srpskoj, u planu izgradnja još dvije - na području Istočnog Sarajeva i Trebinja.
"Evropski standardi za broj sigurnih kuća su na 10.000 stanovnika jedan ležaj u sigurnim kućama. Pošto smo siromašna zemlja, mislim da bi i ovih pet sigurnih kuća zadovoljilo potrebe koje imaju žrtve nasilja", rekla je Golubovićeva.
Ona je istakla da teškoću za nevladine organizacije koje vode programe sigurnih kuća predstavlja to što sredstva dobiju tek nakon što pruže uslugu.
Prema njenim riječima, sigurna kuća u Banjaluci ima kapacitet od 25 osoba, a popunjenost je uvijek oko 80 odsto.
"Svrha sigurne kuće nije samo da ženi pruži siguran krov nad glavom, već i da je rehabilituje da može da nastavi život dalje van sigurne kuće", naglasila je Golubovićeva. Sastanak o temi planiranja sredstava u budžetima lokalnih zajednica za zbrinjavanje žrtava nasilja organizovali su Ministarstvo porodice, omladine i sporta, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave i Fondacija "Udružene žene".