Društvo

Magistar u inostranstvu osnovac u BiH

Dinka Kovačević, Gorana Golub

Anel Ališić, tridesetogodišnji Prijedorčanin, magistar je ekonomskih nauka koji je to zvanje stekao u Italiji, fakultet završio u SAD i srednju školu u inostranstvu, ali se poslije povraka u BiH i dalje vodi kao osoba koja ima samo osnovnu školu jer nije završio nostrifikaciju inostranih diploma.

On kaže da je nostrifikacija inostranih diploma u BiH skup i komplikovan proces i da je prepreka za povratak mladih koji su obrazovanje stekli u zemljama širom svijeta.Smatra da nije jedini sa tom problematikom, već da se sa istom sreće veliki broj mladih koji su se odškolovali u drugim zemljama i vratili u BiH.

MAGISTAR OPET OSNOVAC

I pored toga što je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kentakiju (SAD) i završio postdiplomske studije u Italiji, Ališiću je u BiH trenutno priznato jedino svjedočanstvo koje posjeduje u našoj državi - završena osnovna škola.`Izgleda da sam još osnovac, a što je najgore, nisam prvi koji u vlastitoj zemlji ima ovakve probleme. Mnogi mladi ljudi koji žele da se vrate kući sada prolaze ove traume. Eto, u zemljama Evropske unije ili SAD, moje diplome bi bile odmah priznate i dobio bih posao u svojoj struci. Ali, ovdje je druga priča`, priča Ališić.Trenutno, s diplomom osnovne škole, radi u prijedorskoj nevladinoj organizacija `Familija`, a samo zahvaljući znanju engleskog i njemačkog jezika povremeno je angažovan na projektima koje međunarodna zajednica sprovodi na području Prijedora.Iz SAD se vratio još prije šest godina, ali pravo na priznavanje diplome još nije ostvario. U državi Kentaki završio je privatni katolički `Spalding` univerzitet.

`Ovdje, u Prijedoru, nije bilo mogućnosti da se ta diploma prizna, pa sam upisao Evropski postdiplomski studij u Sarajevu sa temom 'Ljudska prava i demokratija u Jugoistočnoj Evropi'. Sa ostalim postdiplomcima bio sam prva generacija studenata ovog studija koga je kao pilot projekat organizovala EU.

Predavanja sam tada slušao u Sarajevu, a pisanje magistarskog rada završio u Bolonji u Italiji`, priča Ališić.Nakon toga ponovo odlazi u Italiju, gdje na njihovim fakultetima dobija zvanje magistra, ovaj put ekonomske struke, a tema magistarskog rada bila je vezana za ekonomski razvoj u lokalnim institucijama.

`Do posla u tim službama ipak ne mogu, jer mi diplome u BiH nisu verifikovane. Znam da je za to potrebna velika procedura, dugo čekanje i puno para. Neke moje kolege prošle su kroz sve to i opet mnogi od njih nisu verifikovali diplome dobijene u inostranstvu`, kaže Ališić.On navodi da se za nostrifikaciju inostranih diploma u BiH traži i pozamašna svota novaca. `Nemam namjeru da bilo kome od članova komisija, ili u Banjaluci ili u Sarajevu, dajem pare za nostrifikaciju mog fakulteta ili postdiplomskih studija. Moji roditelji su samo za jednu godinu školovanja u Kentakiju morali da izdvoje 17.000 dolara, a u BiH mi ponovo traže pare`, kaže Ališić, koji i pored silne želje da ostane u BiH, ipak, razmišlja da je napusti. `Bar će mi diplome biti priznate u evropskim zemljama i možda ću dobiti adekvatan posao`, navodi on.

NOVI PRAVILNIK U RS

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS najavljuju da će se situacija sa nostrifikacijom inostranih diploma poboljšati. Kažu da je za nostrifikaciju diploma Zakonom o visokom obrazovanju predviđeno formiranje komisije koja će biti finansirana iz budžeta Ministarstva i od drugih prihoda koje ostvari.`Ranije su nostrifikaciju diploma visoke stručne spreme i naučnih zvanja vršili fakulteti i univerziteti i oni su odlučivali o cijeni nostrifikacije`, navodi Duška Golić, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS

.Stari pravilnik o nostrifikaciji inostranih diploma više ne važi, a novi treba da se tek usvoji.Golićeva ističe da je pripremljen pravilnik o radu i sastavu komisije na koji mišljenje treba da saopšti Republički sekretarijat za zakonodavstvo, nakon čega se može nastaviti procedura donošenja pravilnika.

`Po usvajanju pravilnika biće formirana komisija, a takse za nostrifikaciju diploma stečenih u inostranstvu trebalo bi da koštaju oko 200 KM`, kaže Golićeva.Ona dodaje da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS do sada primilo 23 zahtjeva za nostrifikaciju za osnovne i srednje škole, te osam za nostrifikaciju diploma visoke stručne spreme.

Dragojla Vuković, asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, tokom aprila trebalo bi da doktorira na Univerzitetu u Bariju u oblasti biologije.`Raspitivala sam se koliko će me koštati nostrifikacija diplome koju ću dobiti i prema starom pravilniku taj iznos je bio oko 1.000 KM. Raduje me što će doći do izmjene Pravilnika u korist ljudi koji se obrazuju u inostranstvu s obzirom na visoke troškove studija u drugim zemljama`, navodi Vukovićeva. Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci su potvrdili da ova ustanova više ne vrši nostrifikaciju diploma i da je za to nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture RS.

U FBiH nostrifikacija diploma vrši se po starom zakonu iz 1988. godine, po kojem su nadležni fakulteti, te univerzitet ako ne postoji matična ili srodna obrazovna institucija.`Ako je rješenje negativno, žalbe se upućuju ministarstvu. Cijene nostrifikacija određuju kantonalna resorna ministarstva`, kažu na Univerzitetu Sarajevo.Na ovom univerzitetu nostrifikacija magistarske diplome košta 1.000 KM, a nostrifikacija diplome doktora nauka 1.500 KM. Na Univerzitetu u Sarajevu još kažu cijene po kantonima nisu ujednačene.

Najčitanije