Negativan svjetski trend rađanja u kasnijoj dobi u posljednjih nekoliko godina sve više prate i žene u BiH.
I dok se žene u svijetu na rađanje u kasnijoj dobi odlučuju uglavnom zbog toga što prije osnivanja porodice žele izgraditi karijeru ili postići neki drugi cilj, žene u BiH se na to odlučuju i zbog drugih razloga.
"Sve teža ekonomska situacija u BiH, nezaposlenost, neujednačenost porodiljske naknade, neki su od uzroka koji su doveli do situacije u BiH da je sve više žena koje se na prvu trudnoću odlučuju u tridesetoj godini života ili kasnije", ukazuju ljekari.
Razlozi različiti: Vajdana Tomić, pročelnica Odjela za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, slaže se da je i kod nas prisutno odgađanje prve trudnoće, koje već odavno postoji u svijetu.
"Kod nas se žene odlučuju na kasniju trudnoću jer socioekonomski uslovi nisu sjajni, a da ne govorimo o tome da je u pojedinim dijelovima zemlje izostala porodiljna naknada", naglašava Tomićeva.
Podsjeća da je naknada za porodilje u Federaciji BiH u ovlasti kantona i da oni to rješavaju umjesto da to bude riješeno na višem nivou.
"Da ne govorimo o visokoj stopi nezaposlenosti. Sve to utiče na odgađanje prve trudnoće kod nas", kaže Tomićeva.
Iako se ginekolozi slažu da je za majčinstvo potrebna i fizička i psihička zrelost, kao i socijalna sigurnost, tvrde da trudnoća u tridesetim godinama, naročito kasnim, nije preporučljiva jer nosi mnoge rizike, kako za zdravlje bebe, tako i majke.
Prema nekim svjetskim istraživanjima, broj žena u svijetu koje dobiju svoje prvo dijete između 30. i 39. godine udvostručio se u posljednjih 15 godina, dok je broj onih koje rađaju sa 40 godina porastao čak za 50 odsto.
Agencija za statistiku BiH ima podatke da su u 2008. godini prvorotkinje starosti od 30 do 34 godina rodile 7.438 beba, dok su one sa 35 do 39 godina na svijet prvi put donijele 2.693 bebe. Bilo je i prvorotkinja starosti od 40 do 44 godine, koje su rodile 561 bebu.
I u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla potvrđuju da se sve više žena u BiH odlučuje na prvu trudnoću u tridesetim godinama života, odnosno u četvrtoj deceniji života.
"Podaci pokazuju da se granica pomjera i da je sve veći broj žena koje prvo dijete rađaju kada su starije od 30 godina", kažu u UKC Tuzla.
I podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je u tom entitetu u posljednjih nekoliko godina primjetno da žene sve češće odgađaju majčinstvo za kasne tridesete, pa i rane četrdesete.
U 2008. godini, prema njihovim podacima, majke starosti od 40 do 45 godina na svijet su donijele 169 djece, dok je broj novorođenčadi kod majki te starosne dobi 2006. godine iznosio 144.
Isto tako, 2004. godine žene starosti od 30 do 34 godina rodile su 1.838 djece, dok je 2008. godine taj broj bio veći za 403 djece.
Sve teže se odlučuju za rađanje: Istraživanja pokazuju da se žene mlađe od 25 godina, za razliku od prije dvadesetak godina, sve teže odlučuju za rađanje.
Statistički podaci za 2008. godinu Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna starost prvorotkinja 24 godine, starosna dob majki koje rađaju drugo dijete je 28 godina, treće 32, a četvrto i više djece 33 godine. Za 2009. godinu podaci još nisu završeni.
Biljana Gojković, šef ginekoloških ambulanti u Banjaluci, kaže da je najstarija trudnica koja joj dolazi na pregled 1967. godište.
"Vjerovatno je zbog tog modernog života, a malo i zbog medija pomjerena ta granica rađanja, ali i stupanja u seksualne odnose. Samo granica stupanja u seksualne odnose je snižena, pa imam pacijentkinje koje su 1993. godište, mada ih sigurno ima i mlađih koje su seksualno aktivne", smatra Gojkovićeva.
Danas, kako kaže, i djevojčice ranije sazrijevaju, pa menstruaciju dobijaju ranije nego što je to bilo prije.
"Idealno vrijeme za rađanje je od 23. do 26. godine. Za rađanje nije potrebna samo fizička zrelost, nego i psihička, ali malo se danas čeka i na neki komoditet. To što žene rađaju poslije 30. pa i 35. godine nije dobro, ali opet ima žena koje poslije 35. godine rađaju prvo dijete. Sve trudnoće poslije 35. godine smatramo visokorizičnim i te žene moraju biti pod jačim nadzorom, što iziskuje određene procedure", ističe Gojkovićeva.
Visokorizične trudnoće: Ako je žena starija, kako kaže, postoji opasnost i od bolesti.
Prema njenim riječima, svaka trudnoća nosi određene rizike, a kod starijih žena to je još izraženije.
"Žena se rađa s jajnicima u kojima su jajne ćelije od samog začetka i normalno je da su one kod starijih ženija starije, a samim tim je rizik veći. Naše žene u menopauzu ulaze u prosjeku od 45. do 55. godine, ali i to je promjenjivo", priča Gojkovićeva.
Kod starijih trudnica, kako ističe, veća je mogućnost malformacija na plodu jer je riječ o visokorizičnoj trudnoći.
"To je jako rizična trudnoća i čim ostane trudna, žena posjećuje ginekologa i rade se laboratorijske analize koje se moraju odraditi, trudničke kontrole, koje su inače svake tri nedjelje, zakazuju se češće kako bi sve bilo u redu. U tom ranom periodu može se odraditi test i utvrditi ako postoji nekakav problem na plodu, kako bi se to otklonilo prekidom trudnoće. Zbog svega toga se ne preporučuje se rađanje baš u kasnim tridesetim godinama", kaže Gojkovićeva.
I Jordanka Topić, ginekolog banjalučke klinike "Divamedica", tvrdi da je primjetno da žene rađanje sve češće odgađaju za treću deceniju.
"Najstarija trudnica koju imamo je 1965. godište, a najmlađa 1992, ali utisak je da ima veći broj trudnica u starijim godinama. Mi pratimo tendencije i tako je i u svijetu. Žene imaju biološki sat i najidealnije vrijeme za rađanje je 23. godina i koja godina ispod ili iznad, ali žene nisu samo biološka bića nego imaju i socijalne i ekonomske zahtjeve, tako da se to malo i odgađa. Smatram da danas uz dobre kontrole trudnoća može dobro da se iznese i u tim godinama", priča Topićeva.
Slaže se sa Gojkovićevom da je trudnoća iznad 35. godine rizičnija, ali da to ne mora da bude pravilo.
Dodatne analize: "Ako je potrebno, kod tih žena rade se dodatne analize, uz ove standardne. Nema tu striktne granice jer neko je sa 25 godina rizičan, a neko sa 35 ide normano bez nekih posebnih zahtjeva. Poslije 35. godine je manji broj ovulatornih ciklusa, a bez ovulacije nema trudnoće, a osim toga, jajna ćelija sa godinama je starija, teže se dijeli i prilagođava svim zahtjevima koji je čekaju pošto je razvoj tog novog bića jedan dinamičan proces", pojašnjava Topićeva.
Do promjene, kako kaže, nije došlo samo što se tiče rađanja, nego i djevojčice sada ranije dobijaju menstruaciju, za šta su odgovorni kilaža, način života, ali i mnogi drugi faktori.
"Kada govorimo o tome kada smo primijetili pomjeranje granice rađanja, može se reći da su sedamdesetih godina žene prvo dijete rađale najkasnije sa 25 godina, a sada je to 35 godina, dok je u Americi 37 godina", kaže Tomićeva.
Dodaje da je netom poslije prošlog rata u BiH na našim prostorima nastao takozvani "bejbi bum".
"Porast novorođenčadi bio je zabilježen u cijeloj zemlji, nakon čega je uslijedio pad, koji je i danas evidentan", pojašnjava Tomićeva.
Primarijus doktor Jasmina Gutić iz Opće bolnice "Prof. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu kaže da ona nema relevatnih podataka u toj oblasti.
"Ali, ako uzmemo u obzir godine od sedamdesetih na ovamo, onda se dobna granica trudnica znatno pomjerila. Međutim, ne možemo kazati da su podaci baš za senzaciju. To je ono što nose razvoj, civilizacija, što je prisutno u cijelom svijetu", kaže Gutićeva.
Sarajka Nermana Š. kaže da u njenom okruženju ima dosta žena koje se kasnije odlučuju na prvo dijete.
"Nije to nikakva moda već posljedica loše situacije u zemlji, odnosa prema trudnicima. Negdje porodiljskih naknada uopšte nema. Osim toga, u zakonu stoji da imate pravo na godinu dana porodiljskog, ali hajde to kažite svom poslodavcu. On vas ucjenama natjera da ostavite bebu od pet, šest mjeseci i da se vratite na posao inače vam slijedi otkaz", kaže Nermana Š., koja je nedavno postala majka.
Simulacija braka: Sociolog Ivan Šijaković, koji smatra da nije strašno da žena rađa do 33. godine, kaže da su za taj "trend" sve kasnijeg rađanja zaslužni brojni uzroci.
"Žene kod nas su već malo, uslovno rečeno, slobodnije i emancipovanije pa ne stupaju u brak kao prije zbog toga što je to jedina potreba i mogućnost, nego imaju i druga rješenja, poput studiranja i karijere, gdje im najčešće prođe vrijeme", priča Šijaković.
Drugi uzrok su, kako dodaje, duga zabavljanja, u kojima žene simuliraju brak, a ne moraju imati djecu, pa se i zbog toga odgađa rađanje.
Sve više su, kaže Šijaković, popularne nove forme života u zajednici, a to je forma braka koja nije formalno zavedena u knjige.
"Tu su, naravno, i socijalni i materijali uzroci jer zbog niskog standarda i problema sa zaposlenjem, slabom platom i niskim standardom žene se ne odlučuju rano za brak. Do pomjeranja starosne granice jeste došlo, ali što se tiče društvenog ugla, to nije problem jer su žene koje rađaju u tridesetima, tamo do 33. godine, zrelije i ozbiljnije, pa samim tim i spremnije za ulogu majki ", smatra Šijaković.
HNK bez naknada za porodilje
U Centru za socijalni rad Mostar su potvrdili da u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nema naknada za porodilje.
"U ovoj županiji nije donesen zakon o zaštiti obitelji sa djecom pa porodilje koje su zaposlene ili na birou nemaju nikakvu mjesečnu naknadu. Vlada HNŽ porodiljama daje jednokratnu novčanu pomoć koja iznosi 400 KM, i to je sve. To znači da za vrijeme porodiljskog majke ne mogu ostvariti nikakva prava", rekli su u tom centru.
Velika je razlika između HNK i Tuzlanskog kantona, gdje porodilja, kako je bilo prošle godine, koja je zaposlena, mjesečno dok je na porodiljskom ima 436 KM.
"Nezaposlene porodilje imaju pravo na po 100 KM u šest mjeseci. Međutim, ako od ukupnih primanja u porodici nezaposlene porodilje po glavi domaćinstva prelazi iznos od 197,63 KM, onda ta majka nema pravo na porodiljsku naknadu od 100 KM mjesečno", pojašnjeno je u Centru za socijalni rad Tuzlanskog kantona.
Slavne starije majke
Ni slavne ljepotice nisu žurile s majčinstvom. Naprotiv, mnoge od njih to nisu postigle ni do kraja tridesetih godina, nego su rađale u kasnim četrdesetim, sa zadnjim otkucajima biološkog sata.
Poznata holivudska diva Nikol Kidman rodila je sina u 41. godini života, a Rašida Dati, bivša francuska ministarka pravosuđa, majka je postala čak u 43. godini.
I glumica Hali Beri je na majčinstvo čekala do 41. godine, dok je njena koleginica Ema Tompson rodila u kasnim četrdesetim.
Slavna Madona sina je rodila pet dana nakon 42. rođendana, dok je glumica Holi Hanter u "posljednji čas" postala roditelj. Naime, blizance je rodila u 47. godini života.
Supermodel Iman, žena Dejvida Bouvija, rodila je kćerku u 45. godini, baš kao i glumica Suzan Sarandon, koja je sa isto toliko godina na svijet donijela svog drugog sina.