Djeca predškolskog uzrasta u gradu nemaju razvijene zdrave prehrambene navike, što je uzrokovano brzim životom njihovih roditelja, konzumiranjem brze hrane, te mnoštva slatkiša i namaza, upozoravaju stručnjaci.
Mališani izbjegavaju voće, povrće i ostale bitne namirnice za njihov uzrast, pa predškolske ustanove nastoje da to regulišu tako što na jelovnike uvrštavaju integralne žitarice, vodu, ribu, orašaste plodove.
Prema riječima Mire Galić, pomoćnika direktora banjalučkog Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, voće, povrće i ribu mališani ne vole da jedu, ali gradski vrtići upravo na tome insistiraju.
"Kultura ishrane i pribjegavanje zdravoj hrani je ono što je potrebno za pravilan rast i razvoj predškolskog djeteta jer taj period je fundament za dalji razvoj i u psihičkom i u fizičkom smislu", kazala je Galićeva i dodala da vrtići imaju komisiju za izradu jelovnika, kao i standard o hrani kojeg se pridržavaju.
Ona je naglasila da se jelovnik mijenja svaki mjesec, te da je postavljen na vidno mjesto u svim vrtićima kako bi roditelji imali uvid u ishranu svoje djece.
Dragana Stojisavljević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo RS, kazala je da se za rad u predškolskoj ustanovi pored obaveznog stručnog kadra angažuju i stručni saradnici, između ostalog i ljekar, specijalista pedijatar i nutricionista - dijetetičar.
"Djeca koja idu u vrtić 75 odsto svojih dnevnih energetskih potreba i potreba u hranjivim i zaštitnim materijama treba da zadovolje upravo u predškolskoj ustanovi", istakla je ona i dodala da je bitan i uticaj i odgovornost roditelja. Zbog toga bi, kako ona kaže, roditelji kod djece trebalo da razvijaju pravilne stavove prema ishrani, te tako pomoći i vrtićima u nastojanju da se steknu zdrave navike.
"U BiH je pokrenuta inicijativa za izradu standarda i normativa za ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta. Nosioci aktivnosti su ministarstva zdravlja i obrazovanja oba entiteta u saradnji sa nevladinim sektorom. Izradom i primjenom navedenih standarda imaćemo polaznu osnovu za unapređenje ishrane u predškolskim ustanovama", naglasila je Stojisavljevićeva.
Obroci
Dragana Stojisavljević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo RS, istakla je da djeci treba ponuditi adekvatne obroke, koji će izgledom, mirisom i ukusom probuditi radoznalost kod njih i želju da ih probaju.
"U ovoj uzrasnoj dobi najvažnije je privući pažnju djetetu, što možemo rezanjem namirnica u najrazličitije oblike, korišćenjem kombinacije povrća različitih boja, pri čemu će gotov obrok biti serviran u adekvatnom posuđu, koje će takođe motivisati dijete da ga proba", kazala je ona.