Vrijednost vode kao prirodnog bogatstva u BiH ističe se kroz zakone, dokumente i planove samo kada se govori o njenom iskorištavanju, o izgradnji hidrocentrala ili davanju koncesija za korištenje mineralnih ili termalnih voda.
No, vrlo je malo dokumenata kreiranih isključivo radi zaštite vode kao resursa. U prilog tome govori činjenica da je svega 38 odsto domaćinstava u BiH priključeno na kanalizacioni sistem. U Federaciji BiH nije izgrađen nijedan prečistač otpadnih voda, te ih se većina slijeva u rijeke i zagađuje ih. I stanovništvo pogoršava situaciju bacajući otpad u rijeku. Spora je i izgradnja sanitarnih deponija, pa je sve više divljih deponija uz korita rijeka.
"Da bi se riješio problem okolišnih institucija i infrastrukture potrebno je sedam milijardi dolara", tvrdi Mehmed Cero, pomoćnik ministra u Sektoru za okoliš Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH.
"Kako bismo imali čistije rijeke, potrebno je prije toga riješiti nekoliko problema, a jedan od njih je kreiranje politike upravljanja otpadom koja je u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona. U operativnom smislu obaveza je kantona i općina. Pozitivnih rezultata ima i kao primjer bih naveo regionalnu sanitarnu deponiju u Sarajevskom kantonu", kaže Cero.
Sanda Midžić iz Centra za okolišno-održivi razvoj BiH upozorava da se trebamo zabrinuti zbog otpadnih voda.
"Naše rijeke su postale prijenosnici otpada. Ništa se nije promijenilo ni u svijesti stanovnika. S druge strane, imamo sporost administracije da razvije osnovne servise za prikupljanje i odlaganje otpada. Zabrinjavajuće je da 60 odsto stanovništva u ruralnim područjima nema riješen sistem odvoza smeća, pa zato i imamo divlje deponije. Zabrinuti smo i što se zbrinjavanje industrijskog otpada rješava sa neviđenom sporošću", ističe Midžićeva.
Problemi i promocije ekoloških vrijednosti
Mehmed Cero napominje da je počelo razvijanje projekta izgradnje regionalne sanitarne deponije u Zenici.
"To nam ide dosta dobro. Imamo određenih problema u vezi sa izgradnjom deponije u Tuzli i Bihaću, ali se nadamo da će biti prevaziđeni. Problem je u neupućenosti odgovornih ljudi u općinama i kantonima. I kod stanovništva, nažalost, imamo taj efekat 'ne u moje dvorište'. Nevladin sektor mogao bi biti efikasniji u cilju promocije ekoloških vrijednosti kod stanovnika i prevazilaženje problema vezanih za taj efekat", objašnjava Cero.
Najavljuje da će uspostavom kvalitetnih regionalnih centara za upravljanje otpadom početi i iskorištavanje korisnog otpada, poput PET ambalaže, papira i željeza. Na ovaj način manje otpada završavaće u rijekama.
"Trenutno se može raditi na edukaciji ljudi, jer ne vjerujem da se represijom i kaznama može riješiti problem bacanja otpada u rijeke, jezera i potoke", kaže Cero.
Potvrdio je da je u Federaciji BiH ogroman problem nepostojanje prečistača otpadnih voda.
"Imamo kolektore, ali ne i prečistače. Kantonalne vlasti će to morati rješavati, a jedan od načina su povoljni krediti. Ako hoćemo da budemo dio evropske porodice mora se riješiti pitanje okoliša sa svih aspekata", upozorava Cero.
"Da bi se riješio problem okolišnih institucija i infrastrukture potrebno je uložiti oko 2.000 dolara po glavi stanovnika. BiH ima 3,5 miliona stanovnika i kada se sve sabere dobije se iznos od sedam milijardi dolara. To je proces koji je neminovan i dugoročan", naglašava Mehmed Cero.
Kaže da sve firme moraju imati okolišne dozvole kako bi mogli funkcionisati njihovi pogoni.
"Kod izgradnje novih termoelektrana i novih pogona mora se u startu imati okolišna dozvola. U toku je procedura za izdavanje dozvola za postojeće pogone kompanije 'Mittal Stil' iz Zenice, 'Natronka' iz Maglaja, 'Aluminij' Mostar, termoelektrana Kakanj i Tuzla, koji su među najvećim zagađivačima u zemlji. Imaju oni određene dozvole, ali to se mora nadograditi u smislu dostizanja novih okolinskih standarda", objašnjava Cero, dodajući da je od 2004. godine do danas izdato samo 420 okolinskih dozvola u Federaciji.
U toku je procedura izmjena Zakona o zaštiti okoliša FBiH, gdje se predviđa prolongiranje roka za izdavanje okolinskih dozvola do 1. januara 2010. godine za postojeće pogone i postrojenja.
Rijeke u blizini industrijskih zona
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH smatraju da je zagađenost rijeka "relativan pojam" i da zavisi od niza faktora.
"Prema analizama koje su urađene Bosna je najzagađenija rijeka u BiH jer protiče kroz mnoge gradove u blizini industrijskih zona. Izvorište ove rijeke je gorući problem. Javnim kanalizacionim sistemom u BiH je obuhvaćeno oko 38 odsto domaćinstava i to je cifra koja stoji od prije rata. Od tog procenta, 80 odsto spada na gradske zone. Od najzagađenijih pritoka je Miljacka i Spreča sa Jalom", ističu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Radojka Popović, viši stručni saradnik za zaštitu voda u Ministarstvu za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS, potvrdila je da među najzagađenije rijeke u BiH spadaju rijeke Bosna i Spreča, jer imaju ulogu recipijenata otpadnih voda Sarajeva i Tuzle sa razvijenom industrijom i velikim brojem stanovnika.
Iz istih razloga, mada ne u toj mjeri, ugrožen je i Vrbas nizvodno od Banjaluke, gdje prelazi u treću kategoriju pri malim vodostajima, kao i Sava iza Gradiške/Bosanske Gradiške.
"Prema pravilniku postoji pet kategorija kvaliteta vode, a na teritoriji RS sve rijeke su u drugoj ili trećoj kategoriji osim Bosne i Spreče koje su četvrta, a Spreča često i peta kategorija", kaže Nebojša Nikolić, načelnik Odjeljenja za zaštitu voda u Direkciji za vode RS.
Prema njegovim riječima, Una, Drina i Vrbas u gornjim tokovima su izuzetno zadovoljavajuće, odnosno druge kategorije, a prema važećem pravilniku o vodi u rijekama druge i treće kategorije može se kupati.
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH konstatuju da je za poboljšanje zaštite voda neophodna izgradnja prečistača.
"Očigledno je da cjelokupna situacija utiče na riječnu floru i faunu, a u kojoj mjeri sve opet zavisi od dotoka otpadnih voda. Dosta zagađenja dolazi i sa poljoprivrednih površina zbog korištenja raznih herbicida. To kroz zemlju dolazi u vodu i utiče na riječni svijet. Da ipak nije sve tako crno govori podatak da se u BiH 89 odsto stanovništva snabdijeva iz podzemnih izvora i velika pažnja, barem u FBiH, posvećuje se zaštiti izvora pitke vode", saopštili su iz Federalnog ministarstva.
Do prečistača preko fondova EU
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH najavljuje da bi u narednom periodu moglo početi rješavanje problema prečišćavanja otpadnih voda uz pomoć kredita Evropske unije.
Nebojša Nikolić iz Direkcije za vode kaže da se RS može hvaliti kvalitetom vode u gornjim tokovima rijeka, a da su najveći zagađivači gradovi, odnosno otpadne vode koje se ispuštaju u rijeke.
"Nemamo nijednog uređaja za prečišćavanje urbanih otpadnih voda osim u Trebinju. Rješenje tog problema je u pristupnim fondovima Evropske unije. Naime, prethodne zemlje kao što su Bugarska i Rumunija, kada su potpisale pristupanje, prva sredstva dobile su za tretmane otpadnih voda gradova i to svi čekamo, pošto su velika sredstva u pitanju. U međuvremenu se priprema dokumentacija, prave se rang-liste koji će gradovi biti prioriteti, kao na primjer Banjaluka i Bijeljina, odnosno gradovi koji najviše utiču na rijeke koje kroz njih protiču", navodi Nikolić.
Radojka Popović, viši stručni saradnik za zaštitu voda u Ministarstvu za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS, smatra da se ne vodi dovoljno računa o zaštiti rijeka.
"Direkcija za vode sprovodi redovne monitoringe rijeka i jezera, kao i pojedine zagađivače, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede putem vodoprivrednih dozvola, saglasnosti i smjernica", kaže Popović.
U Direkciji za vode RS kažu da se pri kontroli zagađivača, ako se radi o većim zagađivačima, povećava vodna naknada, kako bi ih stimulisali da ugrade prečistače.
"U toku je i projekat postavljanja automatskih mjernih stanica, njih 25, koje će pored hidrologije mjeriti i kvalitet vode tako da ćemo imati podatke o pet parametara u trenutnom vremenu na osnovu kojih ćemo moći izvući zaključke o stanju vodostaja. Projekat će biti završen do kraja godine, a već smo postavili četiri stanice na Drini i Ćehotini, na Bosni - osam stanica, a ostale će biti postavljene na Vrbasu i Uni", kaže Nikolić.
Administrativna služba grada Banjaluka za čišćenje rijeke Vrbas u 2007. godini uložila je 478.027,50 KM, a ukupno za održavanje i uređenje rijeke Vrbas i ostalih vodotoka izdvojeno je 1.536.266,83 KM.
Održavanje vodotoka rijeka na području grada Banjaluka planirano je da u ovoj godini bude uloženo 1.500.000 KM.
Turistički potencijali
Mnoge rijeke u BiH, naročito u gornjim tokovima, idealne su za korištenje u turističke svrhe, naročito kada je u pitanju rafting te sportski ribolov. Osim toga, mnogi gradovi veoma su poznati po rijekama koje kroz njih protiču.
Obale rijeka predstavljaju izletište, ali mogu biti i osnov za razvoj turizma.
Na dobrom putu za to je opština Foča koja je postala poznata po raftingu na Ćehotini, Drini i Tari.
U Turističkoj organizaciji opštine Foča kažu da je neophodno urediti kampove koji se nalaze na obalama Drine i Tare, pristupne puteve, osnovati kajakaški klub i slično.
"U gradu imamo samo jedan hotel i bungalove na dva lokaliteta koji nisu kategorisani. Ipak, sve zavisi ko šta želi, pa takva ponuda u potpunosti odgovara avanturističkom turizmu", navodi Ljeposava Džajić, direktor Turističke organizacije opštine Foča.
Slađana Jović, samostalni stručni saradnik za turizam u Turističkoj organizaciji opštine Prijedor, kaže da iako Sana u toku ljetnih mjeseci obogaćuje turističku ponudu opštine Prijedor, njeni potencijali nisu dovoljno iskorišteni u turističke svrhe.
"Upotpunjavanjem sadržaja rijeka Sana bi postala značajan turistički potencijal, a uređenjem obala jedan od najposjećenijih lokaliteta za rekreativce i izletnike na području opštine Prijedor", smatra Jovićeva.
Prema njenim riječima, Sana pruža mogućnosti za razvoj različitih vidova turizma kao što su kupališni, rekreativni, izletnički i sportski turizam.
U cilju iskorištavanja turističkih potencijala rijeke Sane u junu se održava manifestacija "Sana regata" na području šest opština sanskog sliva, kao i "Dani rijeke Sane", čiji je osnovni cilj očuvanje prirode i prirodnih vrijednosti, a štafeta sa izvorskom vodom prolazi kroz sve opštine sanskog sliva. U toku ljetnih mjeseci, dok traje kupališna sezona, na obalama krajiške ljepotice održava se i sportsko-zabavna manifestacija "Ljeto na Sani".