BANJALUKA - Prije punoljetstva tokom proteklih godina u bračnu zajednicu češće su stupale djevojčice nego dječaci, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Od 2018. godine u Srpskoj burmu na ruku stavilo je 55 maloljetnih nevjesta, dok se pred matičarem našao samo jedan maloljetni mladoženja.
U Instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine ističu da nisu imali pojedinačnih žalbi građana i djece koje se tiču problema maloljetničkih brakova.
Veliki problem, kako navode u Ombudsmanu, predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, jer su često dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije koje se povezuju sa trgovinom ljudima.
"Poražavajuće je za društvo u cjelini da postoje situacije u kojima roditelji ne samo da dopuštaju takve zajednice, nego i navode dijete na sklapanje braka. Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju na to da se na tom području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila", naveli su iz ove institucije za "Nezavisne novine", dodajući da su siromašna djeca, a posebno djeca iz romske zajednice, zbog specifičnih tradicionalnih stavova u velikom broju slučajeva posebno ranjiva grupa.
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, maloljetnički brakovi vuku korijene odranije, a, kako ističe, postoje različiti razlozi sklapanja tih brakova kod djevojčica i dječaka.
"Maloljetna ženska djeca ranije stupaju u seksualne odnose pa se desi da zatrudne, a onda to bude razlog sklapanja braka. Što se tiče muškarca, odavno je postalo tradicionalno da se muškarac ženi tek onda kada je punoljetan, kada je sazrio", rekao je Šijaković za "Nezavisne novine".
On ističe da je do sklapanja takvih brakova ranije najčešće dolazilo u siromašnim i romskim porodicama, kao i na selima, a pretpostavlja da je i danas slična situacija.
Pitanje sklapanja maloljetničkih brakova u BiH regulisano je porodičnim zakonima pa tako iz opravdanih razloga sud može u vanparničnom postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka.
"Dozvolu za sklapanje braka daje sud na zahtjev maloljetnog lica te uz sudjelovanje centra za socijalni rad, koji daje svoj prijedlog i mišljenje, utvrđuje postojanje uslova za sklapanje braka, mentalnu i fizičku spremnost za brak, postojanje opravdanih razloga za zaključenje braka, vodeći se pritom zaštitom najboljeg interesa djeteta", objasnili su u Ombudsmanu.
Slovo zakona po pitanju maloljetničkih brakova u BiH je jasno definisano, a iako je Komitet Ujedinjenih nacija zatražio prije nekoliko godina od BiH da zabrani maloljetničke brakove, po svemu sudeći, do toga još neće doći.
S druge strane, sociolog Šijaković smatra da bi zabrana sklapanja maloljetničkih brakova značajno popravila stanje.
"Maloljetničke brakove bi trebalo zabraniti i propisati sankcije, a posebno roditeljima. Za maloljetnu djecu roditelji su najodgovorniji", naveo je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.