Pljačke, krađe, tuče, silovanja, prijetnje, lažne dojave o postavljanju eksplozivnih naprava, gađanje bombama i korištenje drugog oružja, te upravljanje vozilima bez vozačke dozvole, krivična su djela u kojima sve češće učestvuju maloljetnici u BiH.
Statistike pokazuju da gotovo ne prođe dan, a da nekoliko maloljetnika ne bude u sukobu sa zakonom, a stručnjaci upozoravaju da sve strukture društva i nadležne institucije moraju da se uključe u rješavanje tog problema.
Brojni primjeri maloljetničke delinkvencije neprestano šokiraju bh. građane, koji složno osuđuju kada lice mlađe od 18 godina učestvuje u pljački ili bude povrijeđeno u fizičkom obračunu.
Maloljetni "bombaši": Šokantna vijest odjeknula je nedavno u Banjaluci, kada su geleri bombe koju je aktivirao sedamnaestogodišnji napadač D.N. iz tog grada, nanijeli povrede šestorici sugrađana, od kojih je jedan maloljetan.
Banjalučani i danas pričaju o tom incidentu, u kojem su oštećena i tri vozila koja su bila parkirana u neposrednoj blizini mjesta eksplozije.
Da stvar bude još gora, D.N. je priznao da je bacio bombu, te da je bio u alkoholisanom stanju sa 1,3 promila alkohola u krvi.
Povrijeđeni mladići, ali i maloljetni bombaš, odranije su poznati policiji.
Banjalučane je nedavno šokirala i vijest koja se za svega nekoliko sati proširila gradom, kada su tri mladića, od kojih su dvojica maloljetnici, napali sedamnaestogodišnjeg Lj.M, učenika trećeg razreda Srednje tehničke škole u Banjaluci, koji je tom prilikom izboden.
Incident se dogodio na autobuskoj stanici kod Medicinske elektronike, kada su nakon potjere napadači sustigli Lj.M, a zatim ga je jedan od njih, osamnaestogodišnjak, nožem ubo u rame.
Gospa Arsenović, portparol Centra javne bezbjednosti (CJB) Banjaluka, potvrdila je da su u incidentu učestvovala četiri lica, među kojima su bila tri maloljetnika.
Simo Vidović, pomoćnik direktora Tehničke škole, kaže da se povrijeđeni učenik Lj.M. oporavlja.
"Bilo nam je neugodno kada se to dogodilo, svi smo osjećali neprijatnost. Lj.M. je bio primjeran učenik i nismo očekivali takav incident. Sigurno je došlo do nekih nesuglasica među tim dječacima", rekao je Vidović.
Dodao je da nije strana pojava da se u nekim školama u BiH, kako je rekao, "učenici odmetnu od škole, i ulica ih uzme pod svoje".
Više šokantnih primjera koji su se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodili u Banjaluci, građani jednoglasno osuđuju.
N.S. (15) iz Banjaluke, zajedno sa još dva punoljetna mladića, osumnjičen je da je sredinom decembra prošle godine učestvovao u oružanoj pljački u porodičnoj kući njemačkog državljanina Ludviga Lohra (68) u banjalučkom naselju Lauš, odakle je ukradeno oko 4.500 evra.
Prestupnici stari od 16 do 18 godina: Izvor našeg lista je potvrdio da je maloljetni N.S. odranije poznat po izvršenju teških krivičnih djela.
On je, naime, zajedno sa još dva razbojnika, u septembru prošle godine izvršio oružanu pljačku benzinske pumpe "NIS promet", kada su ukrali 900 KM.
Isti maloljetni delinkvent čak je tokom saslušanja u policiji priznao da je 8. septembra prošle godine bacio bombu na porodičnu kuću Pantelije Mihajlovića u naselju Lauš u Banjaluci.
Brojni parametri ukazuju na to da maloljetni delinkventi u našoj zemlji "ne miruju".
U CJB Istočno Sarajevo su rekli da krivična djela čine uglavnom stariji maloljetnici, starosti između 16 i 18 godina.
Tokom 2009. godine na području tog centra evidentirano je nekoliko lažnih dojava o postavljenim bombama u školama, a izvršioci su identifikovani. Kako saznajemo, u CJB Istočno Sarajevo bilježe trend opadanja krivičnih djela koja su izvršili maloljetnici.
"Smatamo da osim policije i druge institucije u znatnoj mjeri preventivno mogu uticati na smanjenje maloljetničke delinkvencije, prije svega porodica kao osnovna ćelija društva u kojoj se formira ličnost, škola, centri za socijalni rad, kulturne ustanove, sportska udruženja, komunalna policija, inspekcijski organi", ocijenila je Danka Tešić, portparol CJB Istočno Sarajevo.
"Sačekuše" u haustorima: Naglasila je da prvenstveno porodica i škola "moraju prepoznati devijantna ponašanja maloljetnika i o tome obavještavati policiju ili druge institucije, kako bi se na vrijeme reagovalo i spriječilo da takvo ponašanje ne preraste u kriminalne aktivnosti".
Prema podacima MUP-a RS o stanju bezbjednosti za prvih devet mjeseci prošle godine, za prekršaje javnog reda i mira u tom periodu prijavljeno je 270 maloljetnika.
Maloljetnici su, od početka do kraja septembra prošle godine, u 612 slučajeva učestvovali u opštem kriminalitetu, što je za 69,8 odsto više nego u istom periodu 2008. godine.
U RS, u prvih šest mjeseci 2009. godine, javni red i mir narušilo je 198 maloljetnika, što je za čak 17,9 odsto više nego 2008. godine, kada se desilo "svega" 168 takvih prekršaja.
Ništa manje zabrinjavajući podaci nisu ni u FBiH, gdje je od početka januara do kraja juna prošle godine, za krivična djela protiv imovine prijavljeno 237 maloljetnika, dok je zbog sumnje da su počinili teške krađe prijavljeno 266 maloljetnika.
"Izvršioci teških krađa su prvenstveno višestruki povratnici i maloljetni delinkventi, koji uz prijetnju upotrebe noža i fizičke snage, otimaju mobilne telefone, najčešće maloljetnim licima na ulici, u haustorima, parkovima, školskim dvorištima i tako dalje. Registrovano je i više slučajeva otimanja torbi od starijih ženskih osoba", saopšteno je iz Federalne uprave policije (FUP).
Kradu automobile: U FUP-u bilježe da su u prvih šest mjeseci 2009. godine zbog razbojništava i razbojničkih krađa prijavljena 34 maloljetnika.
Čak 10 maloljetnika, kako je saopšteno iz FUP-a, u prvih šest mjeseci ove godine prijavljeno je zbog krađe automobila.
Maloljetnička delinkvencija je, kako kažu u FUP-u, "poseban društveni problem, zbog toga što se maloljetnici pojavljuju kao prestupnici u oblasti zloupotrebe droga, a često i kao počinioci pojedinačno ili grupno, vršeći najčešće krivična djela teške krađe u poslovne prostore, automobile, stanove i drugo".
"Također se sve češće pojavljuju i kao izvršioci težih krivičnih djela, kao što su razbojništva, silovanja i slično", kažu u FUP-u.
Zabrinjavajući podaci dolaze gotovo iz svih gradova BiH.
U Centru za socijalni rad Bijeljina saznajemo da je u prvih 10 mjeseci prošle godine na području opštine Bijeljina zakonske norme kršilo čak 80 maloljetnika. Poražavajući podatak je da je taj broj, kada su pitanju maloljetnici u sukobu sa zakonom, dvostruko veći u odnosu na 2008. godinu.
Slavica Kovrlija, specijalni pedagog Centra za socijalni rad Bijeljina, kaže da je najveći problem u vezi s maloljetničkom delinkvencijom nedostatak adekvatnih institucija.
"Osim Vaspitno-popravnog doma u Banjaluci, u koji odlaze maloletnici sa počinjenim težim krivičnim delima, ostaje problem nedostatka prihvatilišta i prihvatnih stanica koje bi u manjim sredinama, pa i u Bijeljini, u mnogome rešili probleme maloletnika koji skitaju, prose ili su beskućnici", pojasnila je Slavica Kovrlija, i naglasila:
"U takvim uslovima moramo pribegavati merama koje se mogu sprovoditi, a to su mere pojačanih nadzora i ukora".
Uloga porodice: Ona kaže da značajnu ulogu u nastanku maloljetničke delinkvencije i asocijalnog ponašanja ima porodica.
Faza adolescencije, kako tvrdi Kovrlija, posebno je značajna za ovu priču, jer se u njoj najčešće javljaju problemi s maloljetničkom delinkvencijom.
Nadežda Savjak, specijalista kliničke psihologije, kaže da gotovo niko ne čini nasilje, ako nije bio žrtva. Ona je tokom radionice na temu "Maloljetnici u sukobu sa zakonom", održane nedavno u Banjaluci u organizaciji Udruženja bh. novinara i Misije OSCE-a u BiH, rekla da oko 70 odsto djece koja su u porodici doživjela psihičko ili fizičko nasilje, postaju nasilnici.
"Neka djeca ne mogu da savladaju strah, pa tada sebi kažu: 'Ako budem isti kao otac ili majka, neću osjećati strah, nego ću ga proizvoditi kod drugih'. Iza gotovo svakog nasilnika stoji traumatizovano dijete", rekla je Savjakova.
Tvrdi da maloljetnička delinkvencija ispod sebe najčešće "sakriva" traumu. Pedagozi, s druge strane, kažu da nedostatak porodične podrške često djeci "rezerviše" kartu na put bez povratka.
Prema statistici, kako kažu pedagozi, najveći broj maloljetnih delinkvenata potiče upravo iz porodica sa nesređenim odnosima.