Ljupko Marjanović, glavni komandir Sudske policije Republike Srpske, najavio je da će na jesen ove godine Sudska policija konačno u svojim redovima dobiti Interventnu jedinicu, čiji će zadatak biti obezbjeđenje visokorizičnih suđenja i sprovođenja optuženih za organizovani kriminal.
On je naveo da će u formiranju ove jedinice veliku pomoć pružiti američki maršali koji od početka ove godine usko sarađuju sa sudskim policajcima u RS.
Glavni komandir Sudske policije RS je uspješnom ocijenio nedavnu akciju "Tragač 2010" tokom koje je uhapšeno 12 bjegunaca koji se nisu pojavili na suđenjima, niti su se odazvali na izdržavanje pravosnažnih zatvorskih kazni.
Marjanović je istakao da je zbog sve obimnijeg posla koji je u nadležnosti sudskih policajaca, u narednom periodu neophodno popuniti redove sudske policije u RS kojima nedostaje još 35 policajaca.
NN: Koji posao konkretno obavlja Sudska policija RS i kakav je njezin značaj za pravosuđe u RS, odnosno BiH?
MARJANOVIĆ: Zakon o Sudskoj policiji RS donijet je u avgustu 2002. godine. Reforma pravosudnog sistema u BiH nastupila je 2003. godine, kada je donijet i Zakon o krivičnom postupku, koji je dao ovlaštenja sudskoj policiji kakva imaju sve druge bezbjednosne agencije u BiH. Zakon je tako decidno rekao da su poslovi sudske policije izvršenje sudskih naredbi za sprovođenje osumnjičenih, optuženih i osuđenih osoba, održavanje reda u sudnicama, stara se o bezbjednosti sudija u Vrhovnom sudu RS, pet okružnih sudova i tužilaštava u RS i 29 osnovnih sudova koji djeluju na teritoriji RS. Sudska policija je ustrojena na takav način da njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda RS koji je ujedno odgovoran za njen rad. U daljoj strukturi i hijerarhiji dolazi glavni komandir sudske policije, koji poslove može preuzeti na osnovu ovlaštenja predsjednika Vrhovnog suda RS, zatim dolaze dva inspektora, te pet komandira Odjeljenja sudske policije pri okružnim sudovima u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Banjaluci. U ovim odjeljenjima sudska policija pored okružnih sudova, opslužuju i osnovne sudove koji su u mjesnoj nadležnosti okružnih sudova.
Statistički podaci, odnosno izvještaji o radu sudske policije, u proteklih šest godina pokazuju da je sudska policija apsolutno jedna od bitnih karika u čitavom lancu i sistemu pravosuđa, pogotovo u njegovoj reformi. Broj riješenih predmeta kao i brzina njihovog rješavanja je povećavana zahvaljujući i radu sudske policije. Ranije je ovaj posao bio u nadležnosti javne bezbjednosti, odnosno lokalne policije, koja je pored svih redovnih zadataka morala da se brine i o sudskim procesima. Sada se s razlogom može reći da je na sudskoj policiji veliki dio posla i da svi statistički podaci ukazuju da je projekat formiranja sudske policije bio i više nego uspješan, o čemu svjedoče i kontakti sa Ministarstvom pravde Srbije i Vrhovnog suda Srbije koji takođe imaju namjeru da, po uzoru na nas, formiraju sudsku policiju.
NN: Kako je sudska policija formirana u zemljama regiona?
MARJANOVIĆ: U sudovima Srbije i Hrvatske za bezbjednost se brinu posebne jedinice ministarstava unutrašnjih poslova. Ove zemlje, kao i druge u regionu, nemaju oformljenu sudsku policiju kao što je kod nas, odnosno jedinicu koja je nezavisna od MUP-ova. Sudske policije RS i Federacije BiH pripadaju nadležnim ministarstvima pravde i u lancu komandovanja, kao što sam rekao, prvi komandiri jesu predsjednici vrhovnih sudova u RS, odnosno FBiH. Takođe, budžet odobrava i doznačava ministarstvo pravde.
NN: Dakle, sudska policija brine se o bezbjednosti svih sudova na teritoriji RS. Koliko ukupno ima sudskih policajaca i da li je taj broj dovoljan za normalan rad?
MARJANOVIĆ: Po sistematizaciji, određeno je da u RS bude 255 sudskih policajaca. Trenutno je taj broj manji zbog problema u budžetu i iznosi 220 i taj manjak od 35 sudskih policajaca je značajan broj, koji bi u nekom budućem vremenu trebalo da bude popunjen. Tu nam je, dakle, problem limitiran budžet, odnosno izdvajanja za plate sudskim policajcima. Ovaj manjak donosi poteškoće u radu. Primjer Odjeljenja sudske policije u Banjaluci koje ima značajno mjesto u okviru same sudske policije, govori u prilog ovome. Naime, u Banjaluci sudska policija pokriva zgrade Okružnog suda, Osnovnog suda, Vrhovnog suda RS, Tužilaštva, a odnedavno i zgradu Privrednog suda i Višeg privrednog suda. Ovdje svakako treba dodati da je banjalučko Odjeljenje preuzelo i dio rada po optužnicama Specijalnog tužilaštva RS, a u skladu s tim postoje obaveze i prema Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala koje je formirano pri banjalučkom Okružnom sudu, te Posebno vijeće u Vrhovnom sudu RS. Dakle, poslova je mnogo i ovaj broj sudskih policajaca u narednom periodu trebalo bi da bude popunjen.
NN: Sudska policija u Federaciji BiH već nekoliko godina ima Interventnu jedinicu sudske policije koja je zadužena za visokorizična suđenja i sprovođenje optuženih i osuđenih. Da li će, i kada, u RS biti formirana ovakva jedinica?
MARJANOVIĆ: Iz godine u godinu i u RS se povećava broj teških krivičnih djela, odnosno organizovani kriminal, razbojništva sa smrtnim posljedicama, trgovina narkoticima, a time se povećava i broj osumnjičenih i optuženih osoba koje se sprovode u sudove širom RS. Radi se o visokorizičnim suđenjima, pa se, pored brojnosti sudske policije, mora povećati i njihova spremnost i obučenost. Već sam rekao da sudska policija pokriva i dio poslova po predmetima koje vodi Specijalno tužilaštvo RS, tako da smo prinuđeni, kao i sve druge bezbjednosne agencije u BiH, da formiramo Interventnu jedinicu. Ovdje moram da istaknem da je u FBiH prije dvije-tri godine formirana ovakva jedinica, tako da mi u neku ruku već kasnimo s tim. Interventna jedinica Sudske policije RS biće formirana u jesen ove godine i radiće pri Vrhovnom sudu RS, a opsluživaće na cijeloj teritoriji RS, gdje se ukaže opravdan zahtjev za njeno angažovanje, odnosno sprovođenje osoba koje su optužene i osuđene za najteža krivična djela.
Pri samom formiranju ove interventne jedinice, veliku pomoć imamo od Ministarstva pravde SAD, odnosno od američkih maršala. Imamo njihova obećanja da će donirati sredstva da ta jedinica bude opremljena i naša dalja obaveza je da sve to kroz zakonsku regulativu formulišemo određenim pravilnikom o načinu rada i upotrebu te jedinice dovedemo u okvire zakona. Radna grupa koja je radila na ovim zakonskim aktima i kojoj je nesebičnu podršku dao i Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS, završila je svoj posao i novi Prijedlog zakona nedavno uputila Ministarstvu pravde RS na dalju obradu. Očekujemo da će Vlada RS donijeti Nacrt novog zakona i proslijediti ga u skupštinsku proceduru, a da će Interventna jedinica zvanično početi sa radom u jesen.
NN: Kakvu opremu će imati ova Interventna jedinica Sudske policije RS?
MARJANOVIĆ: Interventna jedinica biće pod najsavremenijom opremom, po uzoru na Interventnu jedinicu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), specijalne jedinice MUP-a RS, odnosno jedinica za podršku. Kao što sam već rekao, ovakva jedinica već dvije-tri godine postoji u FBiH i pokazala se veoma uspješnom u svom radu.
NN: Spomenuli ste saradnju s američkim maršalima. Kakva je njihova ocjena vašeg dosadašnjeg rada i šta konkretno očekujete od te saradnje?
MARJANOVIĆ: Početkom ove godine uspostavljen je kontakt s američkim maršalima koji su došli u BiH. Radi pojašnjenja, američki maršali obavljaju identičan posao kao i sudska policija u BiH i njihova ocjena našeg rada je citiraću, "da smo mi heroji, s obzirom na posao koji obavljamo". Maršali su zaduženi da urade određene projekte vezane za sudsku policiju u BiH. Ti projekti uključuju obilazak i projekte vezane za obezbjeđenje zgrada vrhovnih sudova RS i FBiH, te okružnih i kantonalnih sudova, opremanje interventnih jedinica RS i FBiH. Naši sudski policajci koji će biti budući pripadnici Interventne jedinice, tako će proći obuku s pripadnicima SIPA. Američki maršal koji je zadužen za rad sa sudskom policijom u RS rekao je da smo heroji. Njima su jednostavno nezamislive stvari koje se dešavaju kod nas i ne mogu da vjeruju da mi prema licima koja pucaju po gradu i vrše teška krivična djela, postupamo sa daleko manje naoružanja kada ih sprovodimo, nego što je to slučaj u SAD. Takođe, bili su iznenađeni kada su vidjeli da zgrada Vrhovnog suda RS nema spoljno obezbjeđenje. U okviru ove saradnje američki maršali i Ministarstvo pravde SAD će tako donirati sredstva kako bi bile postavljene zaštitne folije na prozorima Vrhovnog suda RS, koje će spriječiti moguće napade na sudije.
NN: Sudska policija RS je nedavno izvela akciju kodnog naziva "Tragač 2010". O kakvoj akciji se radilo i kakav je njen ishod bio?
MARJANOVIĆ: Sudska policija je ovu akciju provela 8. i 9. maja ove godine. Radilo se o prvoj akciji od osnivanja Sudske policije, a u kojoj je učestvovalo svih pet odjeljenja Sudske policije u RS, dakle, svi sudski policajci. Cilj akcije je bio pronalazak i hapšenje osoba za kojima su sudovi u RS i BiH izdali naredbe za raspisvanjem potjernica jer se nisu pojavili na suđenjima, ili su pak, izbjegli odlazak na izvršenje zatvorskih kazni.
U ovoj akciji uhapšeno je 12 bjegunaca koji su sprovedeni nadležnim organima, a tokom akcije utvrđeno je i da je veći broj osoba za kojima se tragalo u međuvremenu uhapšen u zemljama regiona, odnosno zapadnoevropskim zemljama. Cilj akcije, između ostalog, bio je i da se animiraju sudovi u RS da blagovremeno raspisuju potjernice za svim bjeguncima. Naime, kada sud izda naredbu za dovođenje nekog lica, recimo na suđenje, i mi na terenu dobijemo informaciju da je adresa te osobe fiktivna, odnosno da se ta osoba skriva u zemljama regiona, onda bi sudovi na osnovu naših informacija trebalo da raspišu potjernice za njima, kako bi se u potragu uključile sve bezbjednosne agencije.
NN: Da li će takva akcija u budućnosti postati redovna?
MARJANOVIĆ: Akcija "Tragač 2010" je protekla u najboljem redu i pripadnici Sudske policije nisu upotrijebili silu. Sigurno je da ćemo u budućnosti nastaviti s ovakvim akcijama. Jedan od ciljeva i jeste bio da na bjegunce vršimo pritisak kako nikada ne bi bili sigurni kada ćemo im pokucati na vrata. Slične akcije ćemo nastaviti i u budućnosti, posebno u dane vikenda i praznika, kada je i iznenađenje jače, a bjegunci najmanje očekuju da će im Sudska policija pokucati na vrata.