Društvo

Pratite nas na Google news

Mediji i "borba" sa lažnim vijestima

Mediji i "borba" sa lažnim vijestima
Foto: N.N. | Mediji i "borba" sa lažnim vijestima
Stevan Lulić

Društvene mreže u velikoj mjere uticale su na navike ljudi, a posebno na način na koji korisnici dolaze do informacija o svakodnevnim dešavanjima.

Na taj način društvene mreže i internet uopšte donekle su "ukrali" ulogu tradicionalnih medija poput štampe, radija ili televizije.

Nimalo bezazlen problem, koji je rastom društvenih mreža došao do izražaja, jeste i fenomen lažnih vijesti.

Upravo ovom problemu posvećena je velika pažnja na panelu "Novinarstvo, društvene mreže i činjenice" na dvanaestom "Weekend Media Festivalu" u Rovinju.

Džon Kokran, dugogodišnji izvještač američkih televizija "ABC" i "NBC" iz Bijele kuće, Kongresa, Stejt departmenta i Pentagona kaže da postoje "male" i "velike" laži, te naglašava da mediji moraju da se bore sa velikim lažima, ali ponekad ne mogu jer ih je previše.

"Male laži postoje svuda, ali, kao što se kaže, 'ne ubijate muvu čekićem'. Problemsu  'velike' laži, ali mediji ne mogu da izađu na kraj sa svakom jer ih je previše", kaže Kokran i ističe da treba razlikovati namjerne laži i kada neko nenamjerno kaže nešto što nije tačno.

Kokran kaže da je internet u potpunosti promijenio navike ljudi - kako kupuju, kako komuniciraju, putuju... Međutim, sa internetom je, posebno naglašava Kokran, stiglo i mnoštvo problema.

"Ako ste u prilici da uživo gledate masakr u džamiji na Novom Zelandu i da taj snimak u roku od 24 časa bude podijeljen milion i po puta, vrijeme je da se mijenjaju propisi i pravila funkcionisanja društvenih mreža", ističe Kokran.

Vraćajući se na temu lažnih vijesti, ističe da mediji, ukoliko su prenijeli takve informacije, treba da priznaju svoju grešku. Smatra da takav pristup neće naškoditi ugledu medija, već naprotiv.

"Drugi dan recite – 'pogriješili smo'. To može da poveća vaš ugled, jer ljudi poštuju iskrenost", tvrdi američki stručnjak.

Andreja Arežina Grgičević, glavni urednik portala i nelinearnih medijskih usluga Hrvatske Radio-televizije, kaže da je jako bitno pri preuzimanju "tuđeg sadržaja" veoma bitno provjeriti tačnost informacije.

"Naravno, pri preuzimanju sadržaja mi dobro provjerimo informacije da se ne bi 'sanjkali' na 'fake news', na koji se vrlo lako 'nasanjkate' ako ne provjeravate šta radite. To je jedan od načina na koji dolazite do publike. Mi danas govorimo o činjenici da 84 posto mladih ljudi od 18 do 24 godine konzumira vijesti na društvenim mrežama i internet portalima. Znači samo 16 posto upali TV ili radio. Tih 84 posto je takođe naša publika, ali njih samo treba informisati o tome koliko je to što konzumiraju iz pouzdanog izvora, ništa drugo", kaže Arežina Grgičević.

Ona se ne slaže s tim da su društvene mreže najveći problem širenja lažnih vijesti.

"Najveći problem širenja lažnih vijesti je činjenica da se čovječanstvo ponovo suočilo s tehnologijom s kojom ne zna šta bi. Mi još uvijek nismo definirali jesu li društvene mreže medij, jer ako jesu medij onda mi već imamo zakone koji se odnose na medije. Znači mi smo krenuli u izum koji ne znamo kako regulirat", ističe Arežina Grgičević.

S njom nije saglasna Mojmira Pastorčić, urednik i voditelj na televiziji RTL.

Pastorčić kaže da su društvene mreže donijele brojne beneficije medijima, ali da je najveći problem što su one omogućile lako širenje lažnih vijesti.

"Društvene mreže mogu da vam pomognu da dođete do različite publike, ali u drugu ruku sa sobom nose i loše i stvari. Problem je u tome što je većina vijesti, koje korisnici na društvenim mrežama konzumiraju, lažne", kaže Mojmira Pastorčić.

Društvene mreže bile su nezaobilazna tema i na panelu "Gube li mediji poziciju čuvara demokracije", održanog dan kasnije na "Weekend Media Festivalu" u Rovinju.

Glavni urednik "Večernjeg lista" Dražen Klarić ističe da su novinari ponekad neoprezni i da, u želji da budu prvi, "pucaju svega i svačega".

"Olako preuzimamo informacije, na primjer sa Facebooka. Budimo iskreni, to radimo. Stvorila se jedna grupa ljudi koji su 'Facebook novinari'. Neki od njih su bili obrazovani novinari sa iskustvom, neki nikad nisu radili kao novinari. Onda smo ih počeli koristiti. U jednom trenutku sam primijetio da smo ih počeli koristiti kao relevantne izvore - i u tekstu mojih autora, i gostovali su na televiziji kao analitičari, iako kada pokušate malo razgrnuti i pogledati njihova zvanja nije vam jasno zašto. Ne kažem, ima tu obrazovanih ljudi. Međutim, ja često kažem, 'ako ćete mi doći na kolegij i govoriti što je netko napisao na društvenim mrežama, kako ne razumijete da sječete granu na kojoj sjedite. Za tri godine neće biti potrebe za vama'", kaže Klarić.

Slobodan Georgijev iz "BIRN Srbija", kaže da su mediji ulijenili i da se nisu snašli pri pojavi društvenih mreža.

"Mediji su se ulenjili. Dešava se jedna Cela promena. Mislili su da im je to mesto dato. Sada ti moraš da objasniš ponovo čemu ti služiš, šta je tvoja uloga, zašto je ta uloga važna...? To je ono što mediji moraju da rade, a prosto su zaboravili. Dakle, ništa ti nije dato. Sve se menja neverovatnom brzinom. To je sada i ovaj pristup, naprimer političara, koji sada kaže (medijima) ' više mi niste potrebni", kaže Georgijev.

Weekend Media Festival

Dvanaesti "Weekend Media Festival" okupio je 5.500 učesnika, 150 svjetskih predavača,  oko 550 novinara i oko 350 studenata. Tokom tri dana "Media Festivala" održani su brojni paneli o budućnosti tradiocalnih medija, uticaju društvenih medija na novinarstvo, ekspanziji lažnih vijesti, tehnologiji i mnogim drugim temama.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije