SARAJEVO - Štampani mediji u BiH ne izvještavaju pozitivno o osobama s invaliditetom, niti na pravi način obrađuju teme koje su istinski problem ili potreba te populacije - jedan je od zaključaka monitoringa medija o pitanjima koja se tiču osoba s invaliditetom, predstavljenog danas u Sarajevu.
Monitoring je predstavljen na okruglom stolu "Mediji i prava osoba s invaliditetom" koji je organizirao "My Right" u saradnji s Vijećem za štampu u BiH.
Autor izvještaja o monitoringu medija i novinar BH Radija Željko Bajić smatra da su u kontekstu terminologije i tematike koja se izvještajem obrađuje mediji nazadovali u odnosu na prethodni izvještaj iz 2006. godine. Naglašava da se sada izvještavanje o osobama s invaliditetom svelo na socijalu.
Bajić je obradio 224 teksta u devet dnevnih listova, te nešto nedeljnika i periodike, uz zaključak da u BiH postoje tri medijske realnosti, podijeljene po jezicima i nacijama. Najviše tekstova posvećenih ovoj populaciji bavilo se socijalnom zaštitom, u smislu da se novac koji bi trebali dobiti od države iskorištava za njihovu prehranu.
- Ti finansijski dodaci nisu namijenjeni da bi ljudi preživljavali, već da čovjek kompenzira svoj invaliditet i ostvari prava na pomagala, zdravstvenu zaštitu i druga pitanja - kazao je.
U međuvremenu je u BiH potpisana Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a, što se u medijima ne može naslutiti. Konvencija propisuje određena prava tih osoba, ali osim zapošljavanja i socijalne zaštite nisu u medijima obrađene druge teme o tim osobama.
- Pravo na zapošljavanje ovih osoba je donekle zastupljeno u medijima. Međutim, žalosno je da imamo tragičnu tendenciju opadanja zapošljavanja. Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavce stimuliše i obavezuje da zapošljavaju ove osobe, ali se to ne može vidjeti u medijima. Ravnopravnost spolova, jednak pristup pravdi, obrazovanje - također su pitanja koja mediji ne obrađuju - istakao je.
Od preporuka izvještaja Bajić izdvaja da mediji trebaju početi pozitivno izvještavati o ovoj populaciji, ali i da je propust organizacija osoba s invaliditetom što nisu izgradili bolji odnos s medijima.
Članica Udruženja slijepih KS-a i Koalicije osoba s invaliditetom Amna Alispahić podvlači da je najveći problem kada se radi o osobama s invaliditetom što mediji u traganju za senzacijom nekada priču postave tako da tu osobu jako povrijede.
Naglašava da u BiH ne postoji zakon koji bi nalagao afirmativno predstavljanje tih osoba u medijima, te se one uglavnom prikazuju kao bespomoćne i socijalni slučajevi, a da se pritom apsolutno ne vodi računa o tome koliko ustvari te osobe mogu uraditi, bez obzira na invaliditet.
- Tendencija medija bi trebala biti da se od izvještavanja o socijalnoj pomoći ovim osobama orijentiraju na njihove stvarne mogućnosti i nespremnost države da im pruži priliku da ostvare svoje kapacitete - smatra ona.
Izvršna direktorka Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac ocjenjuje da se u medijima malo govori o ovoj populaciji i uglavnom u određenim incidentnim situacijama.
U Vijeću, kazala je, nisu dobijali mnogo prijava, prigovora ili žalbi na to izvještavanje, možda i zato što ga nema tako puno.
- Ono što smo imali zbilja je bilo zadiranje u privatnost i nenamjerno povređivanje osoba s invaliditetom, kao što je naprimjer naslov "Iako slijepa završila fakultet" i slični primjeri. Novinari se moraju senzibilizirati na koji način prići osobama s invaliditetom, kako izvještavati o njima i prihvatati ih kao ljude koji najnormalnije djeluju u svojoj zajednici - zaključila je ona.