Sigurnost djece u školama na području Federacije BiH biće poboljšana, najavljuje Meliha Alić, federalna ministrica nauke i obrazovanja.
"Poboljšaćemo sigurnost u školama i u zonama odgojno-obrazovnih ustanova, tačnije pojačati nadzor nad ponašanjem djece u školi za vrijeme nastave i odmora. Podržaćemo dodatno upošljavanje školskih psihologa i socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama", kaže Alićeva.
Zbog sve većeg broja socijalno ugrožene djece, ona ističe kako će u ovoj godini besplatne udžbenike dobiti sva romska i djeca koja potiču iz porodica koje su u stanju socijalne potrebe.
NN: Evidentni su veliki propusti u Bolonjskom procesu u FBiH, zbog čega je najviše zakinuta prva generacija "bolonjaca". Uskoro će završiti studij, a još nema jedinstvenog pravilnika o stručnim zvanjima koje će nositi. Koliko Ministarstvo može uticati na rješavanje ovog haosa?
ALIĆ: Iako nismo nosioci tih aktivnosti, u više navrata smo s ovim problemima upoznali federalni parlament, odnosno nadležne parlamentarne komisije. Naredne sedmice na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH trebao bi se naći i revizorski izvještaj o učinku upisne politike na visokoškolskim ustanovama u Federaciji BiH. Visoko obrazovanje u našoj zemlji je uređeno Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, koji je usvojen u augustu 2007. godine. Nadležnosti pripadaju Ministarstvu civilnih poslova BiH, resornim ministarstvima Republike Srpske i kantonima u Federaciji BiH, te institucijama Brčko distrikta. U Domu naroda Parlamenta FBiH sjede predstavnici kantonalnih skupština i mislim da oni mogu učiniti dosta da ubrzaju procese na nivou svojih kantona.
NN: Integracija Univerziteta je završena u Tuzlanskom kantonu i to dosta dobro funkcioniše. Kada će se isto dogoditi u Sarajevu, gdje svaki fakultet vodi svoju upisnu i obrazovnu politiku?
ALIĆ: Pitanje integracije treba rješavati kroz odgovarajući kantonalni zakon. Kantoni su bili obavezni da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Okvirnog zakona usklade ili donesu vlastite zakone o visokom obrazovanju. Da bismo im pomogli, pripremili smo model kantonalnog zakona o visokom obrazovanju. Ovaj model smo početkom januara ove godine dostavili na razmatranje nadležnim kantonalnim ministarstvima. Visokoškolske ustanove su bile u obavezi da svoje statute i druge opće akte usklade s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u roku od šest mjeseci. Sve to nije blagovremeno okončano.
NN: Šta je sa prednacrtima zakona o studentskom organizovanju i standardu?
ALIĆ: Oni su u pripremi, a uputili smo i Vladi Federacije BiH i Rektorskoj konferenciji BiH standarde i normative u oblasti visokog obrazovanja.
NN: Kada je najavljivan Bolonjski proces govoreno je da će student biti u centru, da će moći iskazati svoje mišljenje profesorima, uticati na kvalitet nastave, ali to nije tako u praksi. Kada će studenti konačno bez straha moći reći da nisu zadovoljni predavanjima, ocjenama?
ALIĆ: To bi se najkasnije trebalo dogoditi kada se implementiraju odredbe Okvirnog zakona u dijelu koji govori o osnivanju agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Vijeće ministara BiH kasni u implementaciji ovih odredbi, ali je u toku konkurs za izbor direktora i u pripremi je konkurs za izbor članova Upravnog odbora ove agencije. Zadatak agencije je eksterna evaluacija kvaliteta, dakle tim revizora će obilaziti određenu ustanovu i analizirati kvalitet akademskih studija i nastave.
NN: Situacija u studentskim domovima je uglavnom nezadovoljavajuća. Koliko ste učinili na poboljšanju uslova?
ALIĆ: Posljednjih godinu dana smo znatnu pažnju usmjerili na ulaganje u studentske centre. Njihovi osnivači su kantoni na području kojih su smješteni univerziteti, te kantonalna ministarstva obrazovanja i nauke imaju isključivu nadležnost. Mi subvencioniramo troškove smještaja i ishrane studenata iz kantona s otežanim finansiranjem i to Bosanskopodrinjskog, Kantona 10, Posavskog kantona i studenata iz Republike Srpske, a u skladu s odlukom Vlade Federacije BiH iz 2005. godine.
NN: Da li je bilo izdvajanja za rekonstrukciju studentskih domova?
ALIĆ: Da, u prošloj godini i to za rekonstrukciju domova u Sarajevu, Mostaru, Zenici i Tuzli. Išlo se u pravcu osposobljavanja čitaonica, soba, kupatila, dotrajalih instalacija. Kao posebno uspješan projekat može se izdvojiti uspostavljanje multimedijalnih centara u studentskim domovima. Svi studentski centri su dobili prostorije opremljene modernim računarima i komunikacijskom opremom sa besplatnim internet priključkom 24 sata dnevno. Studenti će moći istraživati i pripremati svoje radove i druge obaveze koristeći internet pomagala čime se želi našim studentima omogućiti lakše, brže i kvalitetnije sticanje znanja u studentskom domu. U ovoj godini za oblast osnovnog i proširenog studentskog standarda planirali smo sredstva u iznosu od 1.588.400 KM.
NN: "Dvije škole pod jednim krovom" veliki su problem u Federaciji BiH. Ima li na pomolu nekog rješenja i u kojim kantonima je ovaj vid segregacije učenika najizraženiji?
ALIĆ: Još postoje 34 škole koje su evidentirane kao "dvije škole pod istim krovom" i one su na području Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. U njima se nastava realizuje odvojeno, na hrvatskom i bosanskom jeziku. Poduzeli smo niz aktivnosti na rješavanju ovog problema. Animirali smo nadležne institucije da idu u pravcu ukidanja paralelnih struktura u školi, koje su u temeljnoj suprotnosti i s međunarodnim dokumentima, da ispune zahtjeve za njihovo potpuno zakonsko i administrativno ujedinjavanje. Naš stav je da moraju biti obezbijeđeni uslovi da sva djeca bez obzira na nacionalnu, vjersku i drugu pripadnost imaju isto pravo na nesmetano obrazovanje, u ujednačenim uslovima, u integriranim, multikulturalnim školama.
NN: Sve je prisutnije nasilje među mladima. Šta Vaše ministarstvo poduzima da se tome stane ukraj?
ALIĆ: Poduzećemo više aktivnosti u cilju sprečavanja nasilja nad djecom i među djecom u saradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama. Neophodno je sve nivoe obrazovanja od predškolskog do visokog uključiti u rješavanje ovog problema.
NN: Na koji način?
ALIĆ: Kroz povećanje obuhvata djece koja su uključena u obrazovni sistem. Prema podacima UNHCR-a van sistema osnovnog obrazovanja nalazi se samo 1,1 odsto djece. Međutim, jako je mali obuhvat srednjim obrazovanjem, a naročito predškolskim odgojem. Zbog toga smo u svoj program rada kao prioritet naveli predškolske ustanove, sa posebnim akcentom na one sredine u kojima ne postoje, odnosno jako se malo koriste usluge predškolskih ustanova. Porast maloljetničke delinkvencije i uopće nasilja među djecom i mladima u BiH, skreće pažnju na potrebu preventivnog odgojnog djelovanja u porodici i školi, kako bi se smanjio broj djece koja vrše nasilje ili su žrtva nasilja. Škola može učiniti mnogo na prevenciji razvijanja ovih poremećaja u ponašanju kod djece.
NN: Šta to konkretno škole mogu uradi na eliminisanju nasilja?
ALIĆ: U saradnji sa stručnjacima psiholozima, kriminalistima, sociolozima i socijalnim radnicima posebnu ćemo pažnju posvetiti edukativnim programima za maloljetne delinkvente smještene u kazneno-popravnim i vaspitno-popravnim ustanovama, zavodima i centrima za mlade, kako bi se radilo na suzbijanju povratka u činjenju krivičnih djela. Poznato je da su maloljetni delinkventi višestruki počinioci krivičnih djela i povratnici u vršenju nedjela. Podržaćemo dodatno upošljavanje školskih psihologa i socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama.
NN: Kako natjerati roditelje da brinu o djeci jer je evidentno da samo manji broj roditelja dolazi redovno na roditeljske sastanke?
ALIĆ: Izradićemo adekvatne preporuke školama o održavanju periodičnih zajedničkih sastanaka razrednih starješina sa roditeljima i učenicima kako bi se osnažila povezanost škole i porodice i osiguralo njihovo jedinstveno odgojno djelovanje. Novčano ćemo podržati projekte koji razvijaju interakciju između roditelja i škole.
NN: Šta je sa sigurnošću djece u školama, s obzirom na to da su učenici i u učionicama i školskim dvorištima često bili žrtve napada, pa čak i ranjavanja vatrenim oružjem?
ALIĆ: Poboljšaćemo sigurnost u školama i u zonama odgojno-obrazovnih ustanova, tačnije pojačati nadzor nad ponašanjem djece u školi za vrijeme nastave i odmora. Podržaćemo projekat "Policajac - prijatelj škole", kao i uvođenje video-nadzora u škole. Pokrenućemo inicijativu da razrednici vode učeničke dosijee, u kojima će se evidentirati izostanci učenika i promjene u ponašanju.
NN: Sve je više socijalno ugrožene djece. Da li će Vaše ministarstvo nastaviti pomagati kantone novcem za kupovinu udžbenika najugroženijima i postoje li još neki projekti pomoći?
ALIĆ: S obzirom na potrebu da se što više djece uključi u obrazovni sistem, odlučili smo obezbijediti sredstva za nabavku besplatnih udžbenika za djecu romske populacije i djecu koja dolaze iz socijalno ugroženih porodica. Ove godine u okviru Projekta obezbjeđivanja besplatnih udžbenika za osnovce u Federaciji BiH, sva romska i djeca koja potiču iz porodica koje su u stanju socijalne potrebe dobiće besplatne udžbenike.
NN: Saopšteno je da će ove godine biti manje upisnika u srednje škole u odnosu na prošlu. Gdje je taj problem najizraženiji?
ALIĆ: Na osnovu raspoloživih podataka, u školskoj 2006/07. godini broj uspisanih srednjoškolaca je bio 108.644. U odnosu na prethodnu godinu evidentan je blagi pad broja upisanih učenika, dok je broj ponavljača u blagom porastu. Nemamo kompletne podatke o broju učenika za tekuću godinu.