Trebalo bi da budemo svjesni činjenice da je neophodno zajedničko i sinhronizirano djelovanje svih obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih resursa da bi se moglo kvalitetno djelovati na prevenciju i suzbijanje nasilja u školama, naglasila je u intervjuu za "Nezavisne" Meliha Alić, ministar obrazovanja i nauke Federacije BiH.
Ona ističe da je potrebno osigurati uslove da sva djeca imaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja u multikulturalnim školama na svim stepenima, osobođeni svih predrasuda i diskriminacija.
NN: Da li će socijalno ugroženi osnovci i u školskoj 2010/2011. imati pravo na besplatne udžbenike?
ALIĆ: Kao što je poznato, ovo ministarstvo je u prethodnim godinama potrebama učenika za besplatnim udžbenicima pridavalo posebnu pažnju. Posebno možemo izdvojiti 2008. godinu, gdje su tim projektom, osim učenika iz socijalno ugrožene kategorije, bili obuhvaćeni i svi učenici osnovnih škola u Federaciji BiH od prvog do četvrtog razreda. S obzirom na trenutno tešku ekonomsku situaciju u BiH i znatno manja raspoloživa sredstva Ministarstva u 2010. godini u odnosu na prethodne godine, neće se u punoj mjeri, kao što je to do sada činjeno, zadovoljiti sve planirane potrebe, ali će se nastojati u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja udovoljiti potrebama učenika iz socijalno ugroženih kategorija stanovništva i učenika romske nacionalnosti za besplatnim udžbenicima.
NN: Evidentna je teška situacija u studentskim domovima u FBiH. Šta resorno ministarstvo može učiniti da se to poboljša?
ALIĆ: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u skladu s objektivnim mogućnostima, odnosno raspoloživim budžetskim sredstvima za te namjene, čini stalne napore usmjerene ka poboljšanju stanja u studentskim centrima u Federaciji BiH.
NN: Koji su to napori?
ALIĆ: Za oblast studentskog standarda, kroz različite vidove podrške studentskoj populaciji poput subvencioniranja smještaja i ishrane u studentskim domovima. Zatim, stipendiranja talentiranih i studenata u stanju socijalne potrebe, te studenata sa invaliditetom i studenata romske populacije, podrške obavljanju studentske razmjene i prakse, podrške radu studentskih organizacija i izdavanju studentskih časopisa, na godišnjem nivou izdvaja se u prosjeku više od 1.000.000 KM. Nažalost, pripremljeni Nacrt zakona o studentskom organiziranju i Nacrt zakona o studentskom standardu povučeni su iz procedure jer za njihovo donošenje nije postojala suglasnost kantona, koji su izvorno i stvarno nadležni u toj oblasti.
NN: Šta je neophodno da bi se poboljšala situacija u studentskim domovima?
ALIĆ: Za značajnije poboljšanje stanja u toj oblasti potreban je mnogo veći angažman njihovih osnivača, odnosno nadležnih kantonalnih ministarstava obrazovanja. Ovo ministarstvo je u unapređenje studentskog standarda za posljednje tri godine usmjerilo više od pet miliona KM. Zar to ne svjedoči brigu za stanje i standard studentske populacije? Uostalom, o njihovom zadovoljstvu radom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke najbolje je pitati njih ili pogledati bilo koji broj studentskih novina.
NN: Kada će prestati postojati "dvije škole pod istim krovom"?
ALIĆ: Stav Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o tom pitanju je veoma jasan. Potrebno je osigurati uslove da sva djeca imaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja u multikulturalnim školama na svim stepenima, oslobođeni svih predrasuda i diskriminacija. Neophodnost je jačanje bh. obrazovnog sistema i njegovog približavanja evropskom putu u kojem su mladi ljudi tako obučeni da predstavljaju temelj BiH koja želi u Evropu. Konferencija ministara obrazovanja u BiH krajem septembra prošle godine usvojila je Izvještaj o fenomenu "Dvije škole pod istim krovom", koji je pripremila Radna grupa koju je imenovao ministar civilnih poslova BiH. Preporuke koje obavezuju nadležne kantonalne i općinske vlasti je da naprave Operativni plan za uklanjanje svih oblika diskriminacije - segregacije i asimilacije u obrazovnom sistemu Federacije BiH.
NN: Na koji način će to biti provedeno?
ALIĆ: Sva resorna ministarstva i roditelji učenika moraju odlučno ići u izgrađivanje međusobnog povjerenja i stvaranja zajedničkog obrazovnog okvira u BiH. Naše ministarstvo je prošle godine, u saradnji sa OSCE-om realizovalo projekat "Spriječavanje maloljetničke delinkvencije u podijeljenim školama". Ove godine su planirana sredstva za podršku ujednačavanju uslova u paralelnim strukturama u školama. Posebno za jačanje uloge Vijeća roditelja i Vijeća učenika i njihove saradnje sa menadžmentom odgojno-obrazovnih ustanova u FBiH u cilju uklanjanja diskriminacije i uspostavljanju približavanja svih segmenata škole i porodice kako bi se prevazišao postojeći problem.
NN: Kako spriječiti nasilje u školama?
ALIĆ: Trebalo bi da budemo svjesni činjenice da je neophodno zajedničko i sinhronizirano djelovanje svih obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih resursa da bi se moglo kvalitetno djelovati na prevenciju i suzbijanje nasilja.
NN: Možete li konkretno reći šta Ministarstvo čini u tom segmentu?
ALIĆ: Poduzima niz aktivnosti. Predložili smo da se intenzivira osnaživanje školske službe savjetovanja. Pokrenuli smo inicijativu za izradu programa borbe protiv nasilja na nivou škole, jer odgojno-obrazovne ustanove najbolje znaju kako iskoristiti svoje ljudske i materijalne resurse da bi se u školi poboljšala bezbjednost učenika. Inicirali smo ideju uspostave otvorene linije između svake škole, i najbliže stanice policije, kako bi se na slučajeve nasilja moglo na vrijeme reagirati. Predložili smo da se počnu održavati predavanja policajaca o temi nasilja i kaznenih mjera u slučaju izvršenja djela nasilja, kako bi se upozorili učenici skloni nasilničkom ponašanju o sankcijama koje se poduzimaju u tim slučajevima.
NN: Šta je po Vašem mišljenju još potrebno učiniti da se spriječi nasilje u školama?
ALIĆ: Posebno kod učenika, roditelja, zaposlenika škole i lokalnih zajednica neophodno je neprestano razvijati svijest o obavezama odgojno-obrazovnih ustanova predviđenih Rezolucijom o spriječavanju maloljetničke delinkvencije i postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Od krucijalne je važnosti naglasiti da je u tom segmentu društvenog djelovanja sinhrona, dugoročna i strateški planirana aktivnost jednostavno nezaobilazna. Bez nje svaki će napor, kao i ovi napori koje čini naše ministarstvo, imati samo polovičnog uspjeha.
NN: Da li je Stručno tijelo koje je formirano pri Ministarstvu završilo analizu stanja opremljenosti škola u Federaciji BiH?
ALIĆ: U saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja prošle godine su pokrenute aktivnosti na uspostavljanju baze podataka koje se odnose na stanje školskih objekata i opremljenosti srednjih i osnovnih škola u Federaciji BiH. Saradnja sa svim školama bila je kvalitetna, te su aktivnosti po tom pitanju uspješno završene i prikupljeni su podaci za 200 srednjih škola u Federaciji BiH.
NN: A šta je sa osnovnim školama?
ALIĆ: Uspostavljanje baze podataka za osnovne škole još je u toku, što je razumljivo s obzirom na to da se radi o mnogo većem broju, 412 matičnih i 684 područnih škola, što je planirano da se završi do kraja marta ove godine. Nakon toga će uslijediti aktivnosti na izradi informacije o stanju školskih objekata i opremljenosti osnovnih škola.
NN: Šta slijedi nakon izrade te informacije?
ALIĆ: Kvalitativna analiza prikupljenih podataka dat će jasne smjernice za definisanje prioriteta u procesu ulaganja u poboljšanje uslova u odgojno-obrazovnim institucijama u Federaciji BiH. Namjera Ministarstva u narednoj godini jeste da nastavi sa ujedanačavanjem uslova za odgoj i obrazovanje djece u FBiH, da osigura uslove za kvalitetno provođenje devetogodišnje osnovne skole, da pruži podršku projektima modernizacije nastavno-obrazovnog procesa u skladu sa novim nastavnim planovima i programima, opremanju učionica, informatizaciji škola. Zatim, edukaciji učitelja i nastavnika koji rade u seoskim školama za realizaciju novih nastavnih planova i programa i inovativnih metoda u nastavno-obrazovnom procesu.
NN: Koliko je do sada uloženo u unapređenje tog segmenta obrazovanja?
ALIĆ: Za unapređenje obrazovanja u segmentu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, u posljednje tri godine Ministarstvo je uložilo blizu 40 miliona KM. Za vrijeme o kojem govorimo i situaciju u kojoj se zemlja nalazi moramo priznati da su to sredstva koja ilustruju brigu cjelokupne Vlade za unapređenje sistema obrazovanja u Federaciji, a time i u cijeloj BiH.
NN: Kako komentarišete izjave pojedinih univerzitetskih profesora da su naši udžbenici dosadni i zastarjeli?
ALIĆ: Ministarstvu nisu poznate izjave pojedinih univerzitetskih profesora da su naši udžbenici dosadni i zastarjeli. Nijedan organ državne uprave ne može prikupljati informacije i komunicirati s akademskom zajednicom na takav način. Ministarstvo je spremno svaku argumentiranu primjedbu razmotiriti i, ako se pokaže opravdanom, preduzeti mjere za poboljšanje stanja i ne samo u oblasti izdavanja udžbenika. Ipak, vjerujem da nijedan ozbiljan organ državne uprave ne može korespondirati sa anonimnim paušalnim ocjenama njegovog rada u bilo kom segmentu. Više me iznenađuje činjenica da se ti univerzitetski profesori, umjesto medijskog eksponiranja, nisu posvetili naučnoistraživačkom radu i pisanju udžbenika koji ne bi bili "dosadni i zastarjeli".