Za poboljšanje studentskog standarda Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH u ovoj godini planira izdvojiti milion KM, te dodatnih 500.000 KM za Fond za studentske zajmove, rekla je federalni ministar obrazovanja i nauke Meliha Alić.
U intervjuu za "Nezavisne" ističe da se usljed evidentnog pada nataliteta ukupan broj učenika posljednjih godina smanjuje u prosjeku za pet posto.
Alićeva naglašava da će nastaviti sa izdvajanjem sredstava za kupovinu udžbenika socijalno ugroženim osnovcima.
NN: Da li se može očekivati poskupljenje udžbenika, radnog materijala pred novu školsku godinu? Da li je bilo sastanaka sa izdavačima?
ALIĆ: Prema informacijama kojima se do ovog momenta raspolaže, od izdavačkih kuća nema zvanične najave o poskupljenju udžbenika.Visine cijena udžbenika kreiraju grafičke i izdavačke kuće, koje bi trebalo da budu određene na osnovu realnih i opravdanih parametara. Naše ministarstvo kontinuirano održava kontakte sa predstavnicima izdavačkih i grafičkih kuća u procesu reforme udžbeničke politike u Federaciji BiH.
NN: Jesu li u školskoj 2009/2010. godini predviđena sredstva za kupovinu udžbenika socijalno ugroženoj djeci u FBiH?
ALIĆ: Projekat obezbjeđenja besplatnih udžbenika za osnovce biće nastavljen i u ovoj godini. Budući da su budžetska sredstva u 2009. godini za Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH, pa tako i za sve projekte ovog ministarstva, znatno umanjena, opredijelili smo se da se besplatni udžbenici obezbijede za socijalno ugrožene učenike i učenike romske nacionalnosti.
NN: Možete li nam reći koliko ste zadovoljni opremljenošću škola?
ALIĆ: Upravo sa ciljem obezbjeđivanja boljih uslova za obrazovanje, Ministarstvo je tokom 2007. i 2008. godine značajnu pažnju posvetilo stvaranju kvalitetnih uslova za djecu na području cijele Federacije BiH.
NN: Na koji način?
ALIĆ: Naglasak je stavljen na rekonstrukciju i sanaciju školskih objekata, kao i vrtića, u što je u protekle dvije godine uloženo 21.300.000 KM. Projektima su obuhvaćene 173 odgojno-obrazovne ustanove u svim općinama Federacije BiH, od čega 36 srednjih škola, 119 osnovnih škola i 17 dječjih vrtića. Kroz transfer finansiranja obrazovanja samo u protekloj godini obezbijedili smo sredstva u iznosu od 1.500.000 KM za skoro 400 korisnika (škola, vrtića, obrazovnih udruženja i pojedinaca) za programe i projekte opremanja i informatizacije odgojno-obrazovnih ustanova, uvođenja novih metoda rada i vannastavnih aktivnosti. Zatim za nabavke školskih lektira i programe socijalne inkluzije romske djece i djece drugih manjina, te djece sa poteškoćama u razvoju.
NN: Možete li nam sada odgovoriti koliko ste u ovom trenutku zadovoljni opremljenošću škola?
ALIĆ: Stručno tijelo našeg ministarstva radi analizu o stanju opremljenosti škola u Federaciji BiH, koja će prikazati stvarno stanje opremljenosti. To će biti dobra osnova za definisanje prioriteta budućih ulaganja svim nivoima vlasti. Evidentno je da svi nivoi vlasti, a posebno kantonalni, treba intenzivnije da ulažu u opremanje odgojno-obrazovnih ustanova.
NN: Da li ćemo i u ovoj godini imati manje upisanih u prvi razred osnovne i srednje škole u odnosu na prošlu godinu?
ALIĆ: S obzirom na činjenicu da je u školama na području Federacije BiH do sada završen samo prvi upisni rok, a da drugi slijedi, nezahvalno je u ovom momentu davati precizne podatke o broju upisanih učenika, kako osnovaca, tako i srednjoškolaca.
NN: Šta kažu ti prvi, nepotpuni podaci?
ALIĆ: Na području FBiH školsku 2009/2010. godinu pohađat će oko 300.000 učenika, od čega oko 200.000 osnovaca i oko 100.000 srednjoškolaca. Kada je riječ o broju osnovaca u Federaciji BiH, očekuje se da će u prve razrede osnovne škole u školskoj 2009/2010. godini krenuti oko 22.000 učenika. Kada je riječ o srednjim školama, onda treba istaći da je, prateći zvanične podatke Federalnog zavoda za statistiku, period od 2003. do 2008. godine obilježen padom ukupnog broja učenika u srednjim školama za 9.458 ili 8,26 posto. Posebno smanjenje ukupnog broja učenika uočljivo je sa 2006/2007. na 2007/2008. školsku godinu, za 3.664 učenika ili za 3,37 posto. Pozitivan trend pokazuju samo Zapadnohercegovački kanton sa rastom od 69,52 posto i Kanton 10 kod kojeg nisu zabilježene nikakve veće promjene.
NN: Koliko se smanjuje ukupan broj učenika posljednjih godina?
ALIĆ: Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj učenika posljednjih godina se smanjuje u prosjeku za do pet posto. To se može obrazložiti činjenicom da se radi o padu nataliteta kada je ta generacija rođena, generacijama djece rođenim u ratu, kao i drugim okolnostima kao što su velike migracije stanovništva.
NN: Situacija u studentskim domovima širom FBiH je dosta loša. Kako je promijeniti?
ALIĆ: Svih pet studentskih centara u FBiH su tokom rata pretrjepela znatna oštećenja, što je, uz aktulena ustavna rješenja i podjelu nadležnosti u oblasti visokog obrazovanja, znatno doprinijelo stvaranju loših uslova smještaja i boravka u studentskim domovima.
NN: Šta je vaše ministarstvo učinilo da situacija bude poboljšana?
ALIĆ: U 2007. i 2008. godini smo za poboljšanje studentskog standarda obezbijedili 3.500.000 KM, dok je za unapređenje visokog obrazovanja i nauke izdvojeno sedam miliona KM. Subvencioniran je i smještaj i troškovi ishrane za 763 studenta smještena u studentskim centrima FBiH, pretprošle i prošle godine, te iniciralo i podržalo projekat uvođenja drugog obroka za sve studente smještene u studentskim domovima u FBiH.
NN: Kakvi su planovi u ovoj godini?
ALIĆ: Čvrstu opredijeljenost Ministarstva za održanje i podizanje nivoa pomoći studentskom standardu svjedoči i činjenica da je u ovoj godini, iako je budžet Ministarstva višestruko umanjen, za finansiranje studentskog standarda planirano milion KM, te dodatnih 500.000 KM za Fond za studentske zajmove. Izradili smo i Informaciju o studentskom standardu u FBiH, koju je Vlada FBiH nedavno usvojila. Na osnovu toga je data i preporuka nadležnim kantonalnim organima da u okviru svoje nadležnosti, a uz podršku ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, zakonski urede oblast studentskog organiziranja i studentskog standarda. Vlada Federacije BiH istakla je da je neophodno da mi u saradnji sa Ministarstva zdravstva FBiH kontinuirano radimo na osiguranju preduslova za ostvarivanje permanentne zdravstvene zaštite na visokoškolskim ustanovama i studentskim centrima u Federaciji BiH.
NN: Šta je još potrebno da bi bio poboljšan studentski standard?
ALIĆ: Samo koordiniranim aktivnostima i značajnijim ulaganjima, koja moraju dolaziti i od nadležnih kantonalnih vlasti za finansiranje visokog obrazovanja, stanje u oblasti studentskog standarda, pa tako i poboljšanje uslova u studetskim centrima, može biti značajnije popravljeno.
NN: Posljednjih mjeseci smo svjedoci skandala na pojedinim fakultetima, poput Pravnog u Sarajevu, nezadovoljstva studenata na Medicinskom, takođe u Sarajevu. Kako uspostaviti bolju kontrolu na fakultetima, spriječiti samovolju profesora, skandale?
ALIĆ: Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH je oštro osudilo dešavanja koja prijete da naruše dignitet akademske zajednice. Apelirali smo na etičke komitete univerziteta i na sve nadležne institucije, da odmah poduzmu neophodne aktivnosti na utvrđivanju činjeničnog stanja i otklanjanju neprimjernih pojava, kao i na objelodanjivanju istine. Nažalost, svjedoci smo činjenice da ni društva sa dužom demokratskom i akademskom tradicijom nisu imuna od ovakvih pojava.
NN: Da li ste još nešto uradili?
ALIĆ: Apelirali smo na univerzitete u Federaciji BiH da osiguraju jednake mogućnosti podnošenja pritužbi i ravnopravan položaj u postupku utvrđivanja povreda normi Etičkog kodeksa. Sve u cilju zaštite profesije i ličnog dostojanstva pojedinca, bilo da se radi o profesoru ili studentu. Naš stav je da svi nadležni organi moraju preuzeti punu odgovornost u sprečavanju i sankcionisanju ovakvih pojava, te profesionalno i etički raditi svoj posao, ne odstupajući od takvih načela. Svi članovi akademske zajednice imaju trajnu obavezu i odgovornost prema drugim kolegama, studentima i široj javnosti, u smislu poštenog, iskrenog i nepristrasnog ponašanja, uzdizanja profesionalnog i stručnog rada.
Dvije škole pod jednim krovom
NN: Do kada ćemo imati dvije škole pod jednim krovom, u kojima Bošnjaci uče po jednom nastavnom programu, a Hrvati po drugom?
ALIĆ: Nakon sjednice konferencije ministara obrazovanja u BiH, koja je zakazana za početak septembra, usvajanja konačnog izvještaja, koji sadrži set preporuka i zaključaka na osnovu kojih je planirana i izrada operativnog plana, uslijediće i konkretne mjere nadležnih općinskih i kantonalnih vlasti na integraciji škola i otklanjanju fenomena dvije škole pod jednim krovom.
Glas studenata
NN: Kada će studenti moći otvoreno reći profesorima da im nešto nije jasno, da nisu zadovoljni ocjenama, predavanjem, a da zbog toga ne ispaštaju?
ALIĆ: Pojedinačne slučajeve, a ako ih i ima, ne treba generalizirati. Činjenica je da studenti, ako postoje takve pojave, imaju mogućnost, kako lično tako i putem nadležnih organa, te studentskih i drugih organizacija, pravovremeno reagovati. Ne treba zaboraviti ni to da studenti imaju svoje ovlaštene predstavnike u tijelima visokoškolskih ustanova koji treba da zastupaju njihove interese.