Federacija BiH i u ovu školsku godinu ulazi sa 54 "dvije škole pod jednim krovom", odnosno odvojene bošnjačke i hrvatske škole u jednoj zgradi.
Na postojanju ovakvih škola insistiraju roditelji i nastavni kadrovi koji se boji da će ostati bez posta, kaže ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH Meliha Alić.
Ona smatra da ove škole ne treba da postoje, ali ističe da su škole u ingerencijama kantonalnih ministara.
Alićeva cijeni da je Federacija BiH spremna za početak nove školske godine i da ne bi trebalo biti kašnjenja udžbenika. Kaže da će Vlada FBiH nastojati da obezbijedi novac da pomogne rekonstrukciju i opremanje 100 škola.
NN: Da li je tačna informacija da zbog izmjena nastavnih planova i programa kasni izdavanje nekih udžbenika?
ALIĆ: Ministarstvo i Savjet za udžbeničku politiku su na vrijeme završili recenziranje i sada je sve do izdavača. Ima nekih udžbenika za hrvatski nastavni program za koji su recenzije posebno izvršene, ali ni s tim nema problema.
NN: Koliko škola u FBiH još ima odvojene nacionalne programe?
ALIĆ: U FBiH imamo tri nastavna plana i programa i djeca uče na jeziku koji žele jer im to Ustav omogućava. Imamo dva kantona u kojima se uči po bosanskom i hrvatskom, a u HNK, konkretno u Čapljini, imamo i tri programa, ali to nije upotpunosti različit plan i program nego je u skladu sa zakonom koji kaže da svi mogu imati 30 odsto različitih sadržaja.
NN: Imamo li još situaciju da djeca iz FBiH uče da žive u Hrvatskoj?
ALIĆ: Ne! U novim udžbenicima promovisanim ove godine apsolutno su izbačeni svi sadržaji koji bi mogli biti uvredljivi i svi su prihvatili zajedničke programe za historiju i geografiju.
NN: Devetogodišnje osnovno školovanje još se ne primjenjuje u cijeloj FBiH?
ALIĆ: U tri kantona još imamo osmogodišnje, to su kantoni sa hrvatskom većinom i oni kažu da nemaju materijalno-tehničke uslove, ali Posavski i Livanjski kanton su uveli devetogodišnje obrazovanje i koordinacija hrvatskih ministara najavljuje da će od naredne godine svi krenuti sa devetogodišnjim.
NN: Još nije riješen problem `dvije škole pod jednim krovom`?
ALIĆ: Činimo sve da ih uklonimo, ali još postoji otpor roditelja i nastavnika koji se plaši da bi sa spajanjem škola mogli ostati bez posla. Za ovu pojavu nema opravdanja i mi ćemo uz dobru volju kantonalnih ministara učiniti sve.
NN: Kako objašnjavate nastojanja roditelja da održe ove škole?
ALIĆ: Roditelji se opredjeljuju na osnovu socijalnog stanja, povratničkih problema i misle da je djeci bolje u odvojenim školama. Mislim da iza ovih nastojanja stoji strah od mogućeg nametanja jezika.
NN: Hoćemo li narednu školsku godinu početi bez ovakvih škola?
ALIĆ: To rade kantoni i oni su izrazili spremnost, ali ne znam da li će to biti izvodljivo iako postoji raspoloženje. Ponekad su jednonacionalne škole uvjetovane stanjem na terenu. U nekim gradovima postoje dvije različite jednonacionalne škole i objašnjenje je da je to osnovna škola koja treba da bude blizu kuće, a na određenom području živi isključivo hrvatsko ili bošnjačko stanovništvo.
NN: Da li je u FBiH završena izmjena naziva škola i uklanjanje simbola koji bi mogli uvredljivi?
ALIĆ: Prema našim saznanjima nema više tako veliki broj takvih. Problem su različiti kriteriji o tome šta je uvredljivo. Nas je iznenadilo da u Kantonu Sarajevo ime učiteljice Fatime Gunić koja je poginula zajedno sa svojim učenicima vrijeđa nečije osjećaje jer je ona bila Bošnjakinja. Dali smo primjedbu da kriterij mora biti jednak za sve. Što se tiče simbola i oznaka po školama - u mnogim školama još imamo table sa imenima poginulih boraca i šehida, mislim da tim spomenicima tu nije mjesto. Za njih treba naći primjerenije lokacije gdje oni mogu biti dostupni javnosti. Ima otpora u nekim školama, ali mislim da smo i tu pri kraju.
NN: Šta se može uraditi za bolju opremljenost škola?
ALIĆ: Opremljenost škole je ponekad stvar opredjeljenja uprave škole jer imate opština u kojima je jedna škola vrhunski opremljena, a druga ima izvrsnu salu za tjelesni. Vlada FBiH je za sada pomogla 79 škola da opreme biblioteke ili kabinete za hemiju, fiziku, da nabave računare. Kroz rebalans budžeta FBiH smo obezbijedili dodatnih 1,5 miliona KM za rekonstrukciju škola i moći ćemo ih pomoći i sa 50.000 KM za krovove ili podove i nastojimo pomoći 100 škola. Mnogo je pomoglo što s kantonima komuniciramo tako da ih obavijestimo ko je dobio koliko novaca jer smo izdvojili 340.000 KM i svi su dobili u skladu sa aplikacijama. Oni će u buduće moći aplicirati sa svojim potrebama, a mi ćemo pomoći u nabavci tehničke opreme, popravci podova, krovova... Sljedeće godine apliciraćemo OPEC fondu za 15 miliona eura kako bismo sve škole kvalitetno opremili.
NN: Koliko uopšte u FBiH ima osnovnih škola?
ALIĆ: Taj podatak ćemo imati 15. septembra.
NN: Ima li planova o gradnji novih škola?
ALIĆ: Trenutno je u toku završetak desetak škola koje će useliti na početku školske godine ili nekoliko mjeseci kasnije, a kompletnu informaciju ćemo imati do sredine narednog mjeseca. Djeca će iz napučenih škola preći u nove, stare ćemo renovinati i dati ih na korištenje drugim školama jer imamo veliki broj slučajeva gdje srednjoškolci i osnovci idu u iste škole, pa ćemo ih sada razdvojiti.
NN: Pojavili su se podaci da je upis prvačića ispod očekivanog broja, da li je u pitanju izbjegavanje obrazovanja ili je manje djece?
ALIĆ: Ministri tvrde da se ne radi o opstruiranju upisa nego se, nažalost, rađa sve manje i manje djece, to je `bijela kuga`. Za sada je najgore u Kantonu Sarajevo gdje je upisano 1.000 djece manje od očekivanog broja. To treba da postane briga cijelog društva.
NN: Koliko ima privatnih škola i koliko je moguće nadzirati njihov rad?
ALIĆ: Nemamo mnogo privatnih škola, a oni koji postoje poštuju zakon, primjenjuju plan i program, osim onih 30 posto koje mogu mijenjati i možemo konstatovati da je to dosta kvalitetno.
Analiza fakulteta do kraja oktobra
NN: Koliko je moguće kontrolisati rad fakulteta, posebno privatnih?
ALIĆ: Broj privatnih fakulteta je tako porastao da to i nas zbunjuje. Ne znamo da li je to materijalna dobit ili nešto drugo. Naša dužnost je da provjerimo u kakvom stanju su te ustanove. Ako ispunjavaju sve uvjete, njihovo postojanje nije sporno jer osigurava konkurenciju, ali oni moraju raditi po istim standardima kao i javni fakulteti, čak i višim. Zakon o visokom obrazovanju će to urediti kvalietnije jer ćemo dobiti agencije za licenciranje. Sada je izdavanje odobrenja za osnivanje fakulteta u nadležnosti kantonalnih ministarstava i posebno ih je veliki broj u Travniku. Vlada FBiH je, ne želeći preuzeti ingerencije kantona, zatražila informacija o opremljenosti tih fakulteta, o kvalitetu diploma i cesrtifikata koje oni izdaju. Kantonalna ministarstva bi trebala sa Upravom inspekcija napraviti kontrolu, ali to je njihova dobra volja i mi analizu očekujemo do kraja oktobra.