Dijamanti, brilijanti, rubini, smaragdi, kao i velike količine zlata prošle su kroz ruke Mensura Zlatara, dugogodišnjeg zlatara s Baščaršije u Sarajevu. Zlatarski zanat je učio od svog oca s 15 godina i kaže da se nije pokajao.
"Ove godine punim 40 godina staža u ovom zanatu, a kao da je juče bilo kada sam ovdje u radnju došao s 15 godina i počeo učiti zanat. A prije oca, ovdje mi je bio djed, tako da sam ja treće koljeno u ovom zanatu. Velika familija je, pričalo se, došla s turskom vojskom na ove prostore i prezivali su se Jaldiz, pravili su srebrene zvijezde za vojsku", priča Zlatar.
Prezime dobili po zanatu
Pojašnjava da su njegovi došli iz Burse, a da su prezime zlatar dobili po zanatu.
"Vjerovatno su moji preci bili kujundžije, zapravo kujumdžije, radili sa zlatom, jer na turskom kujumdžu znači zlatar. Eto, tako nosim prezime Zlatar", objasnio je Mensur.
Kaže da mu nije bilo teško savladati zlatarski zanat.
"Išao sam u tehničku školu i počeo se vrtjeti ovdje po radnji. Mislim da nijedan zanat nije teško savladati, samo se treba potruditi. Mora čovjek imati neku naklonost, a sve ostalo je praksa. Kada sam došao na zanat u to vrijeme se uglavnom sve ručno radilo. Danas je proizvodnja nakita fabrikovana. Modernizacijom, lijevanjem se pravi hiperprodukcija. Samo je šteta što se kod nas ne pravi razlika između ručno pravljenog nakita i fabrikovanog", kaže Zlatar.
Ističe da mušterije ne cijene ručni rad.
"Na Zapadu je svugdje naglašeno da je nešto ručno izrađeno. Danas se ručno isplati raditi ako je riječ o nakitu sa dragim kamenom. Prije su dolazile mušterije da im bude napravljen najobičniji prsten, nije bilo druge mogućnosti. A sada, ako vam dođe s običnim kamenom da pravite prsten, vi morate čitav dan potrošiti da napravite, a 80 KM su samo ruke. A on za taj novac može kupiti nov, mašinski urađen prsten", priča Zlatar.
Objašnjava da se događa da neko ima skup kamen i želi da mu bude napravljen prsten u koji će se uklopiti kamen.
"Uglavnom radim sa dijamantima, brilijantima. Dođu ljudi i da im popravim nakit jer je sve manje zlatara koji znaju to raditi, ali ima ih", kaže Zlatar.
Prvi rad
Upitan koji je prvi komad nakita sam napravio, Mensur odgovara da je to bila dječja narukvica, a kaže da mu je najdraži dragi kamen smaragd.
"Nekako, priroda nijednoj travi nije dala tako lijepu zelenu boju, za razliku od svoje darežljivosti prema tom mineralu. Stoga mi je smaragd najljepši kamen. Kada me ljudi pitaju o kombinaciji žutog zlata, srebra, kažem im da može ići ta kombinacija ako kamenje na površini čine dijamanti, brilijanti, pa srebro njihovu ljepotu samo pojačava. Jer ako se to kamenje stavi na žuto zlato, onda se ta boja reflektira na kamen i smanjuje mu kvalitet", priča Zlatar.
Kaže da je danas češća kombinacija žutog i bijelog zlata.
Na kraju smo ga upitali da li će nekome prenijeti svoje znanje.
"Imam dva sina, ali obojica su otišli u nauke. Stariji nešto malo zna. Imam unuka koji sada ide u školu, možda će on ovo nastaviti", kaže Zlatar s osmijehom.
Razlika između srebra i bijelog zlata
Mensur Zlatar ističe da je laicima teško razlikovati srebro od bijelog zlata
"Srebro vremenom potamni, a bijelo zlato ne, jer srebro reaguje na sumpor dioksid u zraku, gdje se loži, pa vremenom tamni, dobije patinu. Tu patinu je moguće očistiti, a tamnjenja nema kod bijelog zlata. Uglavnom, kod kupovine je najbitnije da provjerite postojanje pečata", rekao je Zlatar.