Bosna i Hercegovina od 1. jula ove godine otvara novo poglavlje u svojoj istoriji, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Mihael Šmunk, ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH.
Ističe da se napredak u BiH može postići samo unutrašnjim dogovorom, bez korištenja bonskih ovlaštenja visokog predstavnika i naglašava da je na putu ka Evropskoj uniji kojom trenutno Njemačka predsjedava ključna reforma policije.
`Policija je najsnažniji i najsenzibilniji izraz države. Problem je u tome što i dalje određene političke strukture žele prednosti za njihovu etničku grupu. Ne smije da bude entitetske policije. To treba da bude policija Bosne i Hercegovine, ali to ne znači da ta policija u različitim regijama ne smije da nosi obilježja te regije`, kaže Šmunk i naglašava da je jedinstvena policija jedina koju će Evropska unija prihvatiti.
Ambasador SR Njemačke kaže da ova zemlja ima veliki interes za jačanje podrške mladima u BiH, kao i civilnom društvu u cjelini, a prije svega, napominje, za otvaranju novih ekonomskih šansi za BiH.
NN: Kako ocjenjujete odluku o produženju mandata OHR-a?
ŠMUNK: Kao što vam je poznato, mandat OHR-a je produžen za godinu dana. Donošenje takve odluke nije bilo nimalo lako. Ta odluka nije donesena zato što nam je bilo drago da OHR ostane duže. Za nas je razlog što smo ostavili OHR da bude neka vrsta sigurnosne mreže. U Briselu smo takođe donijeli odluku da od 1. jula počinje nova stranica u bh. istoriji: Više sopstvenog rada, a manje uticaja međunarodne zajednice na BiH. Takođe, došli smo do zaključka da se bonska ovlaštenja restriktivno upotrebljavaju i to samo tamo gdje je ugrožen Dejtonski sporazum. Napravili smo jedan radni program u kojem smo rekli da je ova godina više jedna kreativna godina, u kojoj mi iz međunarodne zajednice gledamo šta možemo da popravimo da se krene naprijed. Mi želimo da budemo vaš partner. Želimo da budemo katalizator vaših unutrašnjih procesa. Mi ne želimo nijednu reformu u BiH da provodimo sa bonskim ovlaštenjima.
NN: Da li su, po Vašem mišljenju, razlozi za produženje mandata unutrašnje prirode, ili je razlog situacija u regionu?
ŠMUNK: U osnovi radi se o situaciji u regionu u kojem niko ne zna tačno šta će se dešavati u narednih pet-šest mjeseci, ali došlo je dosta signala iz BiH koji su bili provokativni u smjeru Dejtona.
NN: Na koje konkretno signale mislite?
ŠMUNK: Bilo je mnogo izjava od strane lokalnih političara, koje su bile suprotne Dejtonskom sporazumu. Po Dejtonu, ovo je jedinstvena zemlja. Dejton se može mijenjati ili prevazići samo ako svi u BiH budu saglasni da dođe do promjene. Svi oni koji ugrožavaju Dejton moraju računati na to da ćemo mi biti protiv toga.
NN: Koliko reforma policije znači za BiH na putu ka Evropskoj uniji?
ŠMUNK: Reforma policije je ključ za vašu zemlju, ali smatram takođe da je ona ključ za vašu evropsku perspektivu. Vi imate na stolu dobar izvještaj policijske direkcije koja je pripremala ključne elemente koji ostavljaju dosta mogućnosti za postizanje političkog koncenzusa. Mi Evropljani mislimo, a ja ovdje govorim u ime evropskog predsjedništva, da ovaj izvještaj treba da bude osnova za političke razgovore. Sva druga dokumenta i ideje koje ste mogli čuti nisu osnova za razgovor. Dozvolite mi da ponovim neke osnovne stvari. Prvo, tri evropska principa moraju se ispuniti, ali to znači da unutar tri principa postoji fleksibilnost. Drugo, mora postojati jasan komandni lanac koji mora da bude efektivan. Nema uspostavljanja etničke policije, niti povratka ka etničkoj policiji. Ni za koga. To bi bilo samo dolijevanje novog ulja na vatru. Ako tu uspijemo, onda smo zasigurno korak dalje ka Evropi.
NN: U čemu je, po Vašem mišljenju, problem policijske reforme?
ŠMUNK: Problem je u tome što i dalje određene političke strukture žele prednosti za njihovu etničku grupu. Policija je svagdje na svijetu važna. Policija je najsnažniji i najsenzibilniji izraz države. Neki smatraju da je vrlo važno da je policija jako blizu politici. Neki misle da ta policija treba da bude bliska jednoj etničkoj grupi, a kada to kažem mislim da to važi za sve u BiH. Svi misle da je 'jedino naša policija dobra policija'. Svaki od vas mora kada sretne jednog policajca, koji, na primjer, obavlja kontrolu u saobraćaju, da sretne svuda istog policajca.
NN: Na šta konkretno mislite kada kažete etnička policija?
ŠMUNK: Ne smije da bude hrvatska kantonalna policija. Ne smije da bude, da tako kažem, jedna bošnjačka policija. Ne smije da postoji expressis verbis policija Republike Srpske.
NN: Mislite li policija Republike Srpske ili srpska policija?
ŠMUNK: Ne smije da bude entitetska policija. To treba da bude policija Bosne i Hercegovine.
NN: Znači jedina reforma koju ćete Vi prihvatiti je ona u kojoj neće biti entitetske policije?
ŠMUNK: Tako je, ali to ne znači da ta policija u različitim regijama ne smije da nosi obilježja te regije. Insistiramo na jedinstvenom političkom vodstvu, jedinstvenim finansijama. Ne smije biti nikakve etničke definicije regije, ne smije nikako doći do toga da politički život utiče na policiju.
Ja mislim da bi se trebalo sjesti za sto i prihvatiti onaj izvještaj Direkcije. Poslije toga bi trebalo prezentovati izvještaj EU. Tu treba da stoji da je Savjet ministara, da su parlamenti, došli do zaključka da je to osnova za policiju. Nakon toga bi se mogao potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a onda bi se sporazum mogao tehnički dotjerivati. Onda ostaje četiri do pet godina da bi se sporazum mogao implementirati. To je, na primjer, razgraničenje regija. Pitanje je kako će se riješiti biranje direktora. To bi mogao da bude jedan Srbin. Zašto da ne? Imamo trenutno jednog srpskog predsjednika Predsjedništva BiH, imamo za predsjednika Savjeta ministara Srbina. Ja mislim da mi ovdje konačno treba da prestanemo sa gledanjem na sve kroz etničku prizmu. Znači, treba da imamo efektivnu, pravnu i državnu policiju.
NN: Spomenuli ste da bonska ovlaštenja treba koristiti samo kada je Dejtonski sporazum ugrožen. Da li je moguće korištenje bonskih ovlaštenja u reformi policije?
ŠMUNK: Ne. Smatram da bi to bilo politički nerazumno. Reforma policije je tako važna tema da je potrebna saglasnost svih političkih faktora kako bi ona uopšte mogla da zaživi. Bonskim ovlaštenjima se takav kompromis ne može postići.
NN: Da li to znači da nije moguće korištenje bonskih ovlaštenja protiv bh. političara?
ŠMUNK: To nisam rekao! Ali to je moguće samo kao posljednja mogućnost, kada je ugrožen Dejton. Bonskim ovlaštenjima ne može se promijeniti ni Ustav BiH. Ustav je mnogo važniji od policije, Ustav je osnova jednog društva. Kao takav on može biti ostvaren samo iz jednog elementa, a to je konsenzus svih. Mi vam u tome želimo pomoći. Mi smatramo da dejtonske cipele nisu prave cipele za ulazak u Evropu. Vama su potrebne bolje i modernije cipele. Ja mislim da će Amerikanci još jednom pomoći u davanju zaleta. Da bi se zajedno s cijelom međunarodnom zajednicom pokušalo doći do prihvatanja prvog paketa ustavnih reformi. Ako to ne bude funkcionisalo, onda će se početi sa sljedećom fazom ustavnih reformi. EU sada ima nova ovlaštenja da se olakšaju pregovori vezani za promjenu Ustava. Uskoro će se u Sarajevu formirati radna grupa koja će raditi na tom pitanju, da bi napravila jedan prijedlog da bi se krenulo u drugu fazu ustavnih reformi. Takođe, ova grupa treba donijeti odluku vezanu za finansiranje te druge faze, te treće, i najvažnije, kako da se ostvari maksimum da vi sami najviše doprinesete tom procesu. Znači, kako će parlament učestvovati u tom procesu, kako će javnost učestvovati u tome i cijelo društvo... I ne samo kako će učestvovati u tome, nego da sami iz dana u dan kroz taj proces stvari preuzmete u svoje ruke, tako da na kraju međunarodna zajednica igra sve manju ulogu u tome. To je pravolinijski proces i o tome ćemo razgovarati u Sarajevu i u tom procesu će učestvovati Evropska komisija. Mi kao evropsko predsjedništvo, visoki predstavnik EU, a takođe i Amerikanci, svi ćemo igrati konstruktivnu ulogu. Ova četiri gremija će o tome razgovarati i u taj proces ćemo zasigurno uključiti sve naše međunarodne prijatelje. O svemu ćemo diskutovati sa predstavnicima BiH. Takođe, mora se naći modus finansiranja.
NN: Kako ocjenjujete odnose između SR Njemačke i BiH u svjetlu njemačkog predsjedavanja EU?
ŠMUNK: Ovi odnosi su i dalje veoma intenzivni. Mi želimo da vam budemo partneri prije svega u modernizaciji. Imamo veliki interes na jačanju podrške mladima u BiH, kao i civilnom društvu u cjelini, a prije svega na otvaranju novih ekonomskih šansi za vašu zemlju. Takođe, danas sam rekao prilikom moje konferencije za novinare - ja ne vidim vaše mlade ljude da žele da budu seljaci ili industrijalci. Ja smatram da je vaša zemlja idealno mjesto da postane društvo za pružanje uslužnih djelatnosti. Ta različitost koja je prisutna u BiH koja je do sada bila nedostatak može da bude komparativna prednost za BiH. Vi možete iskoristiti svoje centralno mjesto u okruženju da postanete motor regije. Vi govorite sva tri jezika regiona. Imate odlične kontakte sa Hrvatskom i sa Srbijom. Imate dobre kontakte sa Turskom i Bliskim istokom, kao i sa zemljama arapskog svijeta. To je komparativna prednost koju treba da iskoristite. Ovo može biti mjesto za sve buduće banke, za komunikacije, za osiguravajuća društva, kako bi BiH postala atraktivna lokacija. Sve što je ranije opterećivalo region više nije nedostatak.
Dozvolite da vam kažem još jednu važnu stvar... U njemačkom parlamentu je osnovana nova njemačko-bosanska parlamentarna grupa. Znači, u parlamentu sada postoji jedna grupa koja isključivo ima zadatak unapređenja odnosa između Njemačke i BiH. U toj grupi su predstavnici svih parlamentarnih stranaka njemačkog parlamenta. To su eksperti za BiH koji su ujedno i vaši prijatelji. Mislim da je to vrlo dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu.
NN: Vratimo se na pitanje visokog predstavnika... Mnogi ga kritikuju da je bio previše mekan, posebno u korištenju bonskih ovlaštenja. Šta Vi mislite o tome?
ŠMUNK: Prvo, gospodin Švarc-Šiling je poznat kao osoba kojoj budućnost vaše zemlje i te kako leži na srcu. Želim još jedanput jasno reći da je on mnogo učinio za BiH još u vrijeme dok je bio medijator. Vjerujem da je on imao veoma težak zadatak poslije preuzimanja dužnosti od Ešdauna. Da se odmakne od svakodnevnog intervencionizma, na neki način su se svi navikli na takav način rada. Da se ide ka politici u prvom redu gdje će BiH preuzeti sopstvenu odgovornost. To su bile, da tako kažem, dvije škole koje su bile prisutne u BiH. Mnogi i dalje vjeruju da se čekićem može postići više nego diplomatijom.
Želim još jednom napomenuti da gospodin Švarc-Šiling nije otpušten, kako su to prenijeli neki mediji. Njegov mandat teče do 30. juna. Zbog toga sam i napomenuo da nakon tog perioda počinje novo poglavlje u bh. istoriji. Želim da nakon toga počne i nova personalna politika. Novi čovjek ili nova žena koji preuzmu dužnost 1. jula 2007. godine trebalo bi da tu službu vodi naredne dvije do tri godine kao predstavnik EU. Ovaj drugi dio ovlaštenja visokog predstavnika će ionako vrlo brzo otpasti.
Gospodin Švarc-Šiling ovdje sigurno nije došao zbog karijere ili zbog toga što je ovdje htio zaraditi novac. Zbog toga mu možete vjerovati da je on ovaj posao radio za vašu zemlju. To treba svi da respektujemo. Svi mi stojimo u obavezi da mu kažemo hvala, s puno poštovanja prema njemu i njegovim zaslugama u BiH.