BANJALUKA - Deset godina nakon donošenja Zakona o Penzijskom rezervnom fondu (PREF) Republike Srpske kreće se u njegove ozbiljne izmjene kako bi bio prilagođen novim kretanjima na tržištu, ali i kako bi se Fondu otvorile nove mogućnosti za ulaganja.
"Izmjene se odnose, prije svega, na dodatno definisanje ograničenja ulaganja, koja i dalje ostaju konzervativna, ali nam se otvara mogućnost saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama u infrastrukturnim i drugim projektima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a koja često nemaju pravnu prirodu hartija od vrijednosti. Pored toga, izmjenama zakona u obzir su uzeta iskustva razvijenijih tržišta kapitala gdje je naglasak na ograničenju ulaganja u odnosu na vrijednost portfelja kao standardni model kontrole rizika izloženosti prema jednom ili više povezanih pravnih lica", kaže Darko Lakić, direktor PREF-a.
Dodaje kako se izmjenama zakona otvara mogućnost učestvovanja u repo poslovima na Banjalučkoj berzi, a dodatno je uređeno pitanje upravljanja drugim fondovima u budućnosti pod uslovom da im se ukaže šansa i povjerenje.
Inače, među razlozima za donošenje izmjena i dopuna zakona, a koji će se u formi nacrta na narednoj sjednici Narodne skupštine RS naći pred poslanicima, navodi se da se zadržavanjem postojeće regulative može očekivati pad realnog prinosa na portfelj koji je u prethodne tri godine, u prosjeku, iznosio 5,69 odsto.
"S obzirom na to da domaće finansijsko tržište, kao i inostrano, karakterišu niske kamatne stope i viškovi likvidnosti, Rezervni fond će biti izložen riziku daljeg pada kamatnih stopa na dužničke hartije od vrijednosti usljed povećane konkurencije. Dalji pad kamatnih stopa, u kratkom roku, trebalo bi da doprinese rastu neto vrijednosti imovine Rezervnog fonda, međutim, u dugom roku, ovaj trend bi negativno uticao na bilans uspjeha Rezervnog fonda", navodi se u nacrtu izmjena zakona.
Dodaje se i da su zbog negativnog trenda na tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske predloženi novi oblici ulaganja imovine Fonda, a koji su i dalje usklađeni s osnovnim ciljevima osnivanja Rezervnog fonda i koji bi trebalo da doprinesu razvoju domaćeg tržišta privlačenjem stranih investicija.
"Stvaranjem zakonskih preduslova, daje se mogućnost Rezervnom fondu da, kao domaći investitor, zajedno s međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama učestvuje u investiranju u infrastrukturne projekte ili neke druge dugoročne projekte na domaćem tržištu. U cilju kontrole rizika koncentracije ulaganja, redefinisana su ograničenja ulaganja Rezervnog fonda, da bi, i u narednom periodu, Društvo za upravljanje nastavilo da ostvaruje pozitivne rezultate i pruža podršku obaveznom penzijskom osiguranju", navode predlagači zakona.
Inače, PREF RS je u 2016. godini ostvario dobit od 4,9 miliona maraka. Prihodi od dividendi su 6,7 miliona, a od kamata 4,9 miliona KM, navodi se u njihovom godišnjem izvještaju. Za šest godina Fond je isplatio preko 37 miliona maraka dividende.
TABELA:
Struktura portfelja PREF-a
Datum Akcije akcionarskih društava Udjeli u nekorporatizovanim priv. društvima Obveznice, depoziti, trezorski zapisi, gotovina i potraživanja
Vrijednost % Vrijednost % Vrijednost %
31.12.2010. 242.190.008 88,13 32.622.566 11,87 0 0
31.12.2011. 215.030.191 81,42 29.748.947 11,26 19.320.096 7,32
31.12.2012. 197.529.023 76,34 29.150.730 11,27 32.073.283 12,40
31.12.2013. 183.318.276 70,14 29.129.858 11,14 48.926.710 18,72
31.12.2014. 169.924.456 64,74 29.129.830 11,10 63.414.377 24,16
31.12.2015. 156.931.906 59,84 28.611.058 10,91 76.710.413 29,25
31.12.2016. 111.486.358 50,31 28.543.257 12,88 81.584.386 36,81
*cifre izražene u KM
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.