Kada uzmemo sve elemente u obzir, po kojima se cijeni ukupno stanje, moj osobni stav i saznanja ukazuju na to, da stanje sigurnosti u BiH možemo ocijeniti zadovoljavajućim, rekao je u intervjuu za "Nezavisne", Mijo Krešić v.d. ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Govoreći o saradnji sigurnosnih agencija u BiH, naglašava da je ona bolja nego ranije, ali da bi morala biti na još višem nivou.
Osvrćući se na ukidanje viznog režima građanima BiH, naglašava da je neophodno dodatno lobiranje.
NN: Ministarstvo sigurnosti BiH je potpisivanjem Sporazuma o saradnji i razmjeni policijskih, tužilačkih podataka ispunilo svoje uslove iz "mape puta". Koliko ste zadovoljni razmjenom tih podataka na terenu?
KREŠIĆ: Velika je stvar što je došlo do tog sporazuma. Međutim, sada nam ostaje obveza njegove implementacije. I ne samo tog sporazuma, nego i svih drugih sporazuma, strategija, akcijskih planova.
NN: Koliko ste zadovoljni saradnjom sigurnosnih službi i agencija?
KREŠIĆ: Naravno da je suradnja bolja. Imamo jednu specifičnu situaciju. Država smo koja je, otprilike, prije 14 godina izašla iz rata i nosi određene terete. Država gdje unutar naroda imamo ovakav stupanj povjerenja. Sama činjenica da policijski sustav može funkcionirati jedino na način punog međusobnog povjerenja i uvažavanja, govori da je i razmjena, odnosno suradnja unutar agencija, danas na jednoj razini.
NN: Na kojem je nivou ta saradnja?
KREŠIĆ: Ne bih govorio na kojoj je razini. Ali svakako da postoji puno prostora gdje bi se ta suradnja mogla unaprijediti. Danas suradnja postoji i zakonom je definirana, ali razmjena informacija traje dugo.
NN: Da li to znači da su kriminalci i dalje u prednosti?
KREŠIĆ: Oni razmjenjuju podatke brzo, trenutno, a policijskim agencijama, da bi razmjenili neki podatak ili informaciju, treba par dana. Što se tiče razmjene podataka, server treba biti smješten u Agenciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. Malo sam zabrinut zbog neusvajanja poslovnika o radu Neovisnog nadzornog odbora koji treba da raspiše natječaj i izvrši izbor čelne osobe te agencije, a vrijeme prolazi.
NN: Zbog čega je, po Vašem mišljenju, potrebna razmjena informacija?
KREŠIĆ: Ona je potrebna da bismo podigli ukupnu sigurnost građana BiH i kako bi bili spremniji odgovoriti izazovima koji se pred nas postavljaju. To su borba protiv organiziranog kriminala, korupcije, terorizma. Kvalitetan rezultat znači brza razmjena informacija i bojim se da ljudi koji opstruiraju ovu razmjenu informacija, iako su deklarativno opredjeljeni za borbu protiv organiziranog kriminala, nekada nisu svjesni da koče tu borbu.
NN: Možete li ih sankcionisati zbog toga?
KREŠIĆ: Zakon je obvezao sve da se vrši razmjena informacija i da agencije za provođenje zakona surađuju. To je zakonom jasno definirano, ali zakon nije predvidio modalitete na koji će način to biti rađeno. Danas se razmjenjuju informacije na zahtjev određene policijske agencije i pisanim se putem dostavlja zahtjev i ta procedura dugo traje. Kriminalci imaju jako jednostavnu proceduru razmjene informacija, a policijske agencije po nekoliko dana razmjenjuju informacije. Moramo ojačati kapacitete da bismo mogli razmjenjivati podatke i u tome očekujem i potporu međunarodnih institucija, prije svega Evropske komisije, ali i SAD.
NN: Šta podrazumijevate pod jačanjem kapaciteta?
KREŠIĆ: Svaka od policijskih agencija mora uspostaviti svoju bazu podataka, da bi moglo doći do razmjene između policijskih agencija, tužiteljstva. Različit je stupanj uspostave baze podataka. Neke policijske agencije su otišle malo dalje, a neke su na samom početku ili nisu ni počele sa uspostavljanjem tih elektronskih baza podataka. To je jedan složen proces i za to će trebati vremena.
NN: Kako biste ocijenili trenutnu sigurnost građana u Bosni i Hercegovini?
KREŠIĆ: To je pitanje koje mi se stalno postavlja. Pazite, kada pravimo jedan pristup stanja sigurnosti sa državne razine, kada uzmemo sve elemente u obzir po kojima se cijeni ukupno stanje sigurnosti, možemo reći, i dalje tvrdim, moj osobni stav i saznanja, ukazuju na to da stanje sigurnosti možemo ocijeniti zadovoljavajućim. Bez obzira na sve slučajeve narušavanja javnog reda i mira, različitih incidenata diljem BiH. Mi imamo te pojedinačne pojave koje su u dobroj mjeri pod nadzorom agencija za provođenje zakona.
NN: Koliko je BiH blizu ukidanja viznog režima?
KREŠIĆ: Sa zadovoljstvom želim istaći da je Ministarstvo sigurnosti BiH učinilo značajne napore kroz potpisivanje raznih sporazuma koji su prije bili misaona imenica. Držim da smo danas jedan korak bliže bezviznom režimu, nego što je to bilo prije tri ili četiri mjeseca.
NN: Šta je potrebno uraditi da bude još bliže?
KREŠIĆ: Trebat će dodatno lobiranje kod ministara unutarnjih poslova Evropske unije koji donose konačnu odluku, ali i lobiranje kroz Evropski parlament. Treba iskoristiti sve ove kapacitete i uvjeriti i parlamentarce, a poslije ministre unutarnjih poslova da BiH zaista treba da bude na bijeloj šengen listi i da građani BiH ne predstavljaju opasnost niti prijetnju bilo kome u Evropi.
NN: Mislite li da bi u 2010. godini bh. građani mogli prelaziti granice bez viza?
KREŠIĆ: Pazite, ne bih licitirao sa datumom kada se to može desiti. Ali, BiH ne smije biti država koja će dugo biti bez bijelog Šengena, iza naših susjeda. Držim da je BiH neopravdano isključena sa ove bijele šengen liste i mislim da toga svaki dan sve više oni, koji donose te odluke, postaju svjesniji. I nije dobro, a nažalost jeste istina, da će se bezvizni režim pretvoriti u političko pitanje. Ne ovdje u BiH, nego gore, gdje se te odluke donose.
NN: Kako komentarišete informacije koje dolaze iz inostranstva, da je BiH poligon za obuku terorista?
KREŠIĆ: Ja ne bih pitanjem terorizma licitirao u dnevno političke svrhe, a mogu za sebe reći da solidno poznajem tu problematiku. Agencije za provođenje zakona i Obavještajna agencija u BiH su u dobroj mjeri kapacitirane da zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice mogu kvalitetno pratiti i držati pod kontrolom tu problematiku o kojoj govorimo. Za mene u ovom trenutku to ne predstavlja neku veću, značajniju opasnost. A, sa druge strane, ne smije se uopće potcjenjivati, da se ignorira da u BiH nema prijetnji od terorizma. Isto tako moramo imati na umu da je BiH dio globalne koalicije za borbu protiv terorizma i da je zajedno sa partnerima spremna da se suprotstavi bilo kojem obliku terorizma.
NN: Da li još uvijek u BiH ima osoba koje su identifikovane kao opasne po sigurnost BiH?
KREŠIĆ: Da. U BiH postoji jedan broj koji je identifikovan kao osobe koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti BiH. I velika je stvar da su one identificirane i predmet interesovanja obavještajno sigurnosnih agencija.
NN: Znači li to da one nisu zatvorene, nego da se prate?
KREŠIĆ: Različiti su statusi tih osoba, i to je sve što mogu kazati. Sa svim ostalim bismo ušli u dio operativnog rada, što ne želim.
NN: Koliko u BiH ima takvih osoba?
KREŠIĆ: Neki su izlazili u javnost i govorili o tome u brojkama. Ima ih oko 40. Ljudi često vole komentirati izvan njihovog okvira nadležnosti. Na razini BiH postoje značajne agencije i sigurnosni kapaciteti koji prate tu problematiku i u ovom trenutku je drže kvalitetno pod nadzorom. Ali eto, to je tema koja je zanimljiva. Nekada ljudi i izvan svojih mjerodavnosti to komentiraju. Bilo bi dobro da svi daju svoj doprinos u ovim nastojanjima sigurnosnog sustava BiH da se suprotstavi svim preprekama razvoju BiH.
NN: Kako komentarišete činjenicu da se u godišnjim izvještajima Stejt departmenta, BiH uglavnom spominje u negativnom kontekstu?
KREŠIĆ: Jednom stečen imidž je jako teško promijeniti. Držim da svi trebaju uložiti značajno napora da bi taj imidž BiH postepeno mijenjali. Isto pratim izvješća Stejt departmenta, i te informacije su uglavnom iz BiH. One nisu pale s neba. I meni nekada izgleda začuđujuće da se neki ljudi, koji dostavljaju te informacije poslije čude otkud to na takav način i takva slika. Držim da ćemo jačanjem sigurnosnog sustava taj imidž mijenjati, kada je u pitanju percepcija svih naših susjeda i partnera. Želim da ojačamo ovaj prostor u sigurnosnom smislu, i da BiH ni u kom slučaju ne bude najslabija karika u lancu borbe protiv bilo kojeg kriminala ili terorizma.
NN: Koliko ozbiljno evropske zemlje računaju na BiH u borbi protiv terorizma nakon takvih izvještaja?
KREŠIĆ: Naravno da računaju. Imao sam priliku u zadnjih par mjeseci razgovarati sa ministrima unutarnjih poslova EU i naših susjednih država i svi oni računaju na BiH. Svi vide u agencijama za provođenje zakona iz BiH kvalitetene partnere i u dobroj mjeri surađuju. Bilo je određenih promašaja u suradnji i to valja jasno i otvoreno reći, ali agencije za provođenje zakona u BiH svakim danom postaju sve jači partneri agencijama za provođenje zakona u zemljama iz EU i našeg regiona. To je jaka poruka da se sigurnosni sustav u BiH jača i razvija u jednom pravcu i da može dati kvalitetan odgovor, kada je u pitanju borba protiv bilo kojeg oblika kriminala.
NN: Kako gledate na činjenicu da ni nakon više od tri mjeseca od smjene Tarika Sadovića, BiH nema ministra sigurnosti?
KREŠIĆ: Dosta je stvari u BiH konfuzno i problematično. To je samo jedna u nizu tih stvari. To je pitanje ili problem na koji politika mora dati odgovor, a mi znamo na koji je način sve ovo išlo i ide. Moj osobni stav je da bi ta osoba trebala što prije biti na čelu ovog ministarstva, ali ne mogu dati procjenu kada bi se to moglo desiti.