BIHAĆ - Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je odluku o izdvajanju milion maraka za sanaciju i uređenje deponija i odlagališta smeća u ovdašnjim gradovima i općinama, potvrdio je Almir Imširević, ministar za građenje, prostorno uređenje i komunalne poslove u Vladi USK.
Ovo je do sada najveći iznos koji se izdvaja u ove svrhe, a sredstva će se dodijeliti putem javnog poziva komunalnim preduzećima u čijoj nadležnosti je održavanje deponija, čime se želi unaprijediti upravljanje otpadom. Sanacija podrazumijeva nabavku inertnog materijala, zemlje ili šljunka, kako bi se obavilo prekrivanje otpada, a planira se i ograđivanje onih deponija koje nisu zaštićene te ugradnja video-nadzora.
Inače, gazdovanje otpadom jedan je od najvećih komunalnih problema u svim lokalnim zajednicama na području Unsko-sanskog kantona, gdje se još primjenjuje zastarjela i neadekvatna tehnologija.
U cijelom poslijeratnom periodu lokalne vlasti u ovdašnjim općinama muku muče s održavanjem lokalnih deponija, a neke od njih predstavljaju potencijalne ekološke bombe.
Najkritičnije stanje je u Velikoj Kladuši, Ključu i Sanskom Mostu, s obzirom na to da su tamo deponije smještene na kritičnim lokacijama u blizini gradskih naselja, a ekolozi godinama upozoravaju na opasnosti od onečišćenje tla, izvorišta i rijeka.
Deponija na lokalitetu Peći, općina Ključ, direktno utiče na okolinu i rijeku Sanu, kao i deponija u mjestu Radića Most, kod Velike Kladuše, zbog čijeg je postojanja u značajnoj mjeri narušen ekosistem u rijeci Glinici. Ništa bolja situacija nije ni sa deponijom na lokalitetu Sanska brda, u neposrednoj blizini Sanskog Mosta, koja se nalazi na uzvišenju iznad grada i preko četiri decenije ima karakter privremenog odlagališta.
Problem s odlaganjem čvrstog otpada na području USK planirao se riješiti izgradnjom regionalne deponije, ali je ovaj projekat, nakon što se mnogo godina suočavao s nizom problema, konačno ugašen zbog nemogućnosti da se odredi trajna lokacija za njenu izgradnju. Prema nekim procjenama, na području Unsko-sanskog kantona se generiše oko 230 tona komunalnog otpada dnevno, što godišnje iznosi otprilike 84.000 tona.