Predstojeći izbori treba da budu referendum za dobru poziciju RS u budućim odnosima u BiH, ali i na regionalnom planu, tvrdi u intervjuu za "Nezavisne" predsjednik Vlade RS i lider SNSDa Milorad Dodik.
`Želimo da napravimo takve partnerske odnose u okviru RS da budemo dominantan faktor na političkoj sceni BiH`, kaže Dodik.
On u intervjuu govori i o mogućim postizbornim koalicijama u RS i BiH, o rezultatima Vlade i ključnim reformama koje BiH očekuju poslije izbora.
NN: U kojoj je fazi projekat privatizacije Rafinerije nafte?
DODIK: Formirana je komisija Vlade RS koja ima obavezu da dovede do određenog stepena dogovora s povjeriocima Rafinerije nafte. Povjerioci nastoje da izvuku maksimum koji podrazumijeva znatno finansijsko opterećenje koje može da ugrozi kompletan jedan aranžman s ruskim partnerima. Ti razgovori ulaze u završnu fazu. Mi pokušavamo da izvučemo maksimum, određene beneficije i smanjenje tih obaveza prema povjeriocima kako bismo mogli da uđemo u efikasno servisiranje svega toga. Nisam zadovoljan brzinom pregovora, ali u svakom slučaju očekujem da će to ići daleko brže u narednih nekoliko sedmica.
NN: Najavili ste i velike investicije u elektroenergetskom sektoru...
DODIK: U elektroenergetskom sektoru zaista nas očekuju velike investicije. Prije šest mjeseci zatekli smo stanje koje je bilo potpuno nepodnošljivo za RS, pogotovo sa stanovišta izdatih dozvola za male hidroelektrane. `Elektroprivreda RS` godinama nije ništa ulagala i odlučili smo da je osposobimo da ona bude značajan investitor. Značajne organizacione promjene u tom pogledu su učinjene i `Elektroprivreda RS` je sada jedinstveno preduzeće koje može da koncentriše značajna investiciona sredstva i da na taj način uđe u izgradnju kapitalnih objekata. S druge strane, ušli smo u rekonstrukciju i reviziju datih odobrenja za male hidroelektrane. Prethodne vlade `Elektroprivredi RS` od 30 zahtjeva nisu dale nijedno odobrenje za izgradnju malih hidroelektrana, nisu dobili nijedno, a odobravali su ih preduzećima koja nemaju registrovan nijedan poslovni objekat. To govori o tome da je bilo značajnih manipulacija i mahinacija koje je trebalo spriječiti.
Takođe smo u fazi finalizacije razgovora s `Elektroprivredom Češke` o investiranju u Termoelektranu Gacko i vjerujem da će do kraja ovog mjeseca doći i do formalnog potpisivanja ugovora.
Takođe, kada je riječ o izgradnji Buk Bijele, predložili smo Vladi Srbije da zajedno `Elektroprivreda Srbije` i `Elektroprivreda RS`, kao i uključivanjem značajnih investitora iz inostranstva putem afirmacije koncepta javnog i privatnog partnerstva, dođu do sklapanja finansijske konstrukcije izgradnje te hidroelektrane. Potpuno sam uvjeren će iduća godina biti u znaku početka izgradnje hidroelektrane Buk Bijela.
Počeli smo razgovore i u Hrvatskoj, s `Elektroprivredom` i njihovim kompanijama zainteresovanim za izgradnju hidroelektrane Dubrovnik II, što ćemo intenzivirati narednih mjeseci.
Posebno je važno istaći činjenicu da Vlada preferira i želi da podrži izgradnju termoelektrane u Stanarima. Moram da izrazim zadovoljstvo činjenicom da je investitor, kompanija EFT-a, već ima spreman projekat za otpočinjanje svih formalnih aktivnosti na tom planu.
NN: Šta je Vlada uradila na privlačenju stranih investicija s ciljem da ojača tezu `RS bolji dio BiH`?
DODIK: U petak smo imali sjednicu Vlade i Savjeta za reformu u oblasti propisa tzv. projekat `Giljotina propisa`, u kojem smo zajedno s predstavnicima Svjetske banke i USAID, na kojoj smo analizirali i utvrdili potrebu izmjena oko 30 zakona i ukidanja preko 50 odluka Vlade da bismo olakšali poslovanje i obezbijedili povjerenje poslovne zajednice u stabilnost sistema.
S druge strane, moram da kažem da smo se donošenjem Zakona o dohotku svrstali u republiku koja ima najmanju stopu u regiji poreza na dobit, samo deset. U Federaciji je to 30 odsto. To je nešto što smatramo da je dosta stimulativno. S druge strane, regulisali smo odnose u okviru plata, dali stimulacije i izbjegli duplo oporezivanje. Donijeli smo drugih niz akata i rješenja, kao što je na primjer jedan od njih da vi danas, ako hoćete da otvorite neku djelatnost, ne morate da idete u opštinu i tražite da vam prvo izađe inspekcija pa da počnete s poslom. Dovoljno je da pročitate zakon i da vidite koji su to standardi i možete otpočeti svoju aktivnost, a inspekcija kad dođe u prvu kontrolu će vam reći jeste li ispunili zakonom predviđene standarde ili niste. To je nešto što je nova praksa u okruženju.
Činimo sve da umanjimo i sve druge procedure, na primjer iduće godine u RS za gradnju objekata neće biti potrebno imati urbanističku dozvolu. To ćemo ukinuti jednostavno iz razloga što mislimo da je to samo dupla procedura u vezi s izdavanjem građevinske dozvole.
Činjenica je da su dolaskom ove vlade aktivnosti na Banjalučkoj berzi znatno pojačane i da je obezbijeđen gotovo linearan rast cijena akcija. I to bi trebalo da bude znak povjerenja poslovne zajednice.
NN: U Banjaluku u utorak dolazi velika privredna delegacija iz Srbije. Koji će sve poslovni projekti biti potpisani?
DODIK: Dolazi jedna značajna delegacija privrednika, koja treba da razgovara s našim ljudima kako bismo intenzivirali privrednu i poslovnu saradnju. U utorak se u Banjaluci otvara Komercijalna banka, Dunav osiguranje, Tanjugov pres-centar i niz drugih aktivnosti. Razgovaraćemo i o tome koje projekte realizovati u okviru ranije donesene odluke Vlade Srbije da u RS uloži 100 miliona evra. Sve su to stvari o kojima ćemo mi razgovarati.
Kada tome dodate značajan interes kompanije `Delta` iz Srbije, koja želi da ovdje izgradi značajne potencijale, govori o tome da samo uveli sasvim jednu novu praksu koja do sada nije bila prisutna u odnosima između RS i Srbije, isključivo iz razloga što se sve završavalo na opštim principima podrške, a nikada na konkretnim projektima.
NN: U utorak će biti potpisan sporazum o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije. Da li ste OHR-u dostavili tekst sporazuma i da li je došao odgovor iz OHR-a?
DODIK: Nesumnjivo da Republika Srpska ima pravo na specijalne i paralelne odnose sa susjedima. Nema potrebe da mi krijemo sporazum i on je dostavljen. Mi ćemo potpisati taj sporazum i na njega imamo pravo i nikakvi organi BiH ne trebaju u tome da učestvuju, bez obzira šta ko o tome mislio.
Neprihvatljiv je stepen uticaja koji do sada imaju razni političari i političke strukture iz Sarajeva na organe međunarodne zajednice. Konačno bi trebalo da svako radi svoj posao. Mi radimo svoj posao, on je u okviru nadležnosti koje imamo. Sporazum ne predstavlja nikakvo kršenje ni Dejtona ni postojećeg Ustava BiH i nema razloga ni za kakve tutore koji bi nama u okviru institucija BiH odlučivali šta mi možemo ili ne možemo da uradimo. To je nedopustivo.
NN: Najavili ste da ćete i Hrvatskoj ponuditi sporazum o specijalnim vezama sa RS. Da li je bilo konkretnih koraka na tom planu?
DODIK: Zvaničnih još nije, ali je bilo kontakata s nekim njihovim službenicima. U svakom slučaju to je posao koji nas čeka.
NN: Kakav je Vaš stav u vezi s odlaskom ili neodlaskom OHR-a?
DODIK: OHR je trebalo da ode juče sa svojim ovlaštenjima, to je moj stav! Mislim da se na jedan potpuno nepotreban način tumači uloga OHR-a u važnim pitanjima u vezi s reformama u BiH. OHR je ovdje došao u skladu s Dejtonskim ovlaštenjima i zadužen je za dejtonska pitanja u BiH. Mnoga pitanja u koja je sada upleten OHR nisu dejtonska i ne bi trebalo da budu prisutni u tom pogledu.
Evropska pitanja su pitanja BiH i ne može, kako to voli da kaže gospodin Kristijan Švarc-Šiling, međunarodna zajednica da sjedi s jedne i s druge strane stola, nego mora konačno da sjedi BiH.
OHR svoj dio u vezi s bonskim ovlaštenjima treba da izgubi, i to je nešto što će se desiti. Može to biti produženo na godinu ili nekoliko mjeseci, ali ne vidim svrhu u tome. Želim da naglasim da svaka eventualna upotreba bonskih ovlaštenja po pitanjima koja nisu dejtonskog karaktera mi nećemo ni razmatrati ni prihvatiti. To bi bila zloupotreba tih ovlaštenja. U BiH konačno mora da se afirmiše dogovor kao mogućnost, a ne stalno očekivanje političara iz Sarajeva da se pritiskom na međunarodnu zajednicu vrši kažnjavanje i obezbijedi funkcionisanje BiH.
Treba pustiti BiH da funkcioniše. Protektorat koji sada imamo mora biti sklonjen, jer svaki nastavak te politike može da stvori samo veće probleme u BiH. Apsolutno se zalažem za to da politika međunarodne zajednice bude prisutna u BiH, da bude od pomoći, a ne naredbodavna kao što je to bilo proteklih godina.
Ne mislim da su u pravu oni iz Sarajeva koji misle da OHR treba da ostane. To u stvari pokazuje jednu drugu stranu, a to je da oni nisu sigurni u BiH. Ja sam potpuno siguran u BiH u pogledu mogućih dogovora u njoj. Očigledno da političari iz Sarajeva žele jednom atmosferom pritiska, koji godinama stvaraju prema međunarodnim organizacijama da zadrže razne stereotipe.
Vidim da se ovih dana pominje pitanje reforme policije u vezi s kojim bi navodno OHR trebalo nešto da nametne. Jasno kažem da mi u RS takvo nametanje nećemo prihvatiti i da ćemo poduzeti niz mjera koje će biti usmjerene da se očuva prije svega dostojanstvo i institucija i RS. Ako neko misli da je moguće na taj način riješiti pitanje reforme policije ja ga upozoravam da ne čačka mečku i da pusti da se reforma policije dogovori u okviru institucija kako je to predviđeno sporazumom. Nikakvo nametanje nećemo prihvatiti, bez obzira koji to autoritet uradio. Ja ću prvi pozvati na neposlušnost.
NN: Nakon izbora, očekuje nas i važna reforma Ustava...
DODIK: Moj stav je jasan. Iza paketa dogovorenih ustavnih promjena ja i SNSD stojimo, a mislim i partije iz RS koje će participirati u parlamentu BiH. Želim da pojasnim da ćemo mi taj paket bez ikakvih izmjena podržati, ali ukoliko dođe do bilo kakvih promjena, mi odustajemo od tog paketa.
NN: S kim planirate da formirate vlast nakon izbora u RS i na nivou BiH?
DODIK: Nadam se da ćemo to lako riješiti u RS. Imamo i određene procjene da dobijemo čak i 50 odsto glasova, ali i u tim osnovama pokušaćeo da obezbijedimo jedan široki politički konsenzus za važna pitanja kao što su Ustav, reforma policije i pravosuđe.
Što se tiče vlasti na nivou BiH, tu ćemo da primijenimo sasvim jednu novu praksu. Nas ne interesuju koalicije na nivou BiH. Ovo prvi put govorim i to je dio politike koju će SNSD sprovoditi. Mi ćemo zauzeti svoj dio pozicije i svoj dio odgovornosti, a ko je s druge strane, to nas ne interesuje. Neka oni nose svoj dio odgovornosti i obaveza. Smatramo da nama u RS pripada mjesto predsjedavajućeg ministarskog savjeta. Mi ćemo dati naše ljude koji će imati politiku potrebnu za funkcionisanje institucija BiH. Ali, što se tiče partnera, oni sa nama neće biti ni u kakvoj koaliciji. Nama koalicija ni s kim ne treba. Mi ćemo provoditi politiku koju imamo u okviru tih organa na bazi mogućeg konsenzusa ili na neki drugi način, ali nikakvo koaliranje nećemo praviti.
NN: Hoće li SNSD, ako osvoji najviše mandata u parlamentu BiH, ponuditi kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara?
DODIK: To pripada kandidatu iz RS. Vidim da Zlatko Lagumdžija i neki pokušavaju da naprave predstavu o tome kao ko dobije najviše, ima pravo na to mjesto. Ne. Adnan Terzić je bio četiri godine, a postoji dogovor da svake četiri godine predsjedavajući ministarskog savjeta bude neko iz drugog entiteta i drugog naroda. Sada to pripada Srbima, a za četiri godine Hrvatima i nemam ništa protiv toga. Ukoliko se taj princip podržava, mi smo spremni da u tome učestvujemo. Ali ukoliko ne bude čovjek iz RS, SNSD neće biti dio vlasti. Nije nikakav problem, neka formiraju vladu sa nekim s Marsa, s bilo kim...
NN: Kada ste spominjali široku koaliciju u RS, da li to uključuje ili isključuje SDS?
DODIK: Uključuje svakog ko se na principima, kao što je to bilo ranije u nekim slučajevima, pokazao od vitalne važnosti za interese RS. Sačekajmo izbore, pa da vidimo. U svakom slučaju, dolaze u obzir svi oni koji budu imali konstruktivan pristup prema globalnoj potrebi da RS bude bolji dio BiH, da se RS razvija. Želimo da napravimo takve partnerske odnose u okviru RS i da budemo dominantan faktor na političkoj sceni BiH.
NN: Da li Vi ostajete predsjednik Vlade RS?
DODIK: Sačekaćemo izbore. Moja trenutna ambicija je da pobijedi SNSD, da Milan Jelić bude predsjednik RS, a Nebojša Radmanović član Predsjedništva BiH. Nakon toga, moj primarni zadatak je da se odmorim, jer ovih šest mjeseci je bilo zaista naporno, a pogotovo predizborna kampanja.
NN: Šta građanima poručujete za izbore?
DODIK: Moraju ljudi da izađu na izbore, ne smiju da ostanu kod kuće. Godinama nam ne dozvoljavaju popis stanovništva, ovo je prilika da ovi izbori budu na neki način manifestacija tog pitanja. Imajući u vidu politiku koju smo koncipirali, ovi izbori treba da budu referendum za dobru poziciju RS u budućim odnosima u BiH, ali i na regionalnom planu.
NN: Opet ste pomenuli referendum...
DODIK: Nemam namjeru da demantujem ništa od onoga što sam rekao. Spreman sam i sposoban da u svim uslovima djelujem na bazi očuvanja dostojanstva i sebe i RS. Moja pričao o referendumu je bila reakcija, a ne akcija. Nisam iracionalan čovjek da bih mogao u tom pogledu bilo šta da uradim što ne bi bilo korisno za RS.
U svakom slučaju, mi smo dobili jasne garancije vezane za RS, o tome su govorili američki i britanski ambasador i rekli su da se ne može ukinuti RS bez volje naših ljudi. Mi smo to znali, ali moraju to da znaju i u Sarajevu. To je rekao i Majkl Hemfriz i svima njima sam zahvalan zbog toga.
Ali nastavljanjem prkosa kao što to radi Sulejman Tihić i govori o tome kako on svaki dan ukida RS, e pa vidjeće kako će da je ukida ubuduće. S druge strane, mislim da se Tihić bespotrebno hvališe kroz priču o reformi vojske, jer vojska nije njegov projekat. On je želio da ima jedinstvenu vojsku sa regrutacijom. Tihić laže kad priča o tome da je za nešto zaslužan. Tihić je natjeran da prihvati ovaj koncept vojske, a ja se zalažem da vojska u budućnosti nestane. Vidjećemo ko će pobijediti. On sigurno ne može da vrati regrutaciju i rezervu, a ja ću pokušati da je ukinem.
NN: Pojedini političari Vas optužuju da ste svojom retorikom skrenuli s kursa socijaldemokratije...
DODIK: Zato što sam pomenuo referendum. Osnovna socijaldemokratska vrijednost je demokratija i izjašnjavanje ljudi na najneposredniji način. Kada sam rekao tu famoznu riječ referendum, sada se govori kako nisam socijaldemokrata. To ne prihvatam. Olako se daju negativne kvalifikacije, ali ozbiljne analize ne mogu da istrpe tako nešto.
Zlatko Lagumdžija je inače taj tip koji smatra da je on taj koji može dati neke ocjene. Njegov ego je uništio značajan potencijal koji je njegova partija imala. Lagumdžija pokušava da on bude mjerilo i da određuje vrijednosti. Zato sam i formirao partiju da budem nezavisan od njega i da nosi naziv Savez nezavisnih socijaldemokrata. Mislim da SDP ne može da postigne neki značajan rezultat na izborima dok Lagumdžija promoviše sebe. A kakav će rezultat postići SNSD, to je već druga priča.
Jedino što znam, to je da moja ambicija i ambicija moje partije nije u bilo kakvom partnerstvu sa SDP-om. Ona je loša ponuda čitavoj BiH i zabluda prije svega Bošnjacima.
VSTS nema moju podršku
NN: Kako gledate na reformu pravosuđa u BiH? Nedavno je završena i priča u vezi s izborom specijalnih tužilaca RS koje je imenovao Visoki sudski i tužilački savjet...
DODIK: Visoki sudski i tužilački savjet je očigledno privatna prćija nekoliko ljudi. Definitivno je jasno da reforma pravosuđa nije uspjela da zaživi. VSTS predstavlja samo nekoliko ljudi koji pokušavaju pod firmom priče o nezavisnosti sudstva i pravosuđa da provode neke svoje lične konstrukcije, šeme, postavljenja...
Da smo načisto, podržavam da politika nema uticaja na pravosuđe, ali ne mogu da prihvatim da kriminal utiče na to pravosuđe. To je nešto što je nemoguće logički objasniti. Kako neko može logički da objašnjava da je problem kad neki političar navodno podržava bilo kog tužioca ili sudiju, a nema nikakvog problema kad kriminalna zajednica kod tih ljudi u Sudskom i tužilačkom savjetu izlobira razna postavljenja sudija i tužilaca.
Nisam siguran da ćemo s ovakvim kadrovskim potencijalima u Specijalnom tužilaštvu RS uspjeti da postignemo društveni cilj koji smo na početku zacrtali. Taj Visoki sudski i tužilački savjet je jedno mjesto koje služi kao poslušništvo raznim stranim kvazistručnjacima u toj oblasti. Društveni cilj koji bi trebalo da se ostvaruje apsolutno nije adekvatan i zbog toga ćemo ući u jedan sasvim novi pristup prema samom pravosuđu. Naravno, želimo da očuvamo nezavisnost pravosudnih institucija. Ali Visoki sudski i tužilački savjet nema moju podršku. Sve što budem radio u budućnosti biće da smijenim taj sudski i tužilački savjet i da vratimo ta ovlaštenja na nivo RS. On nije dao RS ništa, on RS potcjenjuje, zaobilazi je. Ne želim da se uticaj sarajevske čaršije na Sudski i tužilački savjet ostvaruje na način kako se ostvaruje. RS neće to da trpi. Ili ćemo u budućnosti imati svoj visoki sudski i tužilački savjet ili ovaj nećemo podržavati. Mi ga nećemo finansirati, a on nek se finansira odakle hoće.