Uspješan rad u Savjeta bezbjednosti BiH otvara mnoga međunarodna vrata. Ako to članstvo bude na nivou na kome bi trebalo da bude, ono će biti veliki plus u svim procesima u međunarodnim odnosima za Bosnu i Hercegovinu, naglasio je u intervjuu za "Nezavisne" Miloš Prica, ambasador at-large Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Prica, dosadašnji šef Koordinacionog tima za vođenje kampanje za prijem BiH u članstvo Vijeća sigurnosti UN, dodaje da se kao indirektna posljedica uspješnog nestalnog članstva BiH u Vijeću sigurnosti UN može očekivati privlačenje stranih investicija u BiH i povećanje zaposlenosti.
NN: Šta za jednu zemlju znači nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN?
PRICA: Svakoj zemlji u svijetu je izuzetna čast da bude članica Savjeta bezbjednosti UN. Zemlje se često bore za to mjesto, da se izbore u okviru svoje regionalne grupe, pa da kasnije budu jedini kandidat, ili da se direktno u izborima, koji se održavaju svake godine u oktobru, izbore za to mjesto. Zemlja koja je članica Savjeta bezbjednosti, praktično je članica neformalne svjetske vlade. Rezolucije koje se usvoje na Savjetu bezbjednosti, za razliku od rezolucija koje se usvoje na Generalnoj skupštini, su obavezujuće. Zemlja koja je članica Savjeta bezbjednosti učestvuje u tom odlučivanju, ali isto tako dobija na značaju u tome da su joj dostupne one informacije, koje drugim zemljama nisu dostupne u samim procesima konsultacija.
NN: Šta to znači za zemlju članicu na svjetskom nivou?
PRICA: Zemlja ulazi u žižu međunarodnih odnosa i svjetskih zbivanja. Savjet bezbjednosti je prema povelji UN zadužen za mir i bezbjednost u svijetu. Na sjednicama tog tijela diskutuje se o svim kriznim žarištima i donose se odluke u vidu obavezujućih rezolucija. Učestvuje se u diskusijama dvije godine o važnim svjetskim pitanjima koja se, između ostalih, odnose na Avganistan, Bliski istok, Koreju, iranski nuklearni program, situaciju u Sudanu, Haitiju ili referendum u zapadnoj Sahari. Tu su i evropska pitanja poput Kosova, Gruzije, Kipra, ali na dnevnom redu će biti i situacija u Bosni i Hercegovini.
NN: Kako će BiH članstvom moći poboljšati svoj status i unaprijediti odnose sa drugim zemljama?
PRICA: Samim članstvom i činjenicom da se BiH pita o pojedinim stvarima, koje su na dnevnom redu Savjeta bezbjednosti i da učestvuje u konsultacijama i iza zatvorenih vrata, kao i na otvorenim sjednicama, daje atraktivnost zemlji koja učestvuje u tome.
NN: Koliko to može poboljšati atmosferu oko ukidanja viza za bh. građane i približavanju EU?
PRICA: Ako članstvo bude uspješno, čemu se nadamo, to će biti pozitivna stvar za sve procese. Ne bih sa tim miješao bijelu šengen listu. Mi možemo ne znam kako biti briljantni u Savjetu bezbjednosti, ali bijela šengen lista zavisi od nekih praktičnih koraka koje zemlja mora ispuniti da bi se do toga došlo. Ali, uspješan rad u Savjetu bezbjednosti otvara mnoga međunarodna vrata. Ako to članstvo bude na nivou na kome bi trebalo da bude, to će biti veliki plus u svim procesima u međunarodnim odnosima za BiH.
NN: Kako komentarišete činjenicu da će Bosna i Hercegovina donositi odluke o drugim zemljama, s obzirom na tvrdnje pojedinih osoba da BiH ne može bez međunarodne zajednice?
PRICA: Što se tiče odlučivanja o drugima, jesmo li sposobni ili ne, vama je poznato da Dejtonski mirovni sporazum reguliše mnoge stvari, ali i ulogu visokog predstavnika u zemlji. Međutim, on nema nikakvih ingerencija u vođenju spoljne politike zemlje, već se tačno zna, on je tumač Dejtonskog sporazuma. Ali što se tiče spoljne politike zemlje, o tome odlučuju domaći akteri. Predsjedništvo BiH, prema Ustavu BiH, kreira spoljnu politiku BiH, a Ministarstvo inostranih poslova je sprovodi.
NN: Možete li komentarisati izjave pojedinaca da je "nestalno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti bolje nego da je domaćin olimpijade"?
PRICA: Ne bih ulazio u poređenja takve vrste, ali je sigurno od izuzetnog značaja. Mislim da se to ovdje nije čak tako ni shvatalo. Znam koliko je bilo primjedbi u medijima za trošenje novca. Stravične su cifre koje su druge zemlje trošile da bi ušle u Savjet bezbjednosti. Ono što smo mi potrošili je mizerno. Kod drugih zemalja u pitanju su bile sedmocifrene brojke u evrima i čak i veće. Ako vas nema nigdje, na multilateralnim skupovima, onda je normalno da će se u UN upitati da li takva zemlja zaslužuje da sjedi u Savjetu bezbjednosti, a za to su potrebna sredstva. Spoljna politika, diplomatija su veoma skup sport, ali zemlji mogu donijeti mnogo. Dobar ambasador na određenim destinacijama može da napravi takve veze i relacije sa zemljom domaćinom, gdje se interesovanje za zemlju može naglo povećati, a samim tim kada se u toj zemlji to dešava, pokreće se i mnjenje da na tu zemlju pozitivnije gleda, a time i poslovni svijet.
NN: Koliko će bh. građani imati koristi od nestalnog članstva?
PRICA: Veoma je teško to sada izmjeriti. Ali, ako se zemlja pozicionira i dobro predstavi u Savjetu bezbjednosti tokom svog članstva, to apsolutno za sobom povlači pozitivne efekte prvo u zemljama koje pomno prate šta se dešava u Savjetu bezbjednosti i samim tim reagujući na to. Osim toga, treba da pokažemo UN jednu transparentnost u radu Savjeta bezbjednosti, da budemo dostupni članicama tog tijela, da razmjenjujemo sa njima kako informacije, tako i da čujemo od njih šta očekuju od Savjeta bezbjednosti pa da to prenosimo. To su sve stvari koje, kada druge zemlje od nas dobiju, mijenja se njihovo gledanje na BiH u pozitivnom smislu. A ako BiH, ne daj Bože, ne bi bila predstavljena na dobar način, efekat bi bio suprotan.
NN: Pojedinci su komentarisali da BiH nije sposobna sama da rješava svoje probleme i kako će onda tuđe. Šta Vi mislite o takvim komentarima?
PRICA: Nijedna zemlja do sada, otkad postoje UN, nije rekla da joj je žao što je u Savjetu bezbjednosti, tako da ne vidim razlog zašto bi BiH u tome bila izuzetak. To je jako pozitivna stvar za zemlju. Naravno, podrazumijevajući da ćemo mi to članstvo iskoristiti na najbolji mogući način. To podrazmijeva sve što diplomatija traži, a to su puna angažovanost, izuzetna analitičnost i sposobnost. Isto tako i određena sredstva bez kojih se ne može.
NN: Da li mislite da bi članstvo u Vijeću sigurnosti UN, na određen način, moglo uticati na privlačenje investicija u BiH i povećanje zaposlenosti?
PRICA: Indirektna posljedica članstva će biti to što ste naveli. Na indirektan način svaka promocija zemlje i sve ono što se čuje pozitivno, vidi se kreativnost u međunarodnim krugovima, doprinosi drugačijoj atmosferi, drugačijoj klimi, što se zemlje tiče. Mi ne možemo direktno procjenjivati kako će to izgledati.
NN: Ko će BiH predstavljati u Vijeću sigurnosti UN ?
PRICA: Što se tiče UN, tamo je u ovom trenutku šest diplomata, a sada bi trebalo da ih bude osam. I ambasador Ivan Barbalić je tamo već godinu dana. Dosta će ljudi biti uključeno. Neko će pratiti afrička, neko azijska pitanja, bliskoistočnu krizu, evropska pitanja, Haiti.... Misija će sve to pratiti.
NN: Koliko je trajala kampanja za nestalno članstvo?
PRICA: Dosta dugo. I ambasadori prije mene su se time bavili, više godina. Najprelomniji trenutak je bio krajem septembra, kada su nas zvanično obavijestili ministar spoljnih poslova Poljske i ambasador te zemlje u Njujorku, da se Poljska povlači u korist BiH. To je najznačajniji događaj u tom čitavom toku.
NN: Kako se periodično može postati nestalna članica?
PRICA: Nema nikakvog pravila. Ima zemalja koje do sada nikada nisu bile članice od nastanka UN do danas. S druge stane, ima zemalja koje su često članice. Nema pravila, sem da ne može ponovo aplicirati odmah za naredni mandat. Ali, zavisno od snage zemlje, od moći lobiranja i prihvatljivosti za članstvo, ista zemlja može biti članica dva puta u deceniji, a nekada i možda jednom u 35 ili 40 godina. Mi sada na nestalnom mjestu zamjenjujemo Hrvatsku. Savjet sada ima 15 mjesta i to pet stalnih i deset nestalnih. A istočnoevropska grupa ima od toga samo jedno mjesto za nestalnu članicu. Velika je gužva za našeg nasljednika.
NN: Šta se sve mora ispuniti da bi zemlja postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN?
PRICA: Prvenstveno, zemlja koja ulazi u Savjet bezbjednosti mora veoma dobro vladati materijom koja se na Savjetu razmatra. Veliki je broj afričkih pitanja ili pitanja vezanih za Bliski istok. Zemlja mora imati ljude koji su spremni u toj oblasti i koji takođe u skladu sa odlukama Predsjedništva BiH koje kreira pravac u određenoj krizi u kojoj BiH treba da zauzme svoj stav. Ne treba očekivati da će BiH imati nekog velikog uticaja na krize u svijetu, ali će biti u situaciji da kaže određene stvari i da pozicionira sebe geostrateški u svijetu svojim izjavama. Tu nije riječ kako će se glasati o rezoluciji, nego sam nastup u otvorenim sjednicama. Tako i na zatvorenim sjednicama gdje će ambasador i diplomate predlagati. Nas će pratiti po pitanju kako se pozicioniramo prema određenim problemima i EU i NATO i Rusija i Nesvrstane zemlje, članice Islamske komnferencije... Sve zemlje će gledati da i utiču i čuju gdje se mi u tome svemu svrstavamo.
NN: Smatrate li da je to prilika da BiH skrene pažnju na sebe?
PRICA: Svakako, ali normalno u mjeri da zemlji to ne naškodi. U svakom slučaju, mora se veoma pažljivo vagati. Predsjedništvo BiH će donositi ključne odluke o tome kako će se zemlja prema pojedinim krizama postavljati i instrukcije će se slati u misije.
NN: Kada BiH kao nestalna članica zvanično počinje sa radom u Vijeću sugurnosti UN?
PRICA: Pripreme su u završnoj fazi, a zvanično sa radom BiH počinje od 1. januara 2010. godine.