BANJALUKA, SARAJEVO - Širom BiH još su pod minama ogromne šumske i poljoprivredne površine, što predstavlja veliki problem u bezbjednosnom, ali i finansijskom smislu.
"Prema analizama, naša zemlja je i dalje jedna od minski najugroženijih u svijetu, sa više od 800.000 ugroženih građana, dok je ekonomski gubitak zbog nekorištenja minski sumnjivih područja procijenjen na više desetina miliona evra godišnje", rekli su za "Nezavisne novine" iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).
U najnovijem Nacrtu izvještaja o protivminskom djelovanju u BiH, onom za 2020. godinu, navodi se da u BiH ima čak 478 minski sumnjivih površina.
"Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 956,36 kilometara kvadratnih, ili 1,96 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH", navodi se u ovom dokumentu.
Prema podacima kojima raspolažu "Šume Republike Srpske", procjena je da je oko 56.419 hektara zagađeno minama, od čega su oko 28.290 hektara visoke šume sa prirodnom obnovom.
"Ukupno u 19 gazdinstava evidentirana su minirana područja, od kojih je najviše u ŠG 'Zelengora' Kalinovik - oko 8.555 hektara, zatim u ŠG 'Vučevica' Čajniče - oko 8.045 hektara, ŠG 'Sjemeć' Rogatica - oko 7.137 hektara, ŠG 'Visočnik' Han Pijesak - oko 5.271 hektar i ŠG 'Treskavica' Trnovo oko 4.171 hektar", rekli su za "Nezavisne novine" iz "Šuma Republike Srpske".
Iz tog javnog preduzeća dodaju da je procjenu ukupnih količina drvnih sortimenta na miniranim područjima jako teško utvrditi jer se na njima ne može izvršiti taksacija zbog velikog rizika, već se postepenim deminiranjem prikupljaju podaci.
"Smatramo da se aktivnosti na rješavanju ovog problema moraju nastaviti te da se primjenom operativne procedure i ostalih mjera ponovo definišu minirana područja u šumskim gazdinstvima, a izradom projekata zajedno sa lokalnim zajednicama treba kandidovati područja za deminiranje", navode iz "Šuma Republike Srpske".
S druge strane, iz BHMAC-a ističu da je krajem prošle godine BiH dobila produženje roka za uklanjanje svih preostalih minsko-eksplozivnih sredstava prema Otavskoj konvenciji, potpisanoj 1997. godine, zajedno sa više od 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom.
"Novim odobrenim rokom je jasno precizirano da sva preostala minska polja u našoj zemlji budu očišćena do 2027. godine, u skladu sa postojećom Strategijom protivminskog djelovanja u BiH", kaže za "Nezavisne" Svjetlana Luledžija iz Odnosa sa javnošću BHMAC-a.
U prošloj godini u BiH nisu registrovane deminerske nesreće, kao ni stradanje civilnog stanovništva u minskim poljima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.