BANJALUKA - Volim reći da je majčino mlijeko Bogom dato i koliko god se farmaceutske kuće trudile da proizvedu vještačko mlijeko slično onom majčinom, nikad ne mogu dostići kvalitet humanog, majčinog mlijeka.
Istakao je ovo Vladimir Mirošljević, načelnik Klinike za dječje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), za "Nezavisne" govoreći o važnosti majčinog mlijeka i otvaranju prve banke humanog mlijeka u RS.
U okviru ovogodišnje, 11. humanitarne akcije "S ljubavlju hrabrim srcima", koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednika RS, sakupljaju se sredstva za pokretanje prve banke humanog mlijeka u RS.
Prva banka humanog mlijeka u RS biće osnovana u okviru Klinike za dječje bolesti UKC RS, s namjerom da se prijevremeno rođenoj i teško bolesnoj djeci, kojoj nije dostupno majčino mlijeko, osigura donirano humano, majčino mlijeko.
Inicijator ovogodišnje humanitarne akcije je Udruženje roditelja prijevremeno rođene djece u RS "Mrvice".
"Vještačko mlijeko nikad ne može da ima sve potrebne materije koje ima majčino mlijeko, tu prije svega mislim na određene enzime koji služe za razgradnju bjelančevina i masti, za određene stanice i tipove leukocita, te za imunoglobuline, prvenstveno imunoglobulin A, koji je značajan za protektivni faktor protiv respiratornih infekcija i zaštite sluznice gastrointestinalnog trakta", rekao je Mirošljević.
Prema njegovim riječima, postoje dvije vrste majčinog mlijeka i ono se mijenja kako dijete raste.
"Početno majčino mlijeko koje se luči u prvih 15 dana nakon poroda je izuzetno kvalitetno, a majčino mlijeko koje se luči kasnije je zanimljivo jer ono nije uvijek isto, već se njegov sastav mijenja kako beba raste", pojašnjava Mirošljević.
Dodaje da prijevremeno rođene bebe imaju problema jer im određeni organski sistemi nisu završili svoj razvoj, posebno ako se radi o bebama koje se rode od 24. do 26. nedjelje trudnoće.
"Kod te djece ni respiratorni trakt nije završio svoj razvoj, a i drugi sistemi trpe kada se dijete rodi prijevremeno", rekao je Mirošljević.
U Klinici za dječje bolesti UKC RS, kako ističe Mirošljević, tek rođenim "mrvicama" se manje količine vještačkog mlijeka daju putem sondi, jer nemaju razvijen akt gutanja.
"Bebama se tada daju veoma male količine mlijeka, na svaka dva sata ili češće. Veoma je bitno, što se spominje i u kampanji humanitarne akcije 'S ljubavlju hrabrim srcima', da majčino mlijeko nije samo hrana, već i lijek, zbog protektivnih faktora koje ovo mlijeko ima", kazao je Mirošljević.
Pojasnio je da će prva banka humanog mlijeka raditi na principu da će majke koje budu imale veću količinu mlijeka nego što je potrebno njihovoj bebi višak dobrovoljno dati u ovu banku.
"Majke koje pristanu da daju svoje mlijeko će biti testirane, mlijeko će nakon toga u banci biti pasterizirano i stavljeno na temperature ispod minus 20 stepeni Celzijusa, odakle će kada bude bilo potrebe za njim biti odleđeno i davano prijevremeno rođenim ili teško bolesnim bebama", zaključio je načelnik Klinike za dječje bolesti UKC RS za "Nezavisne".
Zbog epidemiološke situacije u RS ove godine će se donatorsko veče "S ljubavlju hrabrim srcima" organizovati 27. decembra na programu RTRS i ATV-a u večernjem terminu.
Aktivan je i "M:telov" humanitarni broj 1411, a za uplate donacija fizičkih i pravnih lica Ministarstvo finansija RS otvorilo je račun posebnih namjena "S ljubavlju hrabrim srcima" broj 571-010-00002700-15 kod Komercijalne banke a.d. Banjaluka.