Iako je silno željela da postane vaspitačica, sedamnaestogodišnja Amela D. zbog siromaštva nije mogla nastaviti školovanje. Zbog teške situacije u kojoj se nalazi njena porodica, nastavak školovanja za nju je samo nedostižan san.
"Moja majka je morala birati između mene i sestre koja će nakon osnovne škole nastaviti školovanje, jer nas ne može obje školovati. Odlučile smo da moja sestra završi i srednju školu, a da ja ostanem sa samo završenom osnovnom školom. Jedva preživljavamo, tako da nismo u mogućnosti da se obje školujemo. Osim nas dvije, u kući je još troje djece koja idu u osnovnu školu. Majka ne radi, živimo od dječjeg doplatka koji nam nije dovoljan ni za osnovne stvari, a kamoli za plaćanje dvije mjesečne karte, udžbenike, garderobu...", priča Amela koja s majkom i četvoro braće i sestara živi u Novom Gradu.
Nažalost, to nije jedinstven slučaj kada je u pitanju nemogućnost nastavljanja školovanja onih koji to silno žele. Veliki je broj slučajeva u BiH u kojima djeca zbog siromaštva ili nekog drugog razloga ne mogu nastaviti ili moraju napustiti školovanje.
Ramzija Spahić, predsjednica Udruženja samohranih roditelja RS, ističe da se to udruženje svakodnevno susreće s porodicama koje zbog siromaštva ne mogu školovati svoju djecu.
"Nedavno je jedna porodica iz Velikog Blaška bila prisiljenja ispisati dijete iz srednje škole koju pohađa u Banjaluci, jer mu nisu mogli plaćati mjesečnu kartu koja iznosi 50 KM. Naše udruženje je pomoglo toj porodici i dijete je nastavilo školovanje. Nažalost, takvih slučajeva ima puno i nismo u mogućnosti svima pomoći", kaže Spahićeva.
Poražavajuća statistika: Prema podacima Centra civilnih inicijativa (CCI), više od 20.000 djece godišnje u BiH ne završi srednju školu. Naime, rezultati koji su nedavno predstavljeni u studiji - Obavezno srednje obrazovanje u BiH "Ambijent i perspektive", ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu da svako peto ili šesto dijete ne završi srednju školu.
"Rezultati istraživanja upozoravaju na zabrinjavajuće veliki broj djece koja ne završavaju srednju školu", ističe Adis Arapović, projekt menadžer CCI.
Statistike pokazuju da 1.000 djece u BiH ne upiše srednju školu, dok 18.000 ne završi četvrti razred, a alarmantan podatak je da 20.000 djece ne završava četvrti razred u roku ili nikako, što iznosi 15 do 20 odsto te populacije.
Prema Arapovićevim riječima, tako visok postotak djece koja ne upisuju ili ne završavaju srednju školu ima veoma negativan uticaj na obrazovnu strukturu stanovništva, strukturu tržišta radne snage, nisku stopu upisa na fakultete, opterećenja socijalnog sektora, povećanje nivoa kriminaliteta, te svrstava BiH na dno evropske rang-liste po kvalitetu obrazovnih politika.
Dodaje da razlozi neupisivanja uključuju migracije, ekonomski i socijalni položaj porodica, odnosno nejednaka dostupnost školovanja za sve, pa čak i tradicija, patrijarhalno nasljeđe, te problemi manjina i povratnika.
Inicijativa: Arapović navodi da su među glavnim razlozima nastanka studije Srednje obrazovanje u BiH nepostojanost sumarnih podataka o obrazovnoj strukturi stanovništva, pretpostavke o niskoj stopi svršenih srednjoškolaca, procjena o nejednakom pravu na obrazovanje, manjka procjene o cijeni školovanja po učeniku i kolateralnoj šteti nastaloj nezavršavanjem srednje škole, te zbog pokretanja inicijative o obaveznom srednjem obrazovanju.
"Studija je dovela do zaključka da ne postoje pouzdani podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva i da se smatra da manje od 60 odsto stanovništva ima završenu srednju školu, a 30 odsto mladih u dobi od 15 do 20 godina završi samo osnovnu školu", upozorava Arapović.
Zbog toga je, kako kaže, CCI još ranije na adrese institucija poslao 92 koverte tražeći obavezno i besplatno srednjoškolsko obrazovanje.
"Smatramo da bi uvođenjem besplatnog obrazovanja došlo do značajnih pomaka", kaže Arapović.
Meliha Alić, ministar nauke i obrazovanja FBiH, slaže se da je potrebno uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja u BiH i to što je prije moguće, te da je potrebno stalno podizanje svijesti o nužnosti srednjeg obrazovanja.
"Naše ministarstvo konstantnim ulaganjem doprinosi poboljšanju uslova za odvijanje nastavnog procesa", kaže Alićeva i dodaje da bi svi trebali podržati inicijativu uvođenja obaveznog i besplatnog srednjeg obrazovanja.
A iz Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo navode da taj kanton ima najmanji problem kada je u pitanju nastavak školovanja osnovaca, te da gotovo sto odsto njih upisuje srednju školu.
Sretko Žmukić, stručni savjetnik za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja Kantona Sarajevo, kaže da su u tom kantonu prva dva razreda obavezna za sve srednjoškolce, a broj mogućih ponavljanja razreda je povećan na tri.
Žukić je najavio i da je zakonom, koji će uskoro stupiti na snagu, predviđeno i uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja već od naredne školske godine.
"Zakon kojeg planiramo usvojiti za mjesec, dva u Kantonu Sarajevo predviđa uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja već od naredne školske godine. To će biti svojevrstan eksperiment i za sve ostale", pojašnjava Žukić.
Nedostatak sredstava: U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da su ranije razmatrali pitanje uvođenja besplatnog školovanja za srednjoškolce, ali s obzirom da je riječ o veoma ozbiljnom poduhvatu za koji je potrebno izdvojiti dodatna sredstva, za sada nisu u mogućnosti da to realizuju.
"Sadašnji sistem obrazovanja ne predviđa uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja. Sigurno je to dobar model obrazovanja, ali nije realan u našim uslovima s obzirom da iziskuje dodatna finansijska sredstva iz budžeta", navodi Branka Rogač, službenik za odnose s javnošću Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Dodaje da je u tom entitetu relativno mali procenat učenika koji ne nastavljaju dalje školovanje nakon završene osnovne škole, te da se u toku ove školske godine on procentualno smanjio. Kako kaže, procenat svršenih osnovaca koji ne nastavljaju dalje školovanje kretao se u rasponu od tri do pet odsto, a za školsku 2009/10. smanjen je na 0,8 odsto.
"Osnovnu školu u školskoj 2008/2009. godinu završilo je 14.909 učenika devetih razreda. Nakon oba upisna roka u prvi razred srednjih škola upisalo se 14.803 učenika. Neupisanih je ostalo 106 učenika", kaže Rogačeva.
Prema njenim riječima, neki od razloga zbog kojih učenici ne nastavljaju dalje školovanje su socioekonomske, egzistencijalne, zdravstvene i kulturološke prirode, porodični i materijalni razlozi, promjene mjesta boravka, a pojedini učenici nastavljaju školovanje u inostranstvu.
A u prošloj školskoj godini, prema podacima iz tog ministarstva, 371 učenik je napustio srednju školu, njih 239 zbog lošeg uspjeha, 46 zbog ekonomsko-socijalnih razloga i 86 zbog razloga lične prirode.
Rad na poboljšanju pocesa: Iz tog ministarstva navode da u narednom periodu planiraju intenzivno raditi na poboljšanju obrazovne strukture stanovništva, ali i poboljšanju kvaliteta nastave.
"Obrazovnu strukturu stanovništva ćemo popraviti kroz školovanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju odraslih osoba s obzirom da imamo Zakon o obrazovanju odraslih, da je uspostavljen Zavod i da bi u ovoj godini trebalo zaživjeti i školovanje odraslih. Takođe, Ministarstvo intenzivno radi na poboljšanju kvaliteta nastave kako bi pomogli učenicima da lakše savladaju gradivo", kaže Rogačeva i dodaje da to ministarstvo već četvrtu godinu radi na upisnoj politici koja se kreira na bazi potreba tržišta rada.
Iz banjalučkog Centra za socijalni rad navode da ta ustanova svojim korisnicima, koji spadaju u socijalno ugrožene osobe, pokušava pomoći kroz razne programe, ali da ne postoji jedinstvena evidencija djece koja ne pohađaju srednju školu.
"Zahtjevi u naš centar dolaze po različitim osnovama, npr. psihološka podrška, smještaj djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, zlostavaljanje i zanemarivanje djece i slično, i tek se u toku postupka otkrije da dijete ne pohađa nastavu. Povremeno, ne uvijek, iz srednjih škola nas obavijeste ukoliko dijete prestane pohađati nastavu, te mi nastojimo, uz podršku roditelja, ukoliko ona postoji, vratiti dijete u školu", navodi Biljana Samardžija, diplomirani psiholog u tom centru.
S obzirom da srednja škola po zakonu nije obavezna, ne postoje sredstva koja su namijenjena isključivo za mjesečne karte, udžbenike i slično, ali iz ovog centra navode da, u saradnji s povremenim donacijama privatnih lica, ponekad uspiju obezbijediti djeci ponešto od toga.
"Početkom ove školske godine uspjeli smo obezbijediti nekoliko mjesečnih karata za djecu do kraja školske godine. Takođe, imali smo i donaciju u garderobi, koju smo usmjerili prema djeci, učenicima srednjih škola. Za djecu koja su bez roditeljskog staranja, a po Zakonu o socijalnoj zaštiti, Centar pruža novčanu naknadu sve dok su na redovnom školovanju, a najkasnije do 26. godine života. Takođe, Centar izdaje uvjerenja o socijalnoj ugroženosti u svrhu smanjenja troškova školarine i za srednjoškolce i za studente", kaže Samardžija.
Međutim, napominje da novac često nije osnovni razlog zbog kojeg djeca ne pohađaju ili napuštaju srednju školu.
I roditelji griješe: "Često roditelji misle da djeci nije neophodna škola, naročito ako žive u ruralnim mjestima. Imali smo slučaj djevojčice, stare 15 godina, koja je zbog neadekvatnog roditeljskog staranja smještena u hraniteljsku porodicu, trudeći se da nastavi školovanje, ali je ona iz primarne porodice došla s predubjeđenjem da njoj ne treba škola, jer živi na selu i samo čeka da napuni 16 godina da se uda. Uz sva nastojanja i nas i hranitelja dijete nije željelo nastaviti školovanje, iako je imalo sve uslove", pojašnjava Samardžija.
Sa druge strane, iz nekih centara za socijalni rad navode da su se dešavale situacije da dijete zbog siromaštva ne završi srednju školu.
"Imali smo, na primjer problem kada dijete ima volju i želju da pohađa neku srednju školu, u čemu ga i roditelji podržavaju, međutim, nemaju redovna mjesečna primanja i skupa im je mjesečna karta za prevoz autobusom. Mi iz Centra, u ovakvom slučaju možemo samo kroz jednokratnu novčanu pomoć donirati određena sredstva, ali to nije dovoljno za cijelu godinu za mjesečnu kartu", navode iz dobojskog centra.
Žalosno je da se i u 21. vijeku dijete rođeno u siromašnoj porodici mora pomiriti s tim da nedostatak novca može značiti i nemogućnost njegovog školovanja. Nije mali broj roditelja u BiH koji često nisu u prilici da izdvoje novac za udžbenike, školski pribor, mjesečne karte... jer su izdaci previsoki za njihove skoro prazne džepove. Sigurno je da bi društvo trebalo ozbiljnije shvatiti tu problematiku ako želi svima nama bolju budućnost.
"Svi u srednju školu"
Nakon nedavnog predstavljanja studije Centar civilnih inicijativa pokrenuo je kampanju "Svi u srednju školu", kako bi ukazali institucijama i političkim strankama da je obrazovanje prioritet razvoja, a čiji je cilj uvođenje obaveznog i besplatnog srednjeg obrazovanja u BiH.
Ovu kampanju podržale su mnoge ličnosti iz javog života među kojima i Jasmila Žbanić, Halid Bešlić, Aleksandar Trifunović, Igor Vukojević, Dona Ares, Elvir Bolić, Mario Knezović...
Iz revolta ne šalju djecu u školu
Sociolozi upozoravaju da je broj djece u BiH koja ne završe srednju školu, na zabrinjavajućem nivou, te da je to jedan od osnovnih razloga što je naša zemlja na niskom nivou opšteg kulturnog stanja.
"Ljudi se bore za goli život, naročito na selu gdje u nekima nema ni struje. Odsječeni su od civilizacije, ne gledaju televiziju, ne slušaju radio, ne čitaju štampu i onda iz revolta neće da šalju djecu u školu, jer nemaju osnovne uslove", kaže sociolog Ivan Šijaković.
Dodaje da se u nekim ruralnim sredinama ženska djeca patrijarhalno odgajaju i da im roditelji ne dozvoljavaju da poslije osnovne škole nastave školovanje.
Brojke
- 20.000 godišnje ne završi srednju školu
- 18.000 ne završi četvrti razred
- 60 odsto završi srednju školu
- 30 odsto završi samo osnovnu školu