Prva stanica na koju skrenu građani širom BiH u želji da riješe probleme u svojoj ulici ili naselju trebala bi da bude mjesna zajednica. Mjesne zajednice trebalo bi, znači, da budu sredine od kojih sve počinje u društvu, u kojima građani neposrednim učešćem mogu rješavati svoje osnovne životne probleme od infrastrukture do zadovoljavanja kulturnih i drugih potreba.
Ta realnost je prisutna samo u jednom broju mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini, dok većina nema čak ni svoje prostorije, pa su stanovnici dezorijentisani u rješavanju osnovnih problema. Tada MZ postaje zadnja, a ne prva stanica.
`Mjesne zajednice u BiH razvijene su u skladu sa razvojem opština u kojima su formirane. U jednim mjesnim zajednicama stanovnicima se mogu izdavati izvodi iz matičnih knjiga, a druge nemaju ni svoje prostorije. To je naša stvarnost. Jedan od problema je što nemamo krovnog zakona o lokalnoj samoupravi`, tvrdi Slavko Klisura, član Resornog centra Civilnog društva BiH, zadužen za rad Kancelarije Centra u Goraždu. Naglašava da je upravo mjesna zajednica ta od koje sve počinje.
`Trebalo bi da bude mikro sredina, ćelija društva i kao takva jedna od najjačih dijelova društva, ali nije. Ljudi koji rade u savjetima mjesnih zajednica tu su na volonterskoj osnovi i u dobrom dijelu je ukinuta funkcija sekretara. Što se tiče komunikacije sa opštinama, činjenica je da stanovnici mogu od svojih vijećnika ili odbornika zatražiti da ih zastupaju pred vijećima, skupštinama opština, da prenesu probleme koji ih tište, ali to se malo koristi. S druge strane, vijećnici time ohrabreni, često ne prisustvuju sjednicama i ne osluškuju potrebe građana`, kaže Klisura.
Jedan od neuzornih primjera je opština Gradiška u kojoj su savjeti MZ preglomazni i nefunkcionalni, sjednice i zborovi građana se neredovno održavaju, a o radu organa mjesnih zajednica se ne vodi uredna evidncija. Potvrđeno je to na godišnjem sastanku odbornika Skupštine opštine Gradiška i predsjednika mjesnih zajednica.
Kako je rekao Branislav Raca, stručni saradnik za mjesne zajednice u opštini Gradiška, u jednoj mjesnoj zajednici bilo je čak i zloupotreba ovlaštenja i pečata Savjeta Mjesne zajednice od strane pojedinca i taj poblem do danas nije riješen. U dvije gradske mjesne zajednice, Hiseti i Centar, koje nisu provele izbore 2005. godine uopšte ne funkcionišu organi mjesnih zajednica.
Prostorije za bolje uslove
Da ne mora biti tako pokazuju primjeri opština Banjaluka i Čelinac u kojima se mjesno organizovanje uspješno realizuje.
U protekle tri godine u svih 54 MZ na području grada Banjaluka formirani su organi uprave, a predstavnici Administrativne službe grada Banjaluka provode javne rasprave o nacrtu budžeta.
`Cilj održavanja javnih rasprava bio je da se mještani upoznaju sa planom raspodjele budžetskih sredstava i da iznesu svoje potrebe po tim osnovama`, rekla je Sanja Lejić iz Administrativne službe grada Banjaluka.
Drago Dragić, predsjednik Savjeta MZ Borik 2 u Banjaluci, ističe da svi organi MZ moraju biti u službi mještana.
`Borik 2 je jedna od najvećih MZ u Banjaluci i jako smo dobro organizovani. Građani se svakodnevno javljaju kako bi se posavjetovali o rješavanju njihovih problema ili kako bi podnijeli zahtjev za određene inicijative`, kaže on.
Među velikim brojem zahtjeva koji dolaze pred organe MZ najčešća su pitanja rješavanja infrastrukturnih problema, asfaltiranje i presvlačenje ulica, postavljanje ležećih policajaca, rješvanje imovinsko-pravnih odnosa.
Sve ove aktivnosti koje se nalaze pred aktivistima MZ Borik 2 su olakšane kada su početkom godine dobili nove prostorije i prijemnu kancelariju.
`Do sada je MZ bila smještena u staroj baraci pa će otvaranje prijemne kancelarije u zgradi 'Titanik', riješiti problem prostora. Imaćemo salu za sastanke. Sve u svemu, imamo puno bolje uslove za rad, a sve u cilju zadovoljavanja potreba naših mještana`, navodi Dragić.
Opština Čelinac sastoji se od 17 MZ. Kako je rekla predsjednica SO Čelinac Granedina Dragojević problema u funkcionisanju MZ ima, a jedan od gorućih je nedostatak adekvato opremljenih kancelarije što otežava rad.
`Za sada u MZ Šnjegotina Velika radi Savjet u tehničkom mandatu jer su četiri člana nakon opštih izbora podnijela ostavku. Zbog nezainteresovanosti te malog odziva mještana na zboru građana održanom nakon izbora nije izabran novi savjet. Početkom juna održan je sastanak sa svim predsjednicima Savjeta MZ gdje se raspravljalo o problemima koje muče MZ`, navodi Dragojevićeva.
Zborovi zbog problema
Prema riječina Svjetislava Vranješa, predsjednika Savjeta MZ Mišin Han u Banjaluci, svako naselje, pa tako i ovo, muče određeni problema.
`Samo je bitno kako se problemi rješavaju. Organi Savjeta naše MZ sarađuju sa mještanima od kojih svakodnevno primamo zahtjeve za nasipanje makadamskih puteva, asfaltiranje puteva, izgradnje javne rasvjete i drugih problema`, napominje on.
Ukoliko se određeni problemi ne mogu riješiti na nivou Savjeta MZ saziva se zbor građana na kome mještani daju svoje mišljenje i sa takvim pijedlogom obraćaju se Službi grada Banjaluka.
`Jedan od gorućih problema koji muči stanovnike MZ Mišin Han jeste nepostojanje table na ulazu u naselje, gdje je ograničenje 80 kilometara na čas pa se često dešavaju saobraćajne nesreće. Takođe, imamo problema i sa javnom rasvjetom, ali u saradnji sa mještanima i gradom nadamo se skorijem rješavanju problema`, kaže Vranješ.
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi RS svaka opština ima zakonsku obavezu da informiše javnost o svome radu. U okviru misije OEBS-a u BiH ova organizacija pruža tehničku i savjetodavnu pomoć u okviru reforme lokalne uprave.
Načelnica Odjeljenja za opštu upravu u opštini Foča Dragica Kulić, rekla je da u ovoj opštini postoji 22 mjesne zajednice formirane u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Posljednji izbori za članove savjeta MZ održani su u maju 2005. godine, a savjeti broje od pet do sedam članova.
`Zborovi građana se održavaju tri puta godišnje, kada načelnik opštine posjeti sve mjesne zajednice radi usaglašavanja stanja u MZ. Takođe u postupku pripreme budžeta, po MZ održavaju se javne rasprave`, rekla je Kulićeva.
Željko Dojčinović, predsjednik Savjeta banjalučke MZ Drakulić, navodi da njihov savjet broji sedam članova. Od izbora koji su provedeni i novembru prošle godine Savjet se sastajao pet puta gdje se raspravljalo o pitanjima vezanim za razvoj mjesne zajednice.
`Za pitanja koja se ne mogu riješiti na sastancima Savjeta saziva se zbor građana gdje se rezultati glasanja upućuju Administrativnoj službi grada`, rekao je Dojčinović.
U narednom periodu tekođe se planira održavanja niza sastanaka Savjeta na kojima bi se trebalo raspravljati o izmjeni Regulacionog plana MZ Drakulić koji će od strane Službe grada biti predstavljen mještanima na uvid.
Potreban veći angažman mještana
Biro za ljudska prava u Tuzli kroz svoja istraživanja dotakao se i uloge mjesnih zajednica u društvu.
`Takva istraživanja smo imali u Doboju, Modriči i nedavno u Zvorniku. Poznato je da je jedna od obaveza mjesnih zajednica da svoje kapitalne projekte svake godine kandiduju opštinama. E tu nastaju problemi. O tome koja će mjesna zajednica ući u uži izbor, zavisi od trenutne političke situacije, partijskih dogovora i pregovora. Jednostavno rečeno, ona mjesna zajednica koja ima više odbornika u skupštini opštine, bolje će proći sa projektima`, objašnjava Danijela Konjić, projekt-koordinator za Zvornik, pri Uredu za ljudska prava u Tuzli.
Za ovakvu situaciju ona krivim smatra građane, odnosno njihovu pasivnost.
`Stanovnici su ti koji se moraju više angažovati. Uspjeh je i kada u svojoj mjesnoj zajednici riješite problem odvoza smeća`, ističe Konjićeva.
U Sarajevskom kantonu, opština Centar je jedna od onih koje slove za najuspješnije i najbliže građanima, pa su i mjesne zajednice na usluzi svojim stanovnicima. Bivši načelnik opštine Centar Ljubiša Marković dio je tima ljudi zaslužnih za dobro funkcionisanje organa lokalne samouprave.
`Ne može se ići naprijed u mjesnim zajednicama ako stanovništvo čeka samo incijativu opština. Problemi se moraju rješavati zajednički, to je formula za uspjeh. Mjesne zajednice su, generalno, jedini oblik neposrednog učešća građana u opštinama i oni to moraju maksimalno iskoristiti. Nije dovoljno samo da građani kažu za svoje probleme opštinama, pošalju dopise i čekaju. Tu se moraju više angažovati`, kaže Marković.
Sarajka Zarfija Bogdanić priznaje da rijetko kontaktira sa predstavnicima svoje mjesne zajednice.
`Jedan od razloga je i što nisam imala potrebe za tim. Ne znam koliko se možemo osloniti na njih. Prostorije mjesne zajednice najbolje dođu penzionerima koji tu ispunjavaju svoje vrijeme igrajući šaha. Ipak, ne bih da kritikujem, jer građani moraju doći u fazu da se bore za svoja prava, za bolju sredinu u kojoj žive. Primjera radi, kada pojedini najave neosnovana poskupljenja, mi šutimo, čekamo da neko drugi progovori u naše ime. Sve dok to ne shvatimo, teško ćemo bilo šta promijenti, pa i one u mjesnim zajednicama natjerati da rade svoj posao`, kazala je Bogdanićeva.
U Mjesnoj zajednici Marijin-dvor - Crni vrh, koja je u sastavu sarajevske opštine Centar, kažu da im se stanovnici stalno obraćaju zbog raznih problema, socijalnih, komunlanih i ekoloških.
`Ponosni smo što sve mjesne zajednice općine Centar mogu građanima, kada im je potrebno, izdati izvode iz matičnih knjiga. Tako smo im uštedjeli vrijeme, pogotovo je dobro za starije i bolesne koji nisu u stanju ići mnogo dalje od svojih stanova. Možemo se pohvaliti odličnom saradnjom sa općinom`, kazala nam je Minja Čukac, sekretar MZ Marijin-dvor - Crni vrh, koja ima oko 6.100 stanovnika.
U prostorijama ove mjesne zajednice zatekli smo penzionere koji su se uz jutarnju kaficu družili, čitali novine, igrali šaha.
`Jutros sam krenuo kod ljekara, pa dok ne dođem na red sjedim ovdje, čitam novine, pijem kafu. Inače, ne živim ovdje već na Čengić vili, ali niko nama iz drugih mjesnih područja ne brani da ovdje sjednemo, odmorimo se. Zadovoljan sam radom svoje mjesne zajednice, pogotovo odnosom prema penzionerima`, kazao nam je Izet Čengić.
Mjesna zajednica Bosanski Dubočac u Derventi je jedna od onih čiji Savjet nema ni svoje prostorije.
`Ipak, to ne znači da ne treba ništa raditi na poboljšanju. Život ide dalje. U saradnji sa opštinom ulažemo u izgradnju puteva. Dolaze ljudi zbog raznih problema. Stava smo da se moramo svi potruditi da nam bude bolje`, kazao nam je Nermin Merdžanović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bosanski Dubočac.
Rad u MZ nije plaćen
Primjenjujući Zakon o lokalnoj samoupravi, opština Prijedor je u zakonskom roku donijela Odluku o organizovanju mjesnih zajednica, kojom je predviđen izbor novih savjeta u 49 prijedorskih mjesnih zajednica i taj je izbor završen sredinom prošle godine.
Savjeti MZ su veoma značajan oblik neposrednog odlučivanja građana u lokalnoj zajednici i imaju ključnu ulogu u definisanju osnovnih problema i potreba mjesnih zajednica, njihovih razvojnih planova i organizovanom nastupu prema nosiocima lokalne vlasti.
To je drugačiji oblik odlučivanja i kao takva bolji oblik organizovanja građana, jer su do sada mjesne zajednice imale svoje sekretare, koji su se nalazili na platnom spisku kao opštinski službenici, ali su građani veoma teško do njih dolazili, ili gotovo nikako jer su prostorije kancelarija bile uvijek zaključane.
U prijedorskim seoskim MZ je mnogo problema, nema vodovodne mreže, struja je veoma slaba, uopšteno rečeno brojni su infrastrukturni problemi koje treba riješiti, a koje bi putem organa mjesne zajednice trebali da se kandiduju lokalnoj vlasti.
Aktuelna vlast u Prijedoru trudi se da riješi ove probleme, prošle godine asfaltirano je oko 100 km, između ostalog, i lokalnih puteva. Potrebne su sanacije područnih škola, izgradnja seoskih igrališta, kako bi mlade zadržali na selu.
`Naša MZ kao i mnoge druge ima puno poblema, ali bilo bi nekorektno da kažem da nije bilo saradnje sa lokalnim organima vlasti. Imajući u vidu da se na seoskim područjima godinama ništa nije gradilo niti ulagalo u infrastrukturu, ne možemo biti nezadovoljni jer je samo kod nas nasuto 12 km puteva, a do kraja godine će biti nasuto 17 km makadamskih puteva i izgrađeno oko 5,5 km nekategorisanog puta`, kaže Rajko Marić, predsjednik Savjeta MZ Lamovita, opština Prijedor.
Problem je, navodi, što mjesne zajednice više nisu pravna lica, pa tako njegov rad nije plaćen. Postavlja se pitanje kako stimulisati predsjednike i članove Savjeta da rade bez ikakve naknade, i da još budu na gubitku, jer često troše svoj novac da bi se obavile neka aktivnost.
Opština može prenijeti određene nadležnosti
Mjesnu zajednicu, kao oblik učestvovanja građana u odlučivaju o poslovima od neposrednog interesa, osniva opštinsko vijeće (FBiH), odnosno skupština opštine (RS). U MZ građani svoje interese ostvaruju kroz organe MZ i oblike neposrednog učestvovanja građana u odlučivanju radi ostvarivanja komunalnih, socijalnih, kulturnih, ekoloških drugih potreba. Opština može uz obezbjeđenje finansijskih sredstava prenijeti na MZ izvršavanje određenih poslova iz svoje nadležnosti, a naročito izgradnju, održavanje i upravljanje objektima za potrebe obrazovanja, sporta, kulture.