SARAJEVO, BANJALUKA - Od 1996. do polovine 2012. godine državljanstva BiH odreklo se 56.529 građana.
Međutim, ovaj broj nije ni približan stvarnoj slici, jer pojedine države svijeta ne zahtijevaju da se emigranti odreknu vlastitog državljantva kako bi dobili novo. Takođe, i nadležni potvrđuju da u BiH nije uspostavljen ni sistem praćenja emigracije niti postoje podaci o povratku emigranata, ali je sigurno, kako kažu, da su poslijeratna iseljavanja uzrokovana lošim ekonomskim prilikama u zemlji i visokom stopom nezaposlenosti.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH ističu da zemlju uglavnom napuštaju mladi i visokoobrazovani ljudi.
"Trećina građana koja je odjavila boravak tokom 2010. godine imala je između 20 i 34 godine života. Ovo ukazuje na problem odlaska mladih", kazala je Ruzmira Tihić-Kadrić, pomoćnik minstra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Jasenko Selimović, koji je prije 20 godina kao izbjeglica iz BiH otišao u Švedsku, danas je zaposlen u švedskom ministarstvu rada i član je Liberalne partije Švedske.
U kolumni za švedske novine napisao je zašto se emigranti ne mogu integrisati u švedskom društvu i zašto ne mogu prihvatiti osjećaj da je Švedska njihova domovina.
Selimović u kolumni pod nazivom "Švedstvo nisu samo haringe i krompir", navodi da stvarni problemi leže kako u zajednici tako i među emigrantima.
"Poznajem ljude koji su i po 30 godina u Švedskoj, ali koji nemaju prijatelje među Šveđanima. Oni se druže sa svojim zemljacima i daleko su angažovaniji u dešavanjima u svojim domovinama, nego u samoj Švedskoj. To su ljudi koji žive u tzv. standby modusu, u ničijoj zemlji, ne pripadaju ni Švedskoj niti zemlji iz koje dolazi", kazao je Selimović.
S druge strane, Selimović smatra da je i švedsko društvo trebalo da se pozabavi integracijom emigranata u Švedsku. I dok navodi primjer veličanstvenih ceremonija primanja građana u američko državljanstvo, on navodi sopstveni primjer kako je svoje švedsko državljanstvo našao u vlažnoj bež koverti u poštanskom sandučetu, bez ikakve posebne dobrodošlice.
Smatra da u integracionoj politici treba da budu napravljene određene promjene te uvršteni i emigranti u kolektivnu priču o budućnosti zemlje. S druge strane, kako kaže, imigranti treba da razmišljaju unaprijed i pokušaju da zamisle svoju budućnost u toj zemlji, a ne da žive s koferima u hodnicima.
Prema zvaničnim podacima, najviše bh. građana svoju zemlju napustilo je tokom 2010. godine i to 9.070, a najmanje 1996. i 1997. godine, po šest.
"BiH dvije godine zaredom ima negativan prirodni priraštaj, a kada se ovome doda konstantna emigracija, slobodno možemo da kažemo da se BiH suočava ozbiljnim problemom smanjenja stanovništva", pojasnila je Tihić-Kadrićeva, dodajući da će povoljniji uslovi ulaska u zemlje EU uticati na nastavak iseljavnja iz BiH, a pogotovo na porast "odliva mozgova".
U vezi s tim raspoloživi podaci pokazuju da u svijetu trenutno živi 1.196.577 ljudi kojima rodni list potiče iz BiH.
I u Internacionalnoj organizaciji za migracije (IOM) iz Sarajeva potvrđuju da bh. građani najčešće emigriraju zbog posla i studiranja .
"Slovenija, Italija i Njemačka su zemlje koje primaju najviše emigranta iz BiH. Oni tamo odlaze kao radna snaga. Takođe, veliki broj mladih napušta zemlju radi sticanja obrazovanja i studiranja u inostanstvu, a najviše ih odlazi u susjednu Srbiju i Hrvatsku, ali i Austriju i Njemačku", kaže Saša Barns iz IOM-a.
Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da se time stvara ogromna šteta, jer se radi o najproduktivnijem dijelu populacije, posebno ako se radi o fakultetski obrazovanim ljudima.
Ilegalni odlasci
U IOM kažu da, kada su u pitanju ilegalne emigracije, najviše stanovnika BiH se zadržava u Sloveniji, koja je tranzitno područje.
"Osim Slovenije, 'najatraktivnije' zemlje za ilegalne emigrante, prema poacima koje imamo, su Italija, Španija i Švajcarska. U posljednje vrijeme aktuelne su i emigracije u Belgiju", pojasnio je Saša Barns iz IOM-a.