Društvo

Mnogi se i ove zime griju na struju ili drva

N.N.

Dani postaju sve hladniji i zima polako kuca na vrata. Pitanje koje se svake godine u ovo vrijeme postavlja je kako se ugrijati? Građani Sarajeva i Banjaluke koji za grijanje stambenih i poslovnih prostora koriste toplotnu energiju iz gradskih toplana će, prema obećanjima, ove godine imati kvalitetno i redovno grijanje.

Takođe, grijanje je zahvaljujući kreditnim zaduženjima, obezbijeđeno i građanima Zenice. Međutim, da li će biti dovoljno mazuta za cijelu sezonu neizvjesno je u Bijeljini, a sezona grijanja ni u Tuzli neće početi na vrijeme ukoliko ne dođe do dogovora u vezi s ratnim dugom prema `Elektroprivredi BiH`. Gradske toplane u Sanskom Mostu i Bihaću ne funkcionišu još od rata, a Trebinje i nema gradske toplane, pa su se građani već pripremili na grijanje drvima ili strujom.

U Sarajevu i Banjaluci toplo

Javno preduzeće `Toplane` iz Sarajeva zbog niskih temperatura počelo je zagrijavati stanove i objekte u četvrtak, 12. oktobra, tri dana prije početka grijne sezone.

`Zvanično grijna sezona počinje 15. oktobra i traje do 15. aprila. Međutim, zbog niskih temperatura odobrili smo JP 'Toplane' da pusti ranije grijanje. Do početka grijne sezone zagrijavaćemo stanove u jutarnjim i večernjim satima. Vjerujem da ne bi trebalo biti problema u snabdijevanju gasom ove zime`, kazao je Zlatko Petrović, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS.

Dodao je da se JP `Toplane`, nije dovoljno snabdjelo alternativnim gorivima koja služe u slučaju nedostatka prirodnog gasa.

`Alternativnih goriva nema nikad dovoljno. Ona su skupa i potrebno je izdvojiti milione KM za njihovu nabavku. Međutim, prioritet ovog ministarstva u toku zime biće da obezbijedi gas i alternativna goriva kako bi građani imali grijanje tokom zime. Tražićemo od Vlade Kantona Sarajevo da nam odobre sredstva za nabavku alternativnih goriva, odnosno lož-ulja`, ističe Petrović.

Prema njegovim riječima dugovanja građana predstavljaju veliki problem za normalno snabdijevanje gasom.

`Od 1997. godine do danas dugovanja građana za grijanje dostigla su 60 miliona KM. Kada bismo riješili ova dugovanja nikakve strepnje za grijanje ne bi bilo. Nadam se da će građani početi otplaćivati svoje dugove što prije, jer će ga morati platiti kad-tad`, kazao je Petrović.

Bećir Gribajčević, portparol preduzeća `Sarajevogas`, potvrdio je da gasa ima u dovoljnim količinama.

`Potpisali smo ugovor sa 'BH gasom' i obezbijedili smo dovoljne količine gasa za velike potrošače kao što su toplane, ali i za domaćinstva koja su priključena na gasnu mrežu 'Sarajevogasa'. Nedostatak gasa mogao bi se desiti ako dođe do ekstremnog zahlađenja, jer je tad potrošnja gasa veća. Zato je neophodno da veliki potrošači obezbijede i alternativna goriva kako bi se osigurali`, kazao je Gribajčević.

Iz banjalučke `Toplane`, koja zagrijava 22.000 stanova i oko 650 poslovnih korisnika, navode da su svi radovi na remontu toplotnog sistema završeni i tvrde da će nova grijna sezona koja počinje danas proteći bez problema.

Novo Vučeta, tehnički direktor `Toplane`, rekao je da je mazut obezbijeđen do kraja grijne sezone, koja traje do 15. aprila.

`Za ovu grijnu sezonu obezbijeđeno je 22.000 tona mazuta, koji će stizati kontinuirano. Ukoliko temperature budu iznad 14 stepeni Celzijusa radijatori će se zagrijavati samo ujutro i uveče, dok će se s njenim padom ispod ove granice grijanje u stanovima pojačavati`, naveo je Vučeta.

On je podsjetio da su svi predviđeni radovi na sanaciji vrelovoda, toplotnih stanica i kotlovskih postrojenja urađeni, a završena je i rekonstrukcija dimnjaka `Toplane`, koja nije rađena 30 godina.

Ovim su obezbijeđeni svi tehnički preduslovi, naveli su iz `Toplane`, za kvalitetno grijanje.

`U toku je završna faza punjenja sistema vodom i funkcionalnog ispitivanja mreže, da bi se izbjegla bilo kakva iznenađenja kada grijanje počne`, kazao je Vučeta. Napomenuo je da su novom zakonskom regulativom stanari postali vlasnici stanova, a samim tim i vlasnici kućnih instalacija.

`Potrošači su sada dužni održavati vlastite toplotne instalacije, odnosno dužni su da s 'Toplanom' ili s određenim firmama koje imaju licencu sklope ugovor o održavanju tih instalacija. S obzirom na specifičnost toplotnih instalacija, mislim da je 'Toplana' najadekvatnija za održavanje tih instalacija`, naveo je Vučen. Iz banjalučke `Toplane` navode da u narednom periodu imaju u planu po stanovima i institucijama postaviti kalorimetre, odnosno mjerače utrošene toplotne energije, kako bi građani mogli sami kontrolisati koliko je toplotne energije utrošeno.

`Ovi elektronski mjerači toplote bi mnogo doprinijeli ne samo kvalitetnijem grijanju, nego i urednijem plaćanju, jer bi pomoću njih škole same mogle kontrolisati koliko je toplotne energije utrošeno`, kazao je Vučen.

Goran Mandić, direktor `Toplane`, ranije je istakao da isključenja domaćinstava sa toplotne mreže nije bilo, već je potrošačima ostavljena mogućnost reprograma i plaćanja dugovanja u ratama. Novih poskupljenja grijanja neće biti, tvrde iz banjalučke `Toplane`, a ono iznosi 1,35 KM po metru kvadratnom.

Iz osnovnih i srednjih škola, koje su priključene na gradsku toplanu, nadaju se, kako kažu, ispunjenju obećanja da će biti grijanja. Prema riječima Dušana Mišljenovića, predsjednika aktiva direktora osnovnih škola, u Banjaluci je osam osnovnih škola priključeno na gradsku toplanu, dok ostale škole imaju svoje kotlovnice i griju se na vlastito čvrsto ili tečno grijanje. Iz `Toplane` tvrde da će školama uredno isporučivati grijanje, te da će nastojati u onim školama gdje budu tehnički problemi da ih što hitnije otklone.

U Bijeljini grijanje samo prvih 10 dana

Za razliku od banjalučke `Toplane`, koja je obezbijedila mazut do kraja grijne sezone, iz `Gradske toplane` u Bijeljini navode du su nabavili prve količine - 200 tona uglja, za predstojeću grijnu sezonu, što je, prema riječima Duška Ilića, direktora `Gradske toplane` u Bijeljini, dovoljno samo za prvih 10 dana grijanja.

 `Međutim, mi još imamo neriješene imovinske odnose, jer je vlasnik preduzeća LDŽ kupio objekat 'Šipad stolara', zemlju i kotlovnicu čiji je jedan kotao vlasništvo 'Šipad stolara', a drugi Skupštine opštine kao osnivača preduzeća`, rekao je Ilić. On je napomenuo da Nadzorni odbor ovog preduzeća nije prihvatio ponudu vlasnika da plaća kiriju u iznosu od 7.000 KM mjesečno, jer bi time, kako kaže, `'Toplana' srljala u gubitak`.

 On je istakao da Javno preduzeće `Gradska toplana`, ima velike probleme s neredovnim platišama, zbog čega je bilo prinuđeno da počne s podnošenjem tužbi protiv 70 korisnika, čija su dugovanja veća od 500 konvertibilnih maraka. Prema Ilićevim riječima dug korisnika za prošlogodišnju grijnu sezonu iznosi 148.000 KM, ali, kako je naveo, to ne bi trebalo da utiče na grijnu sezonu, koja bi trebalo da počne na vrijeme.

Prema njegovim riječima, u okviru priprema za početak grijne sezone, `Toplana` je završila remont postrojenja, koji je kasnio zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Zbog nedostatka sredstava, izmijenjene su samo djelimično dimne cijeve, vitalni dio kotla, a planirano je i uređenje dijela mreže u Ulici Pere Stanića, kao i izmjena dotrajalog dimnjaka.

Ilić je napomenuo da su postrojenja toliko zastarjela da u knjigovodstvenom smislu više i nemaju vrijednost, tako da remont i nije neka garancija da neće doći do kvara i da sezona neće proteći bez problema sa grijanjem. U zadnje dvije godine, `Toplana` je priključila 4.000 kvadratnih metara novog prostora na centralno grijanje, ali to nije postignuto proširenjem kapaciteta, jer se od 1982. godine nije ništa radilo na obnovi ili proširenju kapaciteta. U vezi s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, u `Gradskoj toplani` očekuju da će, nakon sjednice Skupštine preduzeća `Komunalac`, parcele u Ulici 27. marta i kod stare stočne pijace biti vraćene opštini, koja bi nakon njihove prodaje isplatila Duška Lazarevića, u čijem vlasništvu se trenutno nalazi polovina postrojenja `Toplane`. `Nakon prodaje fabrike 'Stolar', u čijem krugu je bila i naša kotlovnica, našli smo se u nezavidnoj situaciji. Za sada imamo razumijevanja od vlasnika, ali se nadamo da će do kraja godine ovo biti riješeno`, dodao je Ilić.

Kreditno zaduženje `grije` Zenicu

Zahvaljujući kreditnom zaduženju od pet miliona KM, kojeg su 29. septembra u Zenici predstavnici opštine i Javnog preduzeća `Grijanje` potpisali sa NLB Tuzlanskom bankom d.d. Tuzla, građani Zenice, njih više od 70.000, koliko ih se grije toplotnom energijom iz postrojenja `Mital stila` Zenica, ove bi godine trebalo da imajui redovno i kvalitetno grijanje.

`Ovo je bio jedini način da izmirimo svoje obaveze prema dobavljačima energenata neophodnih za normalno funkcionisanje kotlova. Tu, prije svega, mislim na 'BH gas', kojem smo bili dužni 3,5 miliona KM, Rudnik mrkog uglja Zenica, kojem smo dugovali 600.000 KM, i 'Elektroprivredu BiH', kojoj smo dugovali 380.000 KM. Kreditnim zaduženjem uspjeli smo osigurati nesmetano snabdijevanje energentima, kao što su gas, ugalj i struja, tako da je izvjesno da će grijna sezona, kako je i planirano krenuti na vrijeme`, izjavio je Nedžad Šečić, direktor Javnog preduzeća `Grijanje` Zenica. Toplotna energija za potrebe `Grijanja`, proizvodi se u pogonima `Mital stila` Zenica, gdje se svakodnevno doprema više od 550 tona uglja. Građani Zenice i pravni subjekti, koji `Grijanju` za isporučenu energiju iz prethodnih sezona duguju više od 22 miliona KM, od jula grijanje umjesto dosadašnjih 0,80 KM plaćaju 1,2 KM po metru kvadratnom. Zbog neplaćenih računa, preduzeće `Grijanje` trenutno vodi sudski postupak protiv 40.000 svojih korisnika. Puštanje hladne vode u sistem grijanja počelo je ove sedmice, a kako je planirano, grijna sezona u Zenici bi u kontinuitetu trebalo da traje do 15. aprila 2007. godine.

U Tuzli radijatori hladni?

Sezona grijanja u Tuzli, s druge strane, neće početi na vrijeme ukoliko ne dođe do dogovora u vezi s ratnim dugom prema `Elektroprivredi BiH`, izjavio je Nijaz Delić, direktor `Centralnog grijanja` Tuzla.

Ovo preduzeće nije u stanju izmiriti ratna dugovanja za isporučenu paru iz Termoelektrane Tuzla, uz zatezne kamate, od oko osam miliona KM, iako je prošle godine sa EP BiH potpisan sporazum prema kojem se `Centralno grijanje` obavezalo da će dug platiti u 60 rata.

Sindikat i vijeće uposlenika `Centralnog grijanja` smatraju da do isplate duga koji koči grijnu sezonu može doći jedino povećanjem cijena njihovih usluga ili izdvajanjem sredstava iz budžeta. Međutim, najviše se zalažu za otpis tog duga.      

`Nastojaćemo da uz pomoć političkog lobiranja prevaziđemo ovaj problem. Imat ćemo sastanak s predstavnicima 'Elektroprivrede', pa ćemo vidjeti šta se može uraditi do 15. oktobra`, izjavio je Delić.

Ista situacija s početkom sezone grijanja Tuzlake je zadesila i prošle godine, kada je `Centralno grijanje` Tuzla podiglo kredit kod Tuzlanske banke kako bi izmirilo dugovanja za raniju sezonu.

Tuzlanska vlast je ogorčena zbog ovog problema, koji se iz godine u godinu ponavlja. Načelnik Tuzle Jasmin Imamović je kategoričan da i Tuzli treba otpisati ratni dug, kao što je to urađeno za Sarajevo i druge bh. gradove.

Direktor `Elektroprivrede BiH` Enver Kreso je prilikom jedne posjete prošle godine u Tuzli izjavio da je EP spremna otpisati dug `Centralnom grijanju` Tuzla, ali da Vlada FBiH mora dati nalog za to. Međutim, prijedlog o otpisu je Vlada FBiH odbila uz obrazloženje da je Vrhovni sud FBiH već donio presudu u korist `Elektroprivrede BiH`.

U Sanskom Mostu nemoguće pokrenuti rad gradske toplane

Sistem grijanja u Sanskom Mostu ne funkcioniše u poslijeratnom periodu zbog dotrajalosti gradske toplane i toplovodnog sistema, kojima je potrebna hitna rekonstrukcija.

Prema riječima stručnjaka, gradsku toplanu u Sanskom Mostu je nemoguće pokrenuti bez ulaganja značajnih finansijskih sredstava u iznosu od preko tri miliona maraka.

Gradska toplana je prestala s radom 1992. godine i svi poslijeratni pokušaji da se ona osposobi i dovede u funkciju ostali su bez razultata.

Problem predstavlja i potpuno uništeni cjevovodni sistem od toplane do stambenih naselja.

Ovaj sistem je nekvalitetno urađen zbog čega su glavni vodovi propali i neupotrebljivi. Problem je i u zastarjelosti te devastiranosti centralnih peći u toplani koje su kao energent koristile ugalj.

Gradska toplana u Sanskom Mostu prije rata je obezbjeđivala grijanje za pedesetak stambenih zgrada sa preko hiljadu stanova, te za sve veće institucije i ustanove u gradu koje sada koriste alternativne izvore grijanja.

Imovina toplane je poslije rata upisana u bilans JKP `Sana`, a dvanaest prijeratnih radnika raspoređeno je na druge poslove.

Trebinje i Bihać se griju na drva

Trebinje, centar istočne Hercegovine, je grad koji nema svoju toplanu, pa će kao i do sada stanovništvo da se grije uglavnom pomoću električne energije i drva, dok se u mnogo manjim količinama koristi i ugalj. Na osnovu potrošnje električne energije u šest opština ove regije, može se samo pretpostaviti da se Hercegovci uglavnom odlučuju na ogrev pomoću drveta, jer se, i prema podacima iz elektrodistributivnog preduzeća `Elektrohercegovina`, u toku grijne sezone jedino u Trebinju znatno pojačava potrošnja električne energije. Da li je grijanje na struju, osim što je modernije i savremenije, i skuplje, ne može se sa sigurnošću utvrditi, jer su cijene metra kubnog ogrevnog drveta sa ljetošnjih 38 maraka dostigle trenutnu cijenu od 50 KM, što, kako tvrde oni koji imaju iskustva s nabavkom drveta, sigurno nije konačna cijena ove sezone.

Olakšavajuća okolnost južnih krajeva, kakvo je Trebinje, jeste što su čak i zimski dani dosta sunčani, pa većina domaćinstava u ovom gradu zagrijava samo dnevne prostorije.

Kao i u Trebinju, i u Bihaću se pred stambenim zgradama gomilaju drva. Odavno to rade i stanari zgrada koje imaju instalisane radijatore, jer su dvije postojeće toplane odavno van funkcije. Iako zvanično stečaj nikada nije obavljen, od Javnog preduzeće `Toplana` ostalo je upotrebljivo tek nekoliko stotina litara mazuta. Iako je smješten u rezervoarima, zbog višegodišnjeg ležanja mazut je ekološka bomba u naselju Ozimice I.

Toplana u naselju Harmani, takođe, nekoliko godina nije u funkciji. Bila je neisplativa, jer većina stanova nije plaćala grijanje. I ove zime radijatori prikopčani na ovu toplanu ostaće hladni. Bišćani dužni metar drva plaćaju između 60 i 70 KM, a najveći problem im je smještaj drva pripremljenih za zimu. Podrumi su premali, pa se drvo slaže pred zgrade, dajući naseljima veoma ružnu sliku. Nema ni naznaka kada će Bihać ponovo dobiti grijanje iz toplana.

Grijna sezona kasni u zvorniku

Sezona grijanja u Zvorniku neće početi danas, jer kreditna sredstva u visini od 1.050.000 KM, čiji je garant opština Zvornik, još nisu na raspolaganju Javnom preduzeću `Zvornik stan`, saopšteno je iz ovog preduzeća. Kako je najavljeno iz `Zvornik stana`, kada ova sredstva budu operativna, 600.000 KM biće uplaćeno sarajevskom distributeru `BH gas` za dugovanja iz prošlih sezona, dok će ostatak duga u iznosu od 1,1 milion KM biti reprogramiran na 18 mjeseci.             

`Trenutno je u fazi odabiranje najpovoljnije banke, kod koje će se ovo preduzeće zadužiti na traženi iznos`, navodi se u saopštenju i dodaje da će, kada bude izvršena uplata 600.000 KM na žiro račun `BH gasa`, zvorničke kotlovnice dobiti zemni gas.   Ostatak novca od kredita biće utrošen za remont kotlovnica, kao i za druga tehnička rješenja na modernizaciji instalacija za grijanje.  

Za usluge grijanja građani `Zvornik stanu` duguju 170.000, a privredni subjekti 600.000 KM.

Najčitanije