SARAJEVO - Stručnjaci već godinama svakodnevno upozoravaju na klimatske promjene koje uzrokuju nestašicu vode, oluje, cunamije, te globalno otopljavanje.
Sve to nepovoljno utiče na zdravlje čovječanstva, ali i prirodu, posebno na poljoprivrednu proizvodnju, koja ovisi o vremenskim prilikama.
Čak 97 posto naučnika koji se bave klimatologijom vjeruje da se klimatske promjene događaju zbog posljedica uticaja čovjeka.
Stručnjaci iz UN-a upozoravaju da će klimatske promjene ugroziti i izvore hrane.
Izvještaj koji pripremaju stručnjaci iz oblasti meteorologije i zaštite okoliša, a koji bi trebalo da bude prezentovan ove sedmice u UN-u, zabrinjavajući je jer će globalno zatopljavanje ugroziti i ekonomski rast, a najvjerovatnije izaziva i nepovratnu štetu u prirodi.
Zbog naglog zatopljavanja postoji rizik od nestašice hrane i vode, te izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta.
Zbog toga je i Federalni hidrometeorološki zavod odlučio da u povodu 23. marta - Svjetskog dana meteorologije u narednom periodu više angažuje mlade ljude kada su u pitanju klimatske promjene i problemi koje one mogu izazvati.
"Nasljedstvo koje ostavljamo mladima, odnosno klimatske promjene i sve ekstremnije vremenske nepogode, negativno je, te ih moramo pripremiti i educirati za takve scenarije u budućnosti, kazao je juče u Sarajevu direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZ BiH) Almir Bijedić.
Kao prioritete FHMZ BiH Bijedić je izdvojio aktivnu međunarodnu saradnju, izgradnju savremene službe za izradu, praćenje i prezentaciju vremenske prognoze s akcentom na izdavanje ranih upozorenja na opasne meteorološke pojave, te praćenje klimatskih promjena.
Ističe da je sedam od deset nepogoda u svijetu hidrometeorološkog porijekla i zbog toga je izdavanje ranih upozorenja veoma važno za ljude.
Kao najbolji indikator klimatskih promjena Bijedić navodi biljke, naglašavajući da je u tu svrhu FHMZ BiH sanirao Međunarodni fenološki vrt na Ivan-sedlu te izgradio dva nova u Mostaru i Sarajevu.
Željko Majstorović, klimatolog i meteorolog, upozorio je na klimatske promjene koje nepovoljno utiču i na Bosnu i Hercegovinu.
Ističe da je u prosjeku padavina u toku zime bilo dovoljno, ali da nije bilo snijega, te da to nepovoljno utiče na podzemne vode, posebno na planinama.
"Bojim se da ćemo se suočiti sa sušom, bez obzira na to što će tokom aprila i maja biti padavina", rekao je Majstorović.
U Federalnom hidrometeorološkom zavodu ističu da međudržavna komisija za klimatske promjene i grupa naučnika UN-a u izvještaju koji treba biti objavljen u petak ističu kako su globalne emisije stakleničkih plinova skočile u prosjeku 2,2 posto godišnje između 2000. i 2010. godine, dok je od 1970. do 2000. godine zabilježen rast od samo 1,3 posto.
Neki stručnjaci kažu kako bi, ako se sadašnji trend nastavi, globalne temperature do 2100. godine mogle biti za najmanje četiri stupnja Celzijusovih više, što bi milionima ljudi moglo donijeti sušu, glad, oluje i poplave.