BANJALUKA, BIJELJINA - Bh. poljoprivrednici koji su zasijali ozime kulture u panici su pošto su im novčanici prazni dok se bliži vrijeme prihrane mineralnim đubrivom, bez kojeg nema ni dobrih prinosa.
Počeli su brojni već da štede novac, jer će takozvano gnojivo uskoro morati da kupe. Dok oni brinu kako će da prikupe sredstva, satovi ne stoje - sve je bliže vrijeme prihrane, prije svega pšenice i uljane repice.
Stoga na sva zvona uzbunu oglašavaju zemljoradnici u Tuzlanskom kantonu (TK), jer su ostali, kako kažu, bez "prebijene pare".
"Kod nas za 2012. godinu sa kantonalnog nivoa nije isplaćen nijedan fening poticaja, i ako nam se to ne isplati, moraćemo ići na ulice da tražimo svoja prava. Ogorčeni smo, ljudi su se istrošili, hodaju kao muve bez glave. Jesenas su kod nas posijane rekordne količine pšenice. Poljoprivrednici su se, dakle, plašili gladi i sijali su, a sad nemaju čime da prihrane žito", žali se Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika u TK.
U Tuzli, ističe on, 100 kilograma (tzv. metar) mineralnog đubriva košta 115 do 130 maraka, a osim toga, glavobolje im zadaju i visoke cijene goriva. Istovremeno, u zavidnoj situaciji nisu ni zemljoradnici iz RS.
"Prihrana dolazi sljedećeg mjeseca. Potrebno je 'baciti' između 200 i 300 kilograma mineralnog đubriva po hektaru usjeva", ističe Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.
I poljoprivrednici u RS imaju finansijskih problema, a Usorac kaže da čekaju subvencije, jer će ih, u tom slučaju, naglašava on, "sunce obasjati".
Prema riječima Ostoje Nikolića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika "Stočar" iz Bijeljine, problem je i u tome što ratari jesenas nisu bacili đubrivo u oranice, a sada tu obavezu neće moći da izbjegnu.
"Cijene đubriva su visoke, ali ih dosta nije bacilo takozvanu petnaestku u jesen, kada su posijali, što znači da će, htjeli to ili ne, morati ovo da učine sada. I sami znate kakva nam je bila prošla godina, tako da poljoprivredni proizvođači sad nemaju novca, a gnojivo košta od 95 do 105 maraka za sto kilograma", kaže Nikolić.
Da prošlogodišnja sezona svakako može nositi prefiks katastrofalna, pokazuju i zvanične informacije.
"U 2012. godini u RS proizvedeno je kukuruza za 29,6 odsto manje nego 2011. godine. Proizvodnja suncokreta bila je manja za 69,7 odsto, krompira za 31,1 procenat i soje za 7,9 odsto", navode u Republičkom zavodu za statistiku.
Jedino što sada ide na ruku ratarima jesu vremenski uslovi, jer nema ekstremno niskih temperatura, a u zemlji ima dovoljno vlage.