MOSTAR - Kako bi predstavili turističke potencijale Mostara, ali i cijele Hercegovine, počevši od čarobne Neretve, slapova, rijeka, gastronomije te drugih atrakcija, po pet digitalnih nomada, dvije godine zaredom, mjesec dana godišnje je odlučilo da svoj život presele u te krajeve i iskuse sve što im je u ponudi.
Oni su na jugu naše zemlje boravili u okviru RECOOPER projekta, a fokus je bio na predstavljanju BiH, prvenstveno Hercegovine, kao idealne destinacije za digitalne nomade, a mogli su vidjeti istorijsku jezgru, Stari most, Neretvu, slapove, rijeke koje nude avanturizam, gastronomiju, muzeje, rok škole, različite festivale i sl. Oni su dolazili iz Amerike, Švedske, Poljske, Nizozemske i Velike Britanije, te Letonije, Pakistana i Izraela.
O tome kako je sve proteklo razgovarali smo sa Anom Bogdanović, projekt menadžerkom i marketing koordinatorkom INTERA Tehnološkog parka, koja je bila uključena u ovaj projekat kao partner, zajedno sa Privrednom komorom BiH, a koja je bila zadužena za implementaciju projekta sa digitalnim nomadima.
"Projekat je započeo u aprilu prošle godine, no prije pet i po godina smo otvorili ovaj prostor, gdje su često dolazili digitalni nomadi, pogotovo u ljetnjem periodu, gdje bi ostajali mjesec dana. Oni su imali puno pitanja za nas, gdje da idu, šta da obiđu, i onda smo dobili ideju da napravimo projekt koji bi trebalo da bude sustavan, na kojem bi radilo više organizacija, preduzeća, javnih institucija... Tako je nastala priča oko RECOOPER projekta. Prvo je fokus bio na 20, a kasnije smo proširili na 30 turističkih operatera, poduzeća, organizacija, obrta i slično, koji nude usluge u sektoru turizma, od smještajnih kapaciteta, preko gastronomije, do radionica glazbe, plesa na svili...", priča Bogdanovićeva.
Kako kaže, svi operateri su prvo prošli kroz obuke, između ostalog imali su i edukaciju o upoznavanju osnovnih potreba digitalnih nomada, kako bi znali ko je s druge strane.
"Digitalne nomade ne treba posmatrati kao obične turiste, već kao ljude koji putuju, ali koji žele živjeti i uključiti se u lokalnu zajednicu. Tu smo, što se operatera tiče, okupili od hotela, apartmana do najpoznatijih restorana u Mostaru, rok školu, djevojku koja ima obrt sa plesom na svili, udrugu za biciklizam, a kasnije i planinarenje, vinske šopove. Osim edukacija, dobili su besplatno fotografiranje i video, kao promotivni materijal, a mi smo s tim materijalom napravili temelj za veb-platformu, prvu takvu za digitalne nomade u BiH", kaže ona i dodaje da su prije toga razvili kompletan brend Hercegovine, sa logotipom, sloganom...
"Prvi put smo doveli njih pet na mjesec dana, kako bi koristili usluge operatera koji su bili uključeni u projekt i upoznali ovaj dio zemlje. Prvobitnu platformu smo sada nadogradili aplikacijom, kroz koju sada nomadi mogu doći i sve rezervirati, čitav program svog boravka, odnosno gdje žele spavati, u koji bar ići, gdje na trening. Drugo izdanje programa je završilo ovog proljeća gdje smo doveli novih pet nomada na mjesec dana, i sve greške koje smo možda napravili sada smo ispravili. Potrudili smo se uključiti digitalne nomade u lokalnu zajednicu, kako bi ponudili svoje usluge njima", ističe Bogdanovićeva.
Nakon svega su, ističe, digitalni nomadi imali obavezu da naprave blog priče, video-postove, a birali su, kako kaže, influensere koji imaju veći odjek.
"Započeli smo i sa inicijativom da uvedemo, na nivou države, vizu za digitalne nomade. Iako je nismo prvi započeli, jer zbog kompleksnosti naših struktura prvobitna inicijativa nije prošla kao takva, ove godine smo ipak okupili u Sarajevu sve ključne razine vlasti, s ciljem da se radi na ovoj vizi", pojašnjava ona.
I Srđan Škoro, vlasnik restorana "Radobolja" iz Mostara, jednog od najstarijih u Hercegovini, kaže da se rado odazvao ovom projektu, te ističe da je ovo restoran gdje je svako dobrodošao.
"U ljetnoj sezoni bude dosta stranaca, proslava, vjenčanja, muzike uživo, tako da nam nije bilo strano što će doći digitalni nomadi. Rado smo se odazvali RECOOPER projektu, jer je ovo fina priča. Znam da su digitalni nomadi obišli dosta restorana, a sve funkcioniše po principu da oni dobiju vaučere, isprobaju svaki restoran koji je partner i daju svoje ocjene. Generalno, moj je dojam da su bili često ovdje, a ocjene koje smo dobili na kraju su jako dobre, oko 4,5-4,6. Sve im se svidjelo, jedino su imali malu zamjerku jer nema dovoljno vegetarijanske hrane", priča Škoro.
Ove aktivnosti realizovane su u okviru projekta "EU4BR - EU for Business recovery" i Deutsche Gasellschaft fur International Zusammenarbeit GIZ Gmbh u BiH.
