U narednom periodu možemo očekivati glad! Imaćemo manji prinos žitarica jer je jesenas veći dio zasađen bez đubriva. Bilo je skupo da bi se kupilo. Kukuruza i povrća ćemo manje zasijati i zasaditi jer ne možemo drugačije. Kažu uvoziće se. E, pa neće. Budite sigurni da u ovoj državi neće biti ni eura da se nešto uveze, poručio je Osman Tatarević, direktor preduzeća "Poljoprom" Bihać, jednog od najvećih u Bosni i Hercegovini za proizvodnju sjemenskih žitarica i krompira.
Nastavak ovisnosti od uvoza: Nepostojanje ili krajnje minorni poticaji Vlade FBiH poljoprivrednicima rezultirala je gubicima u poljoprivredi, grani koja bi trebalo da bude najrazvijenija. Primjera radi, poljoprivrednici koji su do prošle godine proizvodili i do 1.500 tona hrane godišnje, sada će to svesti na 200 do 300 tona.
"U Federaciji BiH nema regresa za proljetnu ili jesenju sjetvu poljoprivrednicima za đubrivo i naftu, kao što je slučaj u Republici Srpskoj. Što se tiče izdvajanja za ovu granu, prošle godine je od predviđenih 52 miliona KM do sada isplaćeno 24 miliona KM. Dužni su nam još 28 miliona KM. U ovoj godini je predviđeno je 50 miliona i ako uračunaju u taj novac dug od prošle godine, onda se ne može pričati o poticaju", govori nam Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, i dodaje:
''Kukuruz ponovo kao proljetna kultura nije stimulisan, za razliku od situacije u drugim zemljama. Žitarica je u jesen zasijano mnogo manje nego pretprošle godine. Više se kod nas stimuliše duhan. Nastavlja se ovisnost od uvoza i ništa nismo naučili od afere sa robnim rezervama.
Dodaje da i ono žitarica što je zasijano je minorno u odnosu na naše potrebe.
"Tužno je i jadno da imamo preko 50 odsto nezasijanih oranica. Znate, ameba kao beskičmenjak djeluje na podražaje, tako da se naši političari ne mogu ubrojiti ni u beskičmenjake. Oni ni na što ne reaguju. Cjelokupna ova situacija, kao što je ranije mnogo puta rečeno, ide na ruku uvoznim lobijima. Ali oni ne bi uspjeli da nemaju svoje političare u vlasti koje plaćaju", ogorčen je Jeleč.
Kaže da je mit o slobodnoj trgovini u mnogim zemljama davno odbačen.
"Svi štite svoju proizvodnu, samo mi ne. Pogledajte samo šta se dešava sa mljekarskom industrijom u našoj zemlji. Uloga države je da zaštiti svoju proizvodnju, a kod nas je to nepoznato", rekao je Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini.
Nepodnošljive cijene: O cjelokupnoj situaciji smo zatražili komentar Damira Ljubića, federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, međutim, odgovor nismo dobili.
"Kod nas se stimulišu oni koji zasade na površini do pet hektara, a preko toga nas kažnjavaju. Cijene đubriva su u prošloj godini bile nepodnošljive, nafte, tako da je zasijano manje žitarica. S druge strane, cijena kukuruza je pala. Imali smo gubitak od 27.000 KM na 300 dunuma zemlje. Politika političara je idealna, ali ako je protiv ove zemlje...", govori Osman Tatarević, direktor "Poljoproma" i dodaje:
"Zasijali smo 100 posto manje jesenas. Imamo 50 hektara raži koje smo zasijali bez đubriva. U našem kantonu je dat podsticaj za, nećete vjerovati, vinovu lozu, lješnjak, jagode. Odlično za dijetu, pa ćemo svi to jesti jer osnovnih namirnica neće biti", govori s ogorčenjem Tataragić.
Kaže da je nešto podsticajnih sredstava dato malim proizvođačima.
"Izgleda da veliku proizvodnju treba ugasiti. Mi nemamo ni za sedam dana robnih rezervi. Nema kile ničega. Od proljetne sjetve ništa ne očekujem. Proizvodili smo do 1.500 tona hrane, a sada će to biti 200 do 300 tona. Biću prinuđen pola radnika otpustiti. Dio zemljišta sam uzeo na koncesiju i to sam morao vratiti. Imao sam 15 zaposlenih i mislio sam širiti proizvodnju, ali ovako ću morati polovinu otpustiti", govori Tatarević i nastavlja:
"Mi smo najveći proizvođači sjemenskog krompira u BiH i još na skladištu imam 800 tona planinskog krompira. Vidim iz Italije se uvozi mladi krompir. Pa ono malo deviza što ima ova država treba poslati vani", rekao je Tatarević.
Maćehinski odnos: Razgovarali smo i sa Senadom Kikićem, stručnjakom za žitarice u Poljoprivrednom zavodu FBiH.
"Od priče da će jesenja sjetva 2008/2009. godina imati svojevrstan podsticaj je ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Trebalo je da poljoprivrednicima po hektaru bude dato po 250 KM za vještačka đubriva, naftu, što nije urađeno. Ne uzimaju oni gorivo da bi sipali u luksuzna auta, nego u traktore da mogu zasijati. Znate, svjetska ekonomija je vrlo jasna. Prvo se uništi nečija proizvodnja, kao što je učinjeno nama, a onda se poveća cijena proizvoda koje ta zemlja treba uvesti", govori Kikić.
Naglašava da kod nas nema agragne politike, već samo neka ad hok rješenja.
"Dijele se pare za neke projekte koji ne bi trebalo da budu prioritet. Znate, ako sada nema novca za veći poticaj onda neka se odredi šta je to prioritet, ali ni to nije urađeno. Ugrožena je i proizvodnja sjemena. Jedan krajnje maćehinski odnos prema poljoprivredi", zaključio je Senad Kikić, stručjak za žitarice u Poljoprivrednom zavodu FBiH.
U RS čekaju naftu: Ako poljoprivrednici ne dobiju na vrijeme regresiranu naftu i đubrivo, u RS bi moglo biti zasijano oko 40 odsto manje površine u odnosu na prošlu godinu.
Ovo je izjavio Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS.
Usorac je kazao da bi poljoprivrednici, koji to nisu uradili na zimu, već sada trebalo da počnu s oranjem i pripremama oranica za sijanje, ali da još ne počinju jer čekaju regresiranu naftu.
"Problem je što još nema nafte, pa ljudi to i čekaju da počnu s radovima. Mnogo veći problem će biti s đubrivom jer treba 20.000 tona đubriva dovesti, to je 1.000 šlepera, a da ne pričam o daljoj distribuciji", naveo je Usorac.
On je istakao da je prema nekim procjenama prijavljeno oko 70.000 površine da bude zasijano u proljetnoj sjetvi, ali da se još ništa ne može reći sigurno jer sve zavisi kada će stići nafta i đubrivo.
"Zasijana površina će vjerovatno biti manja od ove, ali će biti kontrolisano da li su poljoprivrednici zasijali koliko su prijavili za regres tako da tu neće biti nepravilnosti", istakao je Usorac.
Milorad Jovanović, direktor Poljoprivrednog dobra "Semberija" Bijeljina, kazao je da će u proljetnjoj sjetvi zasijati oko 1.000 hektara, dok je u jesenjoj zasijao 1.600 hektara.
"Nadamo se da će uskoro stići regresirana nafta i đubrivo kako bi na vrijeme počeli sa sjetvom. Planiram sijati sjemenski suncokret, soju i kukuruz", naveo je Jovanović.
Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da bi distribucija dizel goriva za predstojeću proljetnu sjetvu trebalo da počne narednih dana i da će je vršiti preduzeće "Optima grupa" Banjaluka.
"Cijena goriva iznosiće 1,235 KM sa PDV-om, a tokom ove sedmice biće poznato i ime najpovoljnijeg ponuđača za 20.000 tona regresiranog đubriva NPK 15:15:15", istakao je ministar Bratić.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS kazao je da je u jesenjoj sjetvi zasijano 54.000 hektara i da u Ministarstvu očekuju da se u proljetnoj sjetvi zasije ukupno oko 95.000 hektara.
"Predviđeno je da poljoprivrednici koji su se prijavili za regres dobiju po 200 litara nafte i između 200 i 250 kilograma đubriva po hektaru zasijane površine", naveo je Kecman.
On je naveo da bi ostvarili regres za proljećnu sjetvu poljoprivrednici su trebalo da zasiju najmanje po jedan hektar kukuruza, pšenice, ječma, zobi, uljarica, krmnog bilja i održavanje voćnjaka ili vinograda i pola hektara ljekovitog i aromatičnog bilja, duvana i povrća
Podići voćarski sektor na noge
Selim Herić iz Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic kaže da su za aplicirane projekte u 2008. godini do sada dobili jednu trećinu novca.
"Ostatak je na čekanju. Na našem području sve što se proizvodi od povrća, poput paradajza, se proda na kućnom pragu. Za širu proizvodnju treba i veći podsticaj od dosadašnjeg, kao i bolji plasman na domaćem tržištu. O stranom nećemo ni govoriti. Nastojimo podići voćarski sektor na noge. Možda smo jedni od rijetkih koje podržava kanton i opština", rekao nam je Herić.