Mreža BRANA okuplja 23 nevladine organizacije iz BiH sa zadatkom praćenja transparentnosti utroška donatorskih i budžetskih sredstava za obnovu nakon poplava.
1. Nedavno ste objavili svoj prvi izvještaj. Šta je vaše najveće otkriće tokom jednogodišnjeg rada na terenu?
Jedan od najvećih identifikovanih problema na terenu, a tiče se procesa dodjele pomoći jeste nedovoljna informisanost građana o mogućnostima za dobijanje pomoći, otvorenim javnim pozivima, te uslovima konkurisanja na pozive. Posljedica ovoga je da većina građana, koja je usljed propuštanja rokova za konkurisanje za pomoć, bez iste ostala i zbog toga najčešće krivi lokalnu vlast, uz uvjerenje da se radi o zloupotrebi.
U prilog ovome govori i podatak da je 70% zaprimljenih poziva putem linije namijenjene za prijavu nepravilnosti, bilo zbog nedobijanja pomoći, usljed nedovoljno informisanosti o javnim pozivima. Pored toga, i oni građani koji su dobili donaciju bili su slabo informisani o vrijednosti dobijene pomoći, čak njih 80%. Istovremeno, iako se radi o donacijama, većina korisnika je istakla da bi voljeli znati ovaj podatak jer jedino bi tako mogli uočiti i spriječiti zloupotrebe na terenu
2. Stvari nikad nisu crno-bijele, ali kada je u pitanju potrošnja novca odnosno otkrivanje njegovih tokova kada je obnova u pitanju, koga ste vi svrstali među najnetransparentnije, a koga među najtransparentnije?
Kao primjere dobrih praksi izdvoji bismo izvještaje Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH, Crveni krst/križ Federacije BiH, Ambasada Japana u BiH, USAID i UNDP.
S obzirom, da Izvjestaj koji je objavljen početkom februara predstavlja presjek stanja,ovom prilikom ne bi imenovali ov enetransparentne, iz razloga što neki od njih trenutno pripremaju dopunu svojih odgovora ili odgovore. Polovinom marta će biti objavljen završni izvještaj u kojima će tačno biti navedi predstavnici i ove druge kategorije.
3. Šta su najčešći razlozi zbog kojih vlasti nisu dostavljale informacije o utrošku sredstava, posebno onih koja su budžetska odnosno novac nas građana?
Od jednog broja institucija nismo dobili nikakvo pojašnjenje, niti bilo kakav odgovor vezano za naš zahtjev, tako da razloge možemo samo da nagađamo.Interesantno je da pored toga što sa nama nisu dijele informacije, oni ih nisu ni na jedan drugi način učinili dostupnim javnosti, iako su se na to obavezale.
Drugi dio institucija, najčešće opština su kao razlog navodili da ni oni još uvijek (skoro dvije godine nakon poplava) nemaju sređene liste korisnika i pregled pristiglih donacija, te da im treba dodatno vrijeme kako bi pripremili i dostavili nam svoje izvještaje.
4. Da li netransparentost znači automatski i zloupotrebu? Ako ste utvrdili da neki nivo vlasti ili neka institucija nisu transparentni, je li to sigurno znači da ima bilo kakve vrste zloupotrebe?
Što se tiče neregularnosti izloupotreba, u konkekstu rada mreže BRANA možeo govoriti o nepružanju dovoljno informacija, odnosno nemogućnosti određivanja tačne lokacije i načina utroška srestava namjenjenih za oporavak od poplava. Takvih sredstava kod institiucija je 46% a donatora 10.%, s tim što ne znači da je u tim slučajevima došlo do zloupotrebe, ali je u ovom trenutku ne možemo reci ni da nije, jer nemamo dovoljno informacija.Transparentnost je najbolja prevencija od zloupotreba.
5. Sva novčana sredstva koja su potrošena nisu provjerena s vaše strane. Da li će to ikada biti urađeno odnosno da li će se ikada saznati na koji su način sredstva potrošena?
Trenutno za 46% od ukupno realizovanih sredstava preko institucija vlasti, ne znamo tačno gdje i na koji način su utrošena.To jeste nema dovoljno informacija na osnovu kojih bi bila vršena verifikacija na terenu.
Ono što uveliko otežava provjeru utroška sredstava jeste problem odsustva jedinstvene sveobuhvatne baze podataka, koja bi sadržavala sve donacije prikupljene od državnih organa i institucija, stranih i međunarodnih organizacija, humanitarnih organizacija i agencija za razvoj i koja bi omogućila rad na verifikaciji donacija, te povećala povjerenje donatora da će upućena pomoć biti pravilno upotrebljena, kao i da je ista bila pravilno raspoređena na osnovu zadatih kriterija dostave pomoći.
6. Na kraju, za šta će poslužiti ovaj vaš izvještaj i koji su to konkretni rezultati rada vaše Mreže?
Mreža 'BRANA' na osnovu do sada dobijenih izvještaja od donatorskih organizacija i institucija vlasti, a zaključno sa 31. decembrom 2015. godine, locirala je većinski iznos isplaćenih sredstava. 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i institucija BiH (viši nivoi vlasti, fondovi i niži nivoi vlasti), što predstavlja značajan korak u lociranju svih donacija namijenjenih oporavku poplavama pogođenih područja.
Svi prikupljeni podaci su dostupni i široj javnosti putem www.brana.ba, koja ujedno predstavlja i jedinu jedinstvenu bazu podataka o donacijama za sanaciju posljedica polava u BiH. Građanima je omogućeno da putem javnih rasprava, koje su u većini opština bile ujedno i prvi sastanci ovog tipa, nakon poplava, da iznesu svoj problem, prijedlog ili dobiju informaciju od lokalnih vlasti o procesu sanacije nakon poplava.
Uočeni problemi i preporuke predstavljeni su donatorima na OS, koji je održan počrtkom februara i koje im mogu poslužiti prilikom implementacije budućih sredstava. Svi pozivi građana, poslužili su da se identifikuju problemi u procesu dodjele pomoći, te na osnovu njih i da se kreiraju konkretne preporuke za unapređenje procesa dodjele pomoći.