Društvo

Mreža "Brana“: Netransparentno 89 miliona KM za sanaciju nakon poplava

Mreža "Brana“: Netransparentno 89 miliona KM za sanaciju nakon poplava
Mreža "Brana“: Netransparentno 89 miliona KM za sanaciju nakon poplava
M.Rener Smajović, Foto: N. Uglješa

SARAJEVO - Od oko 199,3 miliona KM koja su išla preko institucija vlasti u BiH za sanaciju šteta od poplava, za 45 odsto ili 89,6 miliona KM nisu dobijeni podaci o utrošku te se smatra da su utrošena netransparentno.

Kazali su to danas u mreži nevladinih organizacija „Brana“ predstavljajući svoj drugi izvještaj o utrošku novca za sanaciju posljedica katastrofalnih poplava koje su zadesile BiH 2014. godine.

Iz mreže „Brana“ su napomenuli da su poplave i klizišta u 78 bh. općina napravile štetu od blizu četiri milijarde KM, a da je od obećanih 1,5 milijardu KM pomoći na donatorskoj konferenciji u Briselu jula 2014. godine do sada za BiH isplaćeno oko 494,1 milion KM, gdje se više od pola odnosi na kredite.

Mreža „Brana“ je locirala ukupno 404,3 miliona KM od donatorskih organizacija i institucija vlasti u BiH. Kada su u pitanju sredstva donatorskih organizacija, prema danas predstavljenom izvještaju, od 204,9 miliona KM za 91 odsto novca se zna gdje je i kako utrošeno, a za devet odsto nemaju sve podatke jer su to najčešće projekti koji su u toku.

„Za 55 odsto novca koji je išao preko institucija vlasti može se reći da su transparentno utrošena. Za ostalo nemamo dovoljno informacija. Primjeri dobre prakse su Federalni fond za pomoć nastradalim od poplava, Crveni krst FBiH, Tuzlanski kanton, USAID, UNDP“, rekla je Amina Džafić iz mreže „Brana“.

Dženana Alađuz, direktorica „Infohausa“, članice mreže „Brana“, juče je predstavila i analizu izvještavanja medija o poplavama, prije svega printanih, prema kojoj su poplave zauzimale visoko mjesto u izvještavanju dva mjeseca, a onda je interes rapidno opao.

„Za godišnjicu poplava bilo je samo 47 tekstova. Mediji su bili korektni u izvještavanju, samo šest odsto tektova pokazuje pristrasnost. Dominirali su vijesti i izvještaji i bila je samo jedna istraživačka priča i tek 17 reportaža. Većina izvještaja je bila na osnovu usmenih izjava državnih i lokalnih službenika što ne doprinosi objektivnom izvještavanju“, kazala je Alađuzova.

Najčitanije