Vlada FBiH još nije razmatrala inicijativu Mirka Pejanovića, zastupnika u federalnom parlamentu, o privremenom finansiranju Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu.
Ovo nam je danas potvrđeno iz Ministarstva kulture i sporta FBiH, uz obrazloženje da su godišnji odmori, te da će federalna vlada prvu sjednicu imati tek krajem augusta.
"Vjerujemo da će na toj sjednici biti riječi o ovoj inicijativi", potvrđeno nam je iz resornog ministarstva.
Naime, Predstavnički dom federalnog parlamenta odobrio je na posljednjoj sjednici, održanoj krajem prošlog mjeseca u Sarajevu, Pejanovićevu inicijativu da na narednoj sjednici Vlada FBiH donese odluku o privremenim mjerama finansiranja Zemaljskog muzeja, kao najstarije institucije kulture u BiH. Na ovaj način bi bio spriječen prestanak rada Zemaljskog muzeja, koji je, za kraj augusta, najavio menadžment te ustanove.
Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, kaže da će, ako do kraja augusta barem privremeno ne bude riješeno pitanje finansiranja, ta kulturna institucija zatvoriti svoja vrata.
"Stanje je apsolutno neodrživo, nikad nije bilo gore. Uposlenici Muzeja već 12 mjeseci nisu primili plaću. Ako do kraja augusta ne dobijemo barem minimalna sredstva za opstanak, morat ćemo pozvati policiju i zamoliti ih da preuzmu čuvanje Muzeja", rekao je on.
Ističe da bi svima trebalo da bude jasno da ovaj muzej mora biti na nekom od budžeta.
"Pravni i politički problem kome treba pripasti Muzej je jedno, a naš finansijski problem drugo. Zbog toga treba da odluče da nas neko privremeno preuzme, dok naš status ne bude riješen", dodaje Busuladžić.
Zemaljski muzej BiH u Sarajevu je najstarija muzejska i uopšte kulturna institucija u BiH, osnovana 1888. godine, za vrijeme austrougarske vladavine. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu i jedina je zgrada Muzeja u jugoistočnoj Europi namjenski građena u tu svrhu.
Sarajevska Hagada
U depoima Zemaljskog muzeja BiH smještena je i Sarajevska Hagada, jevrejski rukopisni iluminirani kodeks koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a u posjedu ovog muzeja se nalazi od 1894, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.