BANJALUKA - Kad god imamo vremena odemo porodično na piknik i u šetnju, ali i na porodične događaje, a sve kako bismo što više bili zajedno i njegovali vrijednosti koje su simbol jedne porodice.
Rekla je ovo juče majka Slađana Drljača, a njenu šestočlanu porodicu iz naselja Motike, iz Banjaluke, posjetili smo povodom Međunarodnog dana porodice.
Srebrenko i Slađana imaju četiri kćerke, najmlađa Nataša ima osam godina, blizanke Anja i Vanja imaju po devet, a najstarija Tamara ima 10 godina. Srebrenko ima i još jednu kćerku iz prvog braka.
Za održavanje porodice i odgajanje djece, kaže Slađana, najvažniji je porodični razgovor, u kojem se svi ukućani dogovaraju o svemu, a važno je i djeci pričati anegdote koje su roditelji imali kada su bili njihovih godina, i slično.
Poredeći odrastanje i odgoj djece prije nekoliko godina i sada, Slađana kaže da je ogromna razlika, jer su se djeca prije znala igrati i provoditi više vremena zajedno.
Ona ističe da problema u odgoju četiri kćerke nema, ali da su uglavnom određeni problem društvene mreže i da djeca sve više provode vrijeme na telefonima.
"Zbog toga smo muž i ja odlučili da im oduzmemo telefone, koje smo ostavili kod supruga u automobilu dok je na poslu, jer provode previše vremena na internetu, ali čim on dođe s posla odmah trče da ih uzmu", priča Slađana za "Nezavisne" i kaže da, iako su višečlana porodica, imaju normalan život bez finansijskih problema.
Slađana kaže da savjetuje svim porodicama da što više vremena provode zajedno i rade aktivnosti u kojima svi učestvuju, jer se tako dodatno povezuju.
Sklad koji vlada u porodici Drljača ipak nemaju sve porodice u BiH, jer se i porodična zajednica danas suočava s brojnim izazovima.
Sociolog Ivan Šijaković kaže da je, ako poredimo današnju porodicu s onom od prije 20 ili 30 godina, došlo do velikih promjena, socijološki gledano.
"Promenile su se i mnoge funkcije porodice, počevši od ekonomske, gde je većina članova porodice nezavisnija", smatra Šijaković.
Šijaković dodaje da se promijenila i socijalna dimenzija porodice, jer se ona sada doživljava kao slobodna grupa, s ne tako tradicionalnim pravilima kao ranije.
On kaže da je popustila i vaspitna dimenzija, koja je bila osnovna funkcija u odgajanju djece, ali i u izgradnji i stabilnosti porodice, kao što je bilo prije 40 ili 50 godina.
Danas je riječ, naglašava Šijaković, o transformisanoj porodici, koja više liči na drugu društvenu grupu ili individualnu zajednicu, a ne, kao što je to prije bilo, na osnov izgradnje društva i oslonac za socijalizaciju i vaspitanje.
On smatra da teza "porodica je osnovna ćelija društva" više ne važi.
"Uloga porodice će se sve više menjati i gubiti. Postojaće uvek ta forma, ali će brojne funkcije sadašnjih i prethodnih generacija nestati", zaključio je on.
Psiholog Tatjana Preradović smatra da svaka porodica živi u društvenom kontekstu gdje određene društvene promjene utiču na način funkcionisanja svake porodice.
"Kada govorimo o porodici, ona je generalno osnov zdravlja svakog pojedinca. Gledajući porodicu unutar šireg društvenog konteksta možemo stvarno reći da je današnja moderna porodica suočena s različitim izazovima", kaže ona.
Dodaje da su problemi s kojima se porodice najćešće susreću poremećaj međusobnih odnosa između članova, zatim različita pitanja roditeljstva, ali i problemi koji nastaju u fazama razvoja neke porodice i mnogi drugi. Poredeći današnje proodice s onim prije nekoliko godina, Preradovićeva kaže da se dosta toga promijenilo.
"Kao što se sve mijenja, tako se mijenja i porodica, od one tradicionalne do ove današnje moderne, jer mijenjanjem društvene zajednice mijenja se i porodica", rekla je Preradovićeva.
32 programa za jačanje porodice
Grad Trebinje će i u ovoj godini sagledati sve mogućnosti da obezbijedi dodatne benefite kojim se jačaju pronatalitetna politika i porodica kao osnova svake zdrave sredine.
Ovo je, povodom Međunarodnog dana porodice, istakao juče gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, nakon prijema organizovanog u Gradskoj upravi za predstavnike udruženja koja se bave zaštitom djece i porodice.
Podsjetivši na 32 programa koja se zasnivaju na jačanju porodice, Ćurić je napomenuo da grad daje pomoć djeci koja pohađaju škole u ruralnom području, finansira četvrtu vantjelesnu oplodnju, ali pomaže i djeci teškog imovinskog stanja za odlazak na ekskurzije, a naknada za svako novorođeno dijete iznosi od 150 do 2.400 maraka.
Predsjednica Udruženja parova s problemom steriliteta "Bebe" Snežana Misita podsjetila je da je za manje od deceniju postojanja ovog udruženja dobijeno 99 beba, a da se naredne sedmice očekuje stota koja se rađa zahvaljujući vantjelesnoj oplodnji. (V.D.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
