TJENTIŠTE - U 27 sela na području Tjentišta, koje je sjedište Nacionalnog parka Sutjeska, a u kojima je 300 povratničkih bošnjačkih porodica u toku su intenzivni poljoprivredni radovi. Njive su uzorane, sjetveni radovi su u toku, sade se voćke, a prvi ovogodišnji jarići su uvećali "brojno stanje" u torovima. U svakom domaćinstvu povratnici imaju pune ruke posla. Među njima ne zaostaje ni 90-godišnja Beda Hajdarević.
- U ovim selima funkcionira simbioza dvije-tri generacije. Stariji su na selu, a njihova djeca i unuci koji žive u gradovima, dolaze tokom vikenda, praznika, godišnjih odmora i školskih raspusta i pomažu roditeljima, djedovima i nanama. Istovremeno se i odmaraju na čistom zraku, uživaju u prirodi, a dobro dođe i njihova pomoć u vrtu, na njivi, voćnjaku, u štali ili toru - kaže za Agenciju FENA predsjednik sarajevskog Kluba sankaša Ejub Fako koji sa članovima svog kluba obilazi povratnike, ne samo zimi kad treba doturiti hranu i lijekove nego i tokom proljeća i ljetnjih mjeseci, kad je najljepše u tim selima.
Od pitomih dolina, gustih šuma, planinskih pašnjaka do visokih planinskih masiva, glečerskih jezera, dubokih kanjona bistrih planinskih rijeka Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bogatih potočnom pastrmkom, do Perućice, najveće prašume Evrope, koja je smještena u srcu Nacionalnog parka Sutjeska, jesu područje i okruženje sela na Tjentištu.
Fako, i sam vrsni planinar, pojašnjava da sela na području Tjentišta gravitiraju planinskim vijencima Vučevo, Maglić, Volujak, Zelengora koji se smjenjuju u čarobnom nizu, povezani planinskim sedlima: Prijeđel, Dragoš sedlo, Prijevor, Čemerno. Mnoštvo je tu geomorfoloških i geoloških fenomena: pećina, cirkova, kanjona, jezera, rijeka ... raznovrsne flore i faune. Ljubitelji prirode znaju za magijsku ljepotu ovih planina, koje zbog toga i pripadaju Nacionalnom parku Sutjeska.
Sinergija onih koji su na selu i njihovih potomaka u gradu je od obostrane koristi. Prirodno uzgojeno voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi bez konzervansa, prirodne trave za čajeve, med pravi livadski i planinski su najljepši pokloni koje djeca i unuci vraćajući se u grad nose u svoju kuhinju. A njihova posjeta je za roditelje, djedove i nane na selu posebna radost i razonoda.
U takvom okruženju razumljiva je dugovječnost stanovnika. Jedna od njih je 90-godišnja Beda Hajdarević koja uprkos desetoj deceniji života, kaže Fako, vrijedno radi u svom domaćinstvu. Živi s mužem, imaju dvije koze čije mlijeko koriste za vlastite potrebe.
Bole je leđa, pa je u "fizioterapeutske" svrhe pričvrstila parče crijepa, da, kako je rekla "podupre i pritisne bolno mjesto". Narodna je medicina često efikasnije od savremenih pomagala.
Nacionalni park Sutjeska je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser Bosne i Hercegovine. Obuhvata područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić (2.386 m najviši vrh u BiH), Volujaka, Vučeva i Zelengore. Zahvaljujući izvanrednim prirodnim vrijednostima i njihovoj očuvanosti NP Sutjeska je od 2000. godine uvršten u II kategoriju IUCN-a (Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara).
Ovaj park je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Evrope. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera „gorskih očiju“. U samom srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (1.434 ha), najočuvanija i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je od osnivanja Nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka.