Sve agencije u BiH i regiji su prenijele vijest da je za samo tri dana na Pedijatrijskoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) umrlo osam novorođenih beba, a od 11. do 19. aprila ove godine ukupno 11.
Sarajevsko Kantonalno tužilaštvo pokrenulo je istragu nakon prijave roditelja bebe Nejre Malagić koja je umrla na Pedijatrijskoj klinici KCUS. Liječnici su, međutim, odbacili ovu i druge optužbe roditelja da su bebe umrle zbog njihovog nemara.
Samo nekoliko dana poslije u Sarajevu se desila još jedna tragedija, kada je pet beba stradalo u požaru u Dječijem domu `Bjelave`.
Postavlja se pitanje koliko se života novorođenčadi u BiH ugasi i da li je briga za najmlađe na odgovarajućem nivou.
Jadranka Dizdarević-Stojkanović, zamjenik šefa Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), smatra da bi posljednje tragedije trebalo da budu `slučaj za sebe jer u FBiH umre osam beba na hiljadu poroda`.
Biljana Jandrić, portparol KCUS, nije mogla odgovoriti na pitanje da li ova dva i slični tragični događaju mijenjaju sliku o smrtnosti novorođenčadi u FBiH i na nivou države.
`Smrtnost novorođenčadi je veoma kompleksna tema i zahtijeva dosta istraživanja. Ono što u ovom trenutku mogu kazati jeste da i mi jedva čekamo rezultate tužilaštva. Želimo da se sve te stvari iskristališu`, kaže Jandrićeva.
STATISTIKE U FBiH i RS
Dizdarević-Stojkanovićeva ističe da je prema statistici smrtnost beba 8,9 promila, što je prosjek koji ljekari smatraju solidnim.
`Dugo smo držali 10 promila. Međutim, smatra se da sve zemlje u kojima je prosjek ispod 10 promila imaju solidnu perinatalnu zaštitu. Svakako se može dogoditi iznenadna smrt bebe pred kraj trudnoće i postoji deset razloga zbog čega se to dešava, a nekada uopšte ne znamo razlog. Može biti zbog bolesti majke, recimo ako je majka dijabetičar, ili žena sa teško oštećenim bubrezima, ali se može dogoditi i smrt djeteta unutar porođaja`, objašnjava Dizdarević-Stojkanovićeva.
U Zavodu za statistiku Federacije BiH nisu obradili podatke o smrtnosti beba u 2006. godini, ali kažu da je postupak u toku i da će najnovije informacije imati u junu. Prema podacima iz 2005. godine, mrtvorođene djece je bilo 110 i to 69 dječaka i 41 djevojčica.
Zabilježen je pomak poredeći statistiku s podacima iz 2004. godine, kada je bilo 123 mrtvorođene djece. U 2005. umrle dojenčadi (beba do 11 mjeseci) bilo je 194, 169 dječaka i 81 djevojčica. Najviše je beba umrlo u prva 24 sata - 18 dječaka i 15 djevojčica.
Prema istim podacima, najveća smrtnost beba u 2004. i 2005. zabilježena je u perinatalnom periodu, razdoblju razvoja fetusa do rođenja i periodu prvih sedam dana života novorođenčeta. U tom periodu u 2005. godini umrlo je 169 beba, 64 dječaka i 49 djevojčica, a u 2004. 125 beba, od toga 73 dječaka i 52 djevojčice. Za 11 beba u 2004. godini nije utvrđen uzrok smrti.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2005. godini umrlo je 39 odojčadi, što predstavlja 3,4 promila. Od ovog broja dječaka je 20, a djevojčica 19. Najveći broj, odnosno 17 odojčadi, umre do 24 časa od trenutka porođaja, te u prvom danu života.
Nenad Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje RS, kaže da su ovi podaci zabrinjavajući i kada se radi o jednom umrlom novorođenčetu.
`Ne smijemo se miriti s tim. Najdelikatniji podatak koji govori o kvalitetu zdravstvene zaštite je maternatalna smrtnost i perinatalna smrtnost novorođenčadi, po tome se mjeri kvalitet zdravstvene zaštite`, ističe Babić.
UZROCI SMRTI BEBA I PORODILJA
`Kada govorimo o novorođenčadi, potrebno je napraviti podjelu na donesenu i nedonesenu novorođenčad, odnosno onu koja je rođena prije pune 37. gestacijske nedjelje. Najčešći uzrok smrti te novorođenčadi je nemogućnost adaptacije respiratornog sistema, a i ostalih sistema na život van materice. Kod donesene novorođenčadi najčešći uzrok smrti su anomalije nespojive sa životom`, objašnjava Nebojša Jovanić, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničko-bolničkog centra Banjaluka.
Ističe da je, prema statističkim podacima, ukupan broj anomalija (malih i velikih) po rođenju od tri do pet odsto.
`Samo manji dio ovih anomalija je nespojiv sa životom i on je najčešće uzrok smrti novorođenčeta`, kaže Jovanić.
Jadranka Milišić, specijalista iz oblasti neonatologije u sarajevskoj Općoj bolnici `Prof. dr Abdulah Nakaš`, navodi da se takođe susreću s problemom mrtvorođenčadi.
`Nažalost toga ima, ali kada se beba živa rodi i uočimo određene probleme, odmah je prebacujemo u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu na dalje zbrinjavanje. Činjenica je da uvijek kod poroda postoji opasnost da se nešto iskomplikuje, ali naravno da činimo sve da ne dođe do takvih situacija. Na primjer, često možete čuti da se bebama u majčinom stomaku oko vrata prije poroda omotala pupčana vrpca. Ovakvi slučajevi uglavnom ne predstavljaju veliki problem kod rođenja bebe`, kaže Milišićeva.
Kada su u pitanju porodilje najčešća komplikacija koja može dovesti do smrti je krvarenje, koje poslije porođaja može biti toliko jako i obilno da porodilja iskrvari za svega nekoliko minuta.
`Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu umre između pola miliona i milion porodilja zbog krvarenja poslije porođaja. Taj podatak sam za sebe govori koliko je to opasno stanje. Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banjaluka dugi niz godina nismo imali smrt porodilje zbog toga, na šta smo veoma ponosni`, ističe Jovanić.
Milišićeva smatra da se razvijenost svakog društva ogleda upravo u perinatalnoj zaštiti.
`Ako je zaštita trudnica u trudnoći i porođaju dobra i njega kvalitetna - tada su nam i rezultati bolji. To znači da je društvo razvijeno, da ima svijest o potrebi da se čuva majka`, kaže ona.
Dizdarević-Stojkanovićeva naglašava značaj nadzora majki tokom trudnoće, kako bi na vrijeme bili uočeni eventualni problemi u razvoju fetusa.
`U tu svrhu nam služi ultrazvučna pretraga, amniocenteza, odnosno uzimanje plodove vode. Često puta primijetimo određene anomalije koje mogu biti posljedica recimo spontane mutacije gena, ili štetnih dejstava okoline`, kaže ona.
Objašnjava da se određene anomalije mogu liječiti, ali neke ne, te da je red i obaveza upoznati roditelje o stanju djeteta.
`Svaki pacijent ima pravo da sazna istinu o sebi. Ako doktor ima podatak više i zna šta se događa, o tome treba da upozna roditelje. Može se dogoditi da se određena anomalija ne uoči na vrijeme, već nakon rođenja djeteta`, navodi Dizdarević-Stojkanovićeva.
VAŽNOST REDOVNE KONTROLE
Nenad Babić kaže da redovna i dobra perinatalna zaštita omogućava da brzo i na vrijeme otkrijemo sve promjene i patološka stanja koja mogu da se dese u trudnoći.
`U RS postoje dosta visoki standardi, daleko od toga da mogu da kažem da su idealni, ali smo na nivou zemalja u okruženju, što znači da dijelimo sudbinu prosjeka evropskih zemalja, ali ne i visoko razvijenih zemalja. Smatra se da se u svijetu rađa oko osam odsto oštećene djece. Ako se ti podaci koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija primijene na primjeru BiH može se procijeniti da se kod nas godišnje rodi oko 10.000 oštećene djece, što je delikatan podatak`, naglašava Babić.
Za kvalitetnu zaštitu u vrijeme trudnoće i za otkrivanje rizičnih trudnoća stručnjaci savjetuju redovno posjećivanje ginekologa.
`Najbolje bi bilo kada bi svaka žena prije ulaska u trudnoću otišla na pregled i konsultaciju kod svog ginekologa, gdje bi mogla dobiti potpune informacije i odgovore na sva pitanja. To bi bio prvi korak, ali veoma važan koji bi sigurno smanjio broj rizičnih trudnoća, odnosno morbiditet i mortalitet majki i novorođenčadi`, kaže Jovanić.
On smatra da se i na najobičnijim i najjednostavnijim pregledima mogu otkriti patološke promjene koje trudnoću čine rizičnom.
`Sve to je vrlo jednostavno i jeftino. Osim toga, na Klinici za akušerstvo i ginekologiju KC Banjaluka u toku je nabavka 4D ultrazvučne tehnologije, koja će sigurno doprinijeti boljoj dijagnostici kada su trudnice u pitanju. U KC se sprema i otvaranje laboratorije za citogenetiku u kojoj će se moći analizirati plodova voda dobijena amniocentezom, što je takođe stepenica više u dijagnostici ugroženih trudnoća`, ističe Jovanić.
Na Ginekološko-akušerskoj klinici UKC Tuzla su zabrinuti smanjenjem broja porođaja jer ih je prošle godine izvršeno oko 3.700, što je najmanji broj u postratnom periodu, dok je u 2003. taj broj bio skoro 4.400, a 1996. godine 9.912 porođaja.
Zlatan Fatušić, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC Tuzla, nagli pad porođaja objašnjava sve težom odlukom žena za rađanje zbog loše socioekonomske situacije i odgađanjem reproduktivne funkcije žena.
Kada je riječ o smrtnosti beba na području općine i Tuzlanskog kantona, taj broj je već godinama konstantan.
U rukama zdravstvenih radnika je smanjenje perinatalnog mortaliteta, koji je u UKC Tuzla ispod evropskog prosjeka i godišnje iznosi manje od sedam procenata.
`Najčešći razlog smrti u prvih sedam dana života novorođenčeta je prijevremeno rođenje djeteta. Isto je i sa smrtnosti majke. Rezultati govore da na 100.000 porođaja umire 9,5 žena`, kažu u UKC Tuzla.
Osim prijevremenog rođenja, koji je broj jedan kada je u pitanju smrtnost novorođenčadi, među bolestima dominiraju respiratorne i neurološke bolesti.
`Jako je važno posvetiti pažnju neonatologiji i zato svake godine u Tuzli organizujemo skup pedijatara sjeveroistočne Bosne, kako bismo pratili aktuelnosti u zdravstvenoj zaštiti`, kaže Husref Tahirović, direktor Klinike za dječje bolesti UKC Tuzla.
GREŠKE LJEKARA
U BiH se, međutim, sve češće mogu čuti optužbe na račun ljekara, koji se često smatraju odgovornim za smrt rodilje ili novorođenčeta.
`Naravno da i ljekari pogriješe. Nije niko svemoguć, ali najvažnije je da se greške ne ponavljaju. Ne bi bilo bolesti ni smrti da su ljekari svemogući. I oni su ljudi`, kaže Dizdarević-Stojkanovićeva.
Jedan od slučajeva okrivljivanja doktora za smrt novorođenčeta dobio je sudski epilog. U Osnovnom sudu u Zvorniku počelo je suđenje ginekologu Slobodanu Markoviću, koji se tereti da je prije dvije godine nesavjesnim pružanjem ljekarske pomoći prilikom porođaja Verice Ninić doveo do smrti njene bebe.
Sumnja se da je Marković u drugoj fazi porođaja upotrijebio vakuum ekstraktor, umjesto da porođaj izvrši carskim rezom na osnovu procjene faktora porođaja, odnosno veličine i rotacije ploda.
Miloš Perić, advokat optuženog, najavio je da će izvesti dokaze koji će pokazati da nije bilo nesavjesnog rada doktora, nego da je došlo do nepredviđenih okolnosti.
Porodica Ninić optužila je ginekologa Markovića da je odgovoran za smrt bebe i povrede reproduktivnih organa koje je Verica zadobila tokom porođaja, a zbog kojih više neće moći imati djece. Na zahtjev porodice cijelim slučajem se u dva navrata bavila i komisija Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, koja je ocijenila da Marković nije postupio nesavjesno. Ipak, ustanovila je ova komisija, ostala je dilema zašto je porod završio vakuumom i da porod nije završen onako kako je trebalo, prirodnim putem.
Nenad Babić smatra da bi bilo apsurdno reći da je neodgovornost ljekara glavni razlog za smrtnost novorođenčadi, ali da se na odgovornosti mora raditi.
`Imamo slučajeve da trudnice dolaze ljekaru sa odmaklim patološkim stanjem, kada ljekar ne može da pruži nikakvu pomoć ili pomoć kakvu ona i porodica očekuju, obično inkriminišu ljekara i sestre. Takvim situacijama se uvijek daje veliki publicitet i pravi se senzacija od toga, a na kraju nakon patohistoloških ekspertiza utvrdimo da se na primjer radilo o umrlom plodu`, priča Babić.
Prijevremeni porođaji
Dizdarević-Stojkanovićeva kaže da prijevremeni porođaji nisu rijetkost. Iako se često dešavaju, i ginekolozi znaju ostati zatečeni.
`Nas ginekologe, kao i samu ženu, iznenadi nagli početak ili prijevremeni porođaj. To je problem jer se porođaj ne može zaustaviti, već ga moramo završiti. Pedijatrima predajemo prijevremeno rođenu djecu koja imaju određenu problematiku. Ginekolozi u cijelom svijetu se trude da procenat takve djece bude što niži`, kaže ona. U BiH je procenat nedonoščadi u 2006. godini iznosio 5,8 odsto, što ginekolozi smatraju prihvatljivim.
Najvažniji faktor koji može biti razlog prijevremenog porođaja je starost. Rizik se povećava ako majka rađa sa 69-14 ili poslije 35. godine.