Na koji način preživjeti i kako uskladiti skromna primanja sa visokim cijenama u uslovima kada su minimalni troškovi života četvoročlane porodice dva puta veći od prosječne zarade, pitanja su koja muče mnoge bh. građane.
"Potrošačku korpu u BiH, koja po standardima EU iznosi 1.618 KM, može da obezbijedi samo 10 odsto porodica koje, u stvari, i kontrolišu kapital u BiH", tvrdi Mehmed Avdagić, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH (PPDIVUT).
Avdagić ističe da prosječna bh. porodica izdvaja mnogo manje novca za potrošačku korpu, a većina novca ide za hranu koja često nije dovoljno kvalitetna.
Siromašno društvo: "Imamo siromašno društvo. Situacija će biti još teža iduće godine jer će potrošnja pasti, a cijene će još rasti. U BiH možemo očekivati nestašicu hrane. Iduća godina biće godina vraćanja dugova i kriza tek dolazi", kaže Avdagić.
A kako je izračunao Savez sindikata RS, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS za oktobar iznosila je 1.614 KM, dok je prosječna isplaćena neto plata 789 KM i pokrivala je svega 48,8 posto korpe.
Građani su morali najviše novca da izdvoje za troškove prehrane - 566,74 KM, za stanovanje i komunalne usluge - 486,33, za odjeću i obuću - 155,74, prijevoz - 161, za održavanje domaćinstva - 100,2, dok su najmanje novca izdvajali za higijenu i njegu zdravlja - 72,5 maraka, te za obrazovanje i kulturu - 71,37 KM.
Ukupne troškove života u koje se, osim ishrane, ubrajaju i troškovi stanovanja, prevoza, odjeće i obuće, obrazovanja i kulture, higijene i njege zdravlja teško da mogu pokriti i zaposleni u sektoru finansijskog posredovanja s prosječnom neto platom od 1.238 KM, koje ujedno predstavljau i najveće isplaćene neto zarade.
S druge strane, radnici zaposleni u ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu koji prema statističkim podacima imaju najmanja primanja, jedva mogu pokriti trećinu ukupnih troškova života.
Iz Sindikata saopštavaju da su najmanje prosječne neto zarade u posljednja dva mjeseca u RS isplaćene u oblasti ugostiteljstva i one iznose 468 KM.
Prosječna primanja radnika u prerađivačkoj industriji iznosila su 535, u trgovini 549, te u građevinarstvu 557 KM.
Po računici Udruženja za zaštitu potrošača Kantona Sarajevo potrošačka korpa u BiH iznosi 1.395 KM.
Većina nema za potrošačku korpu: Mesud Lakota, predsjednik tog udruženja, kaže da oko 60 odsto porodica u BiH nije u situaciji da priušti ovu korpu i te porodice su na ivici siromaštva.
"Jedino administracija može da ima ovu korpu. Ova korpa podrazumijeva 42 artikla hrane koja su značajna za jedan normalan razvoj. Međutim, kod nas ljudi uglavnom kupuju 22 artikla koja podrazumijevaju kvantitet, a ne kvalitet. Prosječna porodica izdvaja oko 80 odsto novaca samo na hranu" , ističe Lakota.
Dodaje da u BiH ne postoji socijalna pravda, a da će nepostojanje strategija dovesti zemlju u još goru situaciju.
Prosječna plata u FBiH je 784 KM, međutim, kako ističe, razlike u primanjima su ogromne.
"Ako neko prima 6.000 KM platu, a neko 400 KM onda nešto u našoj zemlji stvarno nije u redu. Reakcija u društvu nema zato što se biračko tijelo plaća kroz administraciju. Oni kojima je dobro ne žele ništa mijenjati. Većina zaposlenih u javnim institucijama predstavljaju biračko tijelo stranke koja ih je tu postavila", kaže Lakota.
Ističe da je uvođenje PDV-a bila obmana naroda.
"Obećavani su socijalni programi, ulaganje u projekte. Ništa od toga se nije ostvarilo i sav prihod od PDV-a ide za plate zastupnika i državnih službenika, njihova putovanja. PDV je bio velika laž", smatra Lakota, dodavši da se najbolja slika stanja u BiH dobije ako se poredi sa Austrijom.
"U ovoj zemlji su primanja od 800 eura siromaštvo, a cijene u marketima su im iste kao kod nas i čak niže. Građani su obmanuti i dalje živimo u monopolu i energije i hrane. Država ne obara cijene jer su institucije korumpirane i pod monopolom stranih kompanija", ističe Lakota.
"Preživljavanje je umjetnost": Da je s primanjima u BiH zaista umjetnost preživjeti potvrđuje i primjer Banjalučanina Dragana Vukovića.
Iako i on i žena rade, njegova četvoročlana familija jedva sastavlja kraj s krajem.
"Suprugina i moja mjesečna zarada zajedno iznose 1.100 KM. Imamo dvoje djece koja idu u školu i za potrebe naše četvoročlane porodice primanja koja imamo su više nego mala. Sa sadašnjim cijenama i platama zaista bi trebalo biti mađioničar da se dočeka kraj mjeseca", ističe Vuković.
On kaže da njegovoj porodici nedostaje oko 500 KM mjesečno da bi mogli normalno živjeti, platiti komunalne troškove i snabdjeti se životnim namirnicama.
"Pokušavamo preživjeti tako što kupujemo samo ono što je neophodno. Dok poplaćamo račune, koji su prilično veliki, ostatak novca uglavnom potrošimo na hranu. Rijetko možemo kupiti nešto od odjeće, a o promjeni namještaja, ljetovanju ili zimovanju trenutno možemo samo maštati ", priča ovaj Banjalučanin.
I građani Sarajeva kažu da ne postoji potrošačka korpa, nego korpa preživljavanja.
"Došli smo do dna i dalje nema. Interesantno je da se ne bunimo da nam je dobro ovako. Dok manjina živi život, ostali preživljavaju. Ja imam dvoje djece i sva zarada mi ide za hranu i njihovu školu. Potrošačka korpa, koja je veća od 1.300 KM, za većinu ljudi koje znam je nedostižan san. Godinama nigdje nisam otputovala, a odjeća i obuća se kupuju samo u nuždi", kaže Sarajka Rabija Helić.
Najteže penzionerima: Posebna priča u našoj zemlji su penzioneri, koji već odavno žive na rubu egzistencije. Mnogi od te najstarije populacije društva, koji iza sebe imaju dugačak radni staž, danas sa svojim penzijama ne mogu podmiriti ni elementarne potrebe, a kamo li da dostojanstveno prožive treće životno doba.
"Šta da vam kažem. Bruka i sramota. Penzija mi je, kao i većini penzionera dovoljna da platim režije, kupim poneki lijek, a šta da jedem ne znam ni sam. Ne sjećam se kada sam imao solidan mesni obrok", priča sedamdesetogdišnji Milan Bratić, čija mjesečna penzija iznosi 340 KM.
Osim većine penzionera, ni mnogi drugi građani nemaju novca da kupuju meso, ali ni voće ni povrće.
I prema podacima Udruženja građana "Plava sfera", koje se bavi zaštitom prava potrošača, potrošačka korpa četvoročlane porodice, sa uračunatim plaćanjem komunalnih uslugama za stan od 60 kvadrata, grijanjem, telefonom i TV pretplatom iznosi oko 1.600 KM.
"Više od 200 KM odlazi na proizvode za održavanje higijene, dok se iz kućnog budžeta oko 500 KM izdvaja na komunalne troškove, te za održavanje automobila i gorivo", ističe Ljubo Janjić, izvršni direktor tog Udruženja.
Međutim, kako dodaje Ljubić, u taj iznos potrošačke korpe nisu uračunati kulturni i zabavni sadržaji, kablovska televizija, Internet, putovanja ....
Naglašava da se prilikom izračunavanja potrošačke korpe rijetko ulazi u strukturu namirnica i kvaliteta života, te da se izračunavanje svodi na osnovne životne potrebe.
Iz Pokreta potrošača RS poručuju da je u proteklom periodu došlo do pada kupovne moći potrošača, a samim tim i do "opreznijeg trošenja porodičnog budžeta".
"Građani dosta opreznije troše novac i evidentno je da je došlo do pada potražnje. Slabo se kupuje ono što nije neophodno, u prvom redu, namještaj, bijela tehnika, odjeća. I kod prehrane, došlo je do supstitucije, dakle, kupuje se količinski isto, ali sigurno da se biraju proizvodi koji su jeftiniji, a samim tim i malo manje kvalitetni", pojašnjava Dragomir Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS.
A u proteklom periodu građani nisu bili pošteđeni ni novih poskupljenja.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ovoj godini poskupila je voda, električna energija, plin i drugi energenti. U zdravstvu je evidentiran rast cijena lijekova i drugih medicinskih proizvoda.
U oktobru su u RS rasle cijene stanovanja, vode, struje i drugih energenata i to za 9,6 odsto, odjeće i obuće za 0,7, hrane i bezalkoholnih i alkoholnih pića, duhana i zdravstvenih usluga za 0, 2 odsto. I podaci zvanične statistike ne razlikuju se mnogo od onih iz Saveza sindikata kada je u pitanju rast cijena, osim što su iz Zavoda za statistiku RS potvrdili i da je mjesečna inflacija u RS u oktobru bila 0,9 a godišnja 1,1 odsto.
Novi talas poskupljenja: Građane u BiH ni u narednom periodu ne očekuju dobre vijesti. Naime, od Nove godine građani u RS mogu očekivati poskupljenja struje, vode i telefonskih usluga.
Tako će za struju građani od početka iduće godine plaćati otprilike tri marke više nego do sada.
Iako u "Elektroprivredi" uvjeravaju da to neće uticati na povećanje cijene drugih usluga i artikala, u pokretu potrošača u to ne vjeruju.
Smatraju da je poskupljenje struje neopravdano te da se problemi elektro-sistema ne mogu rješavati udarom na džepove građana.
I iz banjalučkog gradskog vodovoda najavljuju povećanje cijene vode. Tridesetodstotno poskupljenje im je, kako tvrde, minimum za stabilno poslovanje.
A tri telefonska operatera u BiH već su donijela odluku o poskupljenju pretplate i cijene poziva unutar fiksnih mreža.
Građani u RS od sada će pretplatu umjesto 7,5 plaćati 8,5 KM što uključuje 160 minuta besplatnih razgovora prema lokalnoj mreži. Minut poziva u lokalnoj mreži skuplji je za 50 odsto. Umjesto dosadašnjih dva feninga po minuti od januara će koštati tri.
Tako su građani, koji su ogorčeni na najavljena poskupljenja i bez kojih mnogi od njih već žive na rubu egzistencije, izgubili nadu da će im iduće godine biti bolje.
A predstojeći praznici takođe nisu uračunati u potrošačku korpu. Iako bi doček Nove godine, sa bogatijom trpezom na stolu trebalo da predstavlja normalnu stvar, sigurno je da će mnogim građanima najluđa noć u godini još više osiromašiti ionako plitki džep.