Na očni pregled u Klinici za očne bolesti Kliničko-bolničkog centra Banjaluka pacijenti nekada moraju čekati i po nekoliko mjeseci, a razlog tome je, kako navode u ovoj zdravstvenoj ustanovi, veliki priliv stanovništva koji dolazi na pregled i činjenica da su prostorije u kojima su trenutno smještene ambulante skučene i neadekvatne za obim posla koji se u njima obavlja.
U čekaonici očne ambulante u Banjaluci tokom naše posjete zatekli smo više od 50 pacijenata koji su strpljivo čekali u redu, koji se proširio i ispred ambulante. Jedna od pacijentkinja iz Banjaluke, iako se u ambulantu javila 20. februara, za pregled je zakazana tek početkom juna.
"Iako vjerujem da čekanje nije štetno za vid u mom slučaju, jer patim od kratkovidnosti, smatram da četiri mjeseca čekanja na pregled ipak nije malo i da bi se po tom pitanju trebalo nešto učiniti, kako bi pacijenti mogli prije da zakažu preglede", kaže ona.
U ambulantama Klinike za očne bolesti u Kliničkom centru radi pet ljekara u dvije smjene, od sedam do 19 časova, ali zbog velikog broja pacijenata i neadekvatnih prostorija nije moguće, tvrde nadležni, na sve zahtjeve građana odgovoriti u kratkom roku.
Urgentni slučajevi imaju prioritet
"Pacijenti se naručuju za pregled, a prioriteti se uspostavljaju na osnovu dijagnoze pacijenata. Hitne slučajeve ne naručujemo već se odmah pristupa dijagnostičkim i terapijskim procedurama. Na primjer, 6. februara ove godine u samo jednoj od ambulanata pregledana su 32 pacijenta", kaže Tamara Radlović, portparol KC Banjaluka, naglašavajući da su ambulante Klinike za očne bolesti privremeno premještene na novu lokaciju zbog rekonstrukcije Poliklinike.
Nakon rekonstrukcije, oftalmološke ambulante će biti premještene u poliklinički dio Kliničkog centra na Paprikovcu.
Milorad Vojčić, zamjenik načelnika Klinike za očne bolesti KC, navodi da se duži period na pregled čeka samo kada je u pitanju "hladna oftalmološka problematika", koja se odnosi na reflekcione greške oka, odnosno kratkovidnost i dalekovidnost, koje su, kako ističe, najučestalije anomalije oka kod pacijenata.
"U tom slučaju čekanje nije štetno zato što se ne radi o urgentnim slučajevima. Moramo napomenuti da je dužina čekanja za takozvanu hladnu oftalmološku problematiku, a pogotovo određivanje naočara, uobičajena svugdje u svijetu, čak je čekanje kod nas kraće nego u razvijenim zapadnim zemljama", kaže dr Vojčić, dodajući da se po pitanju čekanja na očne preglede situacija ni u narednom periodu vjerovatno neće značajno poboljšati.
Kod urgentnih slučajeva dr Vojčić naglašava da nema čekanja, već da se odmah pristupa dijagnostičkim i terapeutskim procedurama na obje lokacije i u polikliničkom i u stacionarnom dijelu Klinike za očne bolesti.
U Klinici za očne bolesti se dijagnostikuje i određuju naočare i kontaktna sočiva, a Klinički centar nabavlja samo sočiva koja se ugrađuju nakon operacije sive mrene.
Fond finansira kupovinu optičkih pomagala
Kao jedan od razloga velikim gužvama u očnim klinikama očni ljekari navode i Pravilnik o pravu na ortopedska i druga pomagala, koji je na snagu stupio početkom februara, a na osnovu koga Fond zdravstvenog osiguranja RS, između ostalog, finansira i kupovinu optičkih pomagala.
"Pravilnikom su propisana i optička pomagala koje finansira Fond. U ovu vrstu pomagala spada više vrsta stakala za naočare, optička sočiva, okviri za naočare i naočare sa tamnim staklima. Pravilnikom je, između ostalog, propisana medicinska indikacija na osnovu koje se pomagalo može odobriti i rok trajanja pomagala", navodi Biljana Rodić-Obradović, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja RS, dodajući da su pacijenti vjerovatno odmah htjeli iskoristiti tu povoljnost, te je zbog toga došlo do velikih gužvi u očnim ordinacijama.
Ona navodi da je cijena optičkih pomagala utvrđena cjenovnikom Fonda. Cijena stakala iznosi od sedam do 24 KM u zavisnosti od dioptrije, dok cijena okvira za naočare iznosi 10,5 KM za djecu, a 11,70 KM za odrasle. "Ukoliko osiguranik želi skuplji okvir, u tom slučaju će platiti razliku u cijeni. Lično učešće osiguranika u troškovima za optička pomagala iznosi od 10 do 20 odsto od cijene utvrđene cjenovnikom. Međutim, postoji veliki broj onih koji su oslobođeni obaveze da plaćaju participaciju, kao na primer djeca do 15 godina, lica starija od 65 godina, trudnice, ratni vojni invalidi i 100 odsto slijepa lica", navodi Rodić-Obradovićeva.
Okvire za naočare djeca do sedam godina mogu da mijenjaju svake godine, djeca od sedam do 18 godina svakih 18 mjeseci, a odrasli svakih pet godina.
Stakla za naočare mogu da se mijenjaju na teret zdravstvenog osiguranja kod svake promjene dioptrije za 0,5. Da bi se ostvarilo pravo na pomagalo potrebno je da ga ljekar specijalista preporuči na osnovu medicinske indikacije i da potpiše odgovarajući nalog.
Pregledi u privatnim ambulantama
Oftalmolog Radomir Bjelić takođe navodi da je stupanje pravilnika na snagu velikim dijelom doprinijelo gužvama u očnim klinikama.
"Kada bi pacijenti možda znali da će Fond trajno finansirati kupovinu optičkih pomagala, sigurno ne bi bila tolika navala pacijenata", navodi dr Bjelić.
Kaže da je čekanje za korigovanje reflekcionih grešaka neminovno, jer ima mnogo ljudi koji pate od kratkovidnosti ili dalekovidnosti.
"Recimo, u nekim zemljama na 10.000 stanovnika imate 10 odsto kratkovidih, a svi preko četrdesete godine imaju potrebu za naočarima za čitanje i njih je još više. S obzirom na to, znači da bi trebalo da postoji cijela vojska oftalmologa da bi se to brzo riješilo", navodi dr Bjelić, dodajući da se pacijenti u njegovoj ambulanti na očni pregled tokom februara naručuju za mart.
Slična situacija je i u ostalim privatnim oftalmološkim ambulantama, kojih u cijeloj RS ima osam.
Astenopske ili astenopijske tegobe kod pacijenata, kako navodi dr Bjelić, su u porastu, a posljedica su prekomjernog provođenja vremena za računarom.