Četiri lica su poginula, a jedno je teško povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći koja se prije sedam dana dogodila na novoj gradskoj zaobilaznici magistralnog puta Bijeljina - Pavlovića most. Samo dan ranije, u prošlu subotu, kod Mostara je poginuo dvadesetogodišnji mladić iz Zenice, a dva mladića su povrijeđena.
Gotovo da ne prođe nijedan vikend, a da se u BiH ne dogodi saobraćajna nesreća. Pod uticajem alkohola ili viška adrenalina uglavnom ginu mladi ljudi. Situacija nije optimističnija ni radnim danima, kada zbog nepaženje vozača, tehničke neispravnosti vozila ili nekih drugih razloga crni bilten zabrine bh. građane.
Prošle godine cjelokupnu bh. javnost šokirao je video-snimak koji prikazuje mladiće kako brzinom većom za 200 kilometara na čas od dozvoljene voze magistralnim putem Prnjavor - Derventa. Kazaljka brzinomjera dotakla je 260 nekoliko kilometara od Prnjavora, u neposrednoj blizini skretanja za Teslić, gdje je brzina ograničena na 60 kilometara na čas.
Drugi snimak s ista dva mladića u "glavnim ulogama", takođe načinjen mobilnim telefonom, takođe je osvanuo na Internetu. Petominutni snimak otkriva ogroman broj kršenja saobraćajnih propisa i ugrožavanja gotovo svih koji su se tog dana zadesili na putu. Mladići su više puta upadali u "makaze" i velikom brzinom preticali na punoj traci.
Zabrinjavajuća statistika: Stručnjaci iz oblasti saobraćaja kažu da je ogroman broj takvih primjera, te da "divljanje" na putu postaje svakodnevica.
Samo u prva tri mjeseca ove godine, prema informacima iz entitetskih MUP-ova, na području FBiH dogodile su se 6.552, a u istom periodu u RS 2.217 saobraćajne nesreće.
U FBiH i RS je od početka januara do kraja marta ove godine na putevima život izgubilo 65 ljudi, a 2.069 osoba je teže ili lakše povrijeđeno.
U istom periodu u RS povećan je broj vozača isključenih iz saobraćaja.
"Zbog tehničke neispravnosti, isteka registracije i drugih razloga iz saobraćaja je isključeno 2.620 vozila, što je za 21 odsto više nego u istom periodu 2008. godine", kažu u MUP-u RS.
Najugroženiji vozači: U RS je od početka godine do kraja juna ove godine u saobraćajnim nesrećama poginulo 85 osoba, od čega je najviše vozača, njih 30. U istom periodu teže je povrijeđeno 378, a lakše 1.241 osoba. Među povrijeđenima, takođe su najbrojniji bili vozači.
Isto je i u FBiH, gdje su u prva tri mjeseca ove godine prema broju poginulih i povrijeđenih učesnika u saobraćaju najugroženija kategorija takođe bili vozači. Od početka godine do kraja marta u FBiH poginulo je 15 osoba koje su upravljale motornim vozilima.
Muhamed Barut, diplomirani inženjer saobraćaja i komunikacija iz Instituta za privredni inženjering Zenica, naglasio je da se najveće procentualno učešće kao uzrok događanja saobraćajnih nesreća odnosi na radnje koje podrazumijevaju prelazak na saobraćajnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz drugog smjera.
U udruženjima za bezbjednost saobraćaja kažu da sigurnost na saobraćajnicama u BiH nije na visokom nivou.
U tim udruženjima kažu da je "divljanje na putevima", odnosno nasilnička vožnja, česta pojava na bh. putevima.
Brzina najčešći uzrok nesreća: Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka, kaže da statistika pokazuje da je uzrok najvećeg broja saobraćajnih nesreća neprilagođena brzina kretanja.
Dodaje da je po učestalosti drugi uzrok radnja vozila u saobraćaju, gdje spadaju različite vrste nepoštovanja saobraćajnih propisa.
Treći po učestalosti uzrok saobraćajnih nesreća je vožnja pod dejstvom alkohola i drugih opijata. Jaćimović kaže i da je prosječna starost motornih vozila u BiH daleko veća od one u razvijenim zemljama.
"Starost motornih vozila u BiH u prosjeku je 16,5 godina. Istovremeno, stepen eksplatacije u zemljama EU je pet do sedam godina. S pravom možemo da kažemo da je starost automobila i njihova tehnička neispravnost sigurno uzrok oko 30 odsto saobraćajnih nesreća u BiH", kaže Jaćimović.
Dodaje da vozači rijetko praktikuju odvoženje automobila na redovne servise, te da se na taj postupak opredijele tek kad dođe do nekog težeg kvara, odnosno kad vozilo više i nije u voznom stanju.
Jaćimović ističe da ima i neodgovornih vozača koji, iako ne bi smjeli, sami otklanjaju kvarove.
Naglašava da su veliki problem i nekvalitetni rezervni dijelovi koji vlasnici automobila koriste prilikom servisiranja njihovih vozila.
Rezervni dijelovi iz "šupa": "Mi smo svjedoci da su ti rezervni dijelovi pretežno iz nekih "šupa", odnosno radionica sumnjivog porijekla, tako da imamo pločice za kočenje po cijeni od 10 KM, dok u ovlaštenim servisima koštaju 35 ili 40 KM. Imamo sisteme za kočenje koji su četiri do pet puta niži nego u ovlaštenim servisima. Događalo se da građani kupe te dijelove, odu na tehnički pregled i tamo ne mogu zadovoljiti kriterijume", kaže Jaćimović.
Mensud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača BiH, ističe da je u BiH "poražavajuće stanje" kada je u pitanju tržište auto-dijelova koji se često troše i mijenjaju.
"Prvo, to se sve proizvodi u maloj privredi koja nema kontrolu, a drugo, sve se obilježava kao da je proizvodeno u nekoj od zemalja u EU, ali se ne zna porijeklo proizvoda. Zbog toga je komplikovana situacija kada je u pitanju kvalitet tih proizvoda, ali i bezbjednost učesnika u saobraćaju", kaže Lakota.
Voze i bez vozačke dozvole: Jaćimović naglašava da ima i vozača koji u ruralnijim područjima automobilima upravljaju bez vozačke dozvole.
"Na prigradskim i seoskim područjima učestali su prekršaji kad je u pitanju vožnja bez vozačke dozvole, jer su kontrole u tim naseljima daleko rjeđe", priča Jaćimović.
Kada bi, kako kaže Jaćimović, na određenom mjestu policija zaustavljala vozila i upućivala ih na vanredne tehničke preglede, sigurno bi za njih oko 60 odsto bilo ustanovljeno da imaju neki kvar.
U Domu zdravlja Banjaluka napominju da, pošto se saobraćajne nesreće najčeće dešavaju zbog neprimjerene brzine, i tjelesne povrede su veoma teške i pripadaju politraumi.
"To znači da se radi najčešće o multiplim povredama po tipu preloma, velikih, obilnih i po život opasnih krvarenja, vanjskih i unutrašnjih, te povreda vitalnih organa - mozga, srca, pluća, što zajedno često i ima smrtni ishod", pojašnjava Dušica Stanković, portparol Doma zdravlja Banjaluka.
Needukovani za pomoć povrijeđenima: U toj ustanovi apeluju da, radi bolje bezbjednosti, pored poštivanja saobraćajnih propisa, putnici vežu pojaseve koji će spriječiti nekontrolisane pokrete, ispadanje iz vozila, udar u prednje staklo ili sjedalo.
Upozoravaju da je edukovanost građana u pružanju prve pomoći na niskom nivou.
"Građani su jako malo, moglo bi se čak reći, nikako edukovani u smislu pružanja prve pomoći povrijeđenima, te tako najčešće do dolaska ekipa Službe hitne pomoći unesrećenima ne bude ukazana prva pomoć, ili bude ukazana nepravilno. Sigurno je da u takvim situacijama i ono što zovemo laička pomoć može da unesrećenima spasi život, kao na primjer pravilno zaustavljanje velikih krvarenja, postavljanje u pravilan položaj koji omogućava unesrećenom da se ne uguši jezikom i da nastavi da diše, kao i da pokuša zbrinuti imobilizacijom prelom i tako onemogući dodatno povređivanje", priča Stankovićeva.
Ističe da neznanje prilikom pomoći može dovesti do opasnih posljedica.
"Najčešće neznanje iz osnovnih protokola zbrinjavanja u prvoj pomoći može da dovede do kobnih posljedica po povređenog i to u smislu nanošenja dodatnih povreda, na primjer, komplikacije preloma s unutrašnjim krvarenjem prilikom nestručnog izvlačenja iz vozila ili još teža povreda, koja je i najčešća - povreda vratne kičme i kičmene moždine, te posljedice oduzetosti cijelog tijela i konačno smrtnog ishoda", kažu u Domu zdravlja Banjaluka.
Neopremljenost policije: U entitetskim MUP-ovima kažu da čine sve kako bi se povećala bezbjednost na putevima. U Upravi policije Unsko-sanskog kantona kažu da su redovno pratili i analizirali stanje bezbjednosti saobraćaja i preduzimali aktivnosti iz svoje nadležnosti, u cilju održavanja povoljnog stanja i smanjenja negativnih posljedica u saobraćaju.
Ramo Brkić, generalni inspektor policije USK, navodi da je u tom kantonu evidentna neopremljenost policije.
"Uspješnost policije u ovoj oblasti zahtijeva i što bolju opremljenost savremenom i sofisticiranom opremom, a sadašnje stanje nije zadovoljavajuće, posebno kada su u pitanju vozila, sredstva veze, mjerači brzine. Posebno je izražen problem nedostatka radara, jer od trenutno ispravnih devet radara, tri koristi JP za kontrolu i regulaciju saobraćaja, dok osam policijskih stanica koristi samo šest radara, što je nedopustivo", kaže Brkić i dodaje:
"Imajući u vidu trendove u oblasti sigurnosti saobraćaja, smanjenja broja nezgoda i težih posljedica, može se konstatovati da je stanje sigurnosti saobraćaja, iako opterećeno brojnim problemima, zadovoljavajuće."
Tijana Savić, novinar u Kabinetu direktora policije RS, kaže da će policija kontinuirano nastaviti da provodi mjere i radnje u cilju poboljšanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju na putevima RS.
Dok u entitetskim MUP-ovima naglašavaju da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje, crni bilten sa bh. puteva i dalje je zabrinjavajući za građane.
Oni smatraju da bi takvo stanje trebalo što prije mijenjati i da su najbolje mjere za to povećane kontrole lica koja upravljaju motornim vozilima te strogo kažnjavanje neodgovornih vozača.
Sve više pijanih vozača
U policiji upozoravaju da je sve više vozača koji u alkoholisanom stanju sjedaju za volan.
Entitetski MUP-ovi bilježe značajan broj neodgovornih vozača koji sebe i druge stavljaju u opasnost tako što prije polaska na put piju alkohol.
Iz saobraćaja su, kažu u MUP-u RS, u prva tri mjeseca ove godine isključena 5.093 vozača, od čega najvećim dijelom zbog alkoholisanosti.
U Federalnoj upravi policije navode da je broj lica koji vozilom upravljaju pod dejstvom akohola u porastu, te dodaju da treba iznalaziti učinkovitije rješenje za rješavanje tog problema.
"U prva tri mjeseca ove godine otkrivena su 4.902 vozača koja su upravljala vozilom pod dejstvom alkohola, što je više za 1.039 ili za 26,9 odsto u odnosu na prošlu godinu", kažu u FUP-u.
Opasni pružni prelazi
U BiH su učestale i nesreće na pružnim prelazima. Samo u saobraćajnim nesrećama koje su se dogodile na pružnom prelazu kod "Trinaeste" u prijedorskom naselju Raškovac, u posljednjih dvadesetak godina poginulo je više od 30 lica. U posljednjoj na toj lokaciji, koja se dogodila sredinom jula, povrijeđene su tri osobe.
Aleksandar Jeftić, šef prijedorskog Odsjeka za saobraćaj i parkinge, nedavno je podsjetio da je taj pružni prelaz prije nekoliko godina bio i privremeno zatvoren zbog nesreća koje su u tom periodu bile učestale.
Jedna u nizu ovakvih nesreća koje su se dogodile u posljednjih nekoliko godina imala je epilog da je Dobojlija Ognjen Nedić (20) teško povrijeđen, a Boris Babić (26) iz Miljkovca kod Doboja lakše, kada je teretni voz naletio na škodu fabiju na pružnom prelazu u mjestu Boljanić kod Doboja.
Iako mještani koji žive pored pružnih prelaza, kada dođe do tragedije, naglašavaju da je veliki broj njih obezbjeđen najnižim stepenom bezbjednosti, udesi se na njima i dalje često dešavaju. Oni smatraju da bi bezbjednost na nekim pružnim prelazima u BiH trebalo podići na viši nivo.