BANJALUKA - Nacrtom strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske do 2022. godine predviđeno je smanjenje broja poginulih na putevima Srpske za 50 odsto u odnosu na broj poginulih u 2011. godini.
"Da bi se postigao ovaj ambiciozni cilj, potrebno je godišnje broj poginulih smanjivati za oko sedam odsto, a bilo bi spaseno 586 života u narednih 10 godina", rekla je Srni pomoćnik ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Nataša Kostić.
Prema njenim riječima, to je moguće postići boljim upravljanjem bezbjednošću saobraćaja jačanjem kapciteta institucija, unapređenjem bezbjednosti putne mreže, bezbjednijim vozilima, boljim ponašanjem svih učesnika u saobraćaju, kao i zbrinjavanjem nakon nezgoda.
"Vizija ovog strateškog dokumenta jeste saobraćaj koji omogućava kvalitetan život, sa što manje stresa u vožnji i zastoja u saobraćaju, bez poginulih i teško povrijeđenih", istakla je Kostićeva.
Nacrt strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske /2013.-2022.godina/ urađen je u okviru realizacije projekta "Unapređenje bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske“, uz tehničku pomoć i podršku švedske vladine agencije SviRoad /"SweRoad"/.
Zajedno sa Nacrtom strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske /2013-2022. godina/, koja je usvojena na posljednjoj sjednici Narodne skupštine, usvojena je Informacija o provođenju strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Srpske koja se provodila u periodu od 2009. do 2013. godine.
Iako je u ovom periodu broj poginulih u saobraćajnim nezgodama smanjen za oko 20 odsto, a broj teško povrijeđenih lica za oko 25 odsto, nije uspostavljen očekujući trend broja nezgoda, a što je, prema riječima Kostićeve, karakteristično za zemlje koje nemaju stabilne i snažne zaštitne sisteme bezbjednosti saobraćaja.
"Iako je Ministarstvo saobraćaja i veza stvorilo organizacione i tehničke pretpostavke, uspostavilo bazu podataka tehničkih pregleda vozila i redovnu edukaciju zaposlenih na stanicama za tehnički pregled, kvalitet obavljanja tehničkih pregleda još nije zadovoljavajući“, rekla je Kostićeva.
Ona je dodala da upravljači puteva, Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" i jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno radili na izgradnji kapaciteta na upravljanju bezbjednošću saobraćaja, a nije vršena ni sistemska identifikacija opasnih mjesta i dionica na putnoj mreži i njihovo otklanjanje.
Kostićeva je dodala da jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj i dalje, osim nekoliko izuzetaka, nisu prepoznale svoju ulogu u unapređenju bezbjednosti saobraćaja.
Takođe, zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj nisu uspostavile sistem posebnog evidentiranja lica koja se zbrinjavaju i liječe od povreda nastalih kao posljedica saobraćajne nezgode.