Federacija BiH će do 2009. godine u izgradnju i rekonstrukciju cesta, željeznice, aerodroma i gradnju luke u Neumu uložiti više od 500 miliona KM, kaže Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH.
Najavljuje da će Vlada urediti oblast uvoza nafte pokušajem smanjenja sadašnjeg broja uvoznika kako bi željeznica obavljala oko 50 odsto ovog posla.
Šećkanović ističe da će uskoro mijenjati statute Međunarodnog aerodroma Sarajevo, `BH pošte` i `BH Telecoma`, nakon čega slijedi imenovanje privremenih nadzornih odbora, a potom i izbor novog rukovodstva ovih preduzeća.
`U sektoru autocesta gradićemo autocestu na koridoru 5c, koji je nulti prioritet za FBiH. Direkcija za autoceste FBiH vodiće tu i gradnju autoceste Tuzla - Orašje i brze ceste Lašva - Travnik - Donji Vakuf. Direkcija za ceste FBiH vodiće poslove rekonstrukcije na magistralnoj cesti Tuzla - Sarajevo, čija bi vrijednost trebala biti 270 miliona KM. Time bi se postiglo da se od Tuzle do Sarajeva putuje sat i po`, objašnjava Šećkanović.
NN: Hoćete li graditi još neki magistralni put?
ŠEĆKANOVIĆ: Stolac - Neum je druga magistralna cesta koju planiramo graditi, potom cesta Bihać - Bosanska Krupa, zaobilaznica oko Mostara, koja veže unutrašnjost kantona sa autocestom na koridoru 5c, i još neki manji projekti.
NN: Gdje su najveća ulaganja?
ŠEĆKANOVIĆ: U oblasti željeznica će biti najveća ulaganja i to iz kredita. Prioritet su pravci Sarajevo - jug i Sarajevo - sjever, ali rekonstrukcija i modernizacija ovog drugog će trajati do 2015. godine. Planirana je unska pruga, pa pružni pravac Doboj - Tuzla - Zvornik i Brčko - Tuzla - Banovići. Evropska banka za obnovu i razvoj je spremna dati grant za izradu fizibiliti studije za opremanje aerodroma u Tuzli i Mostaru i vjerovatno bi to bilo u paketu sa banjalučkim aerodromom. Potom bismo dobili kredit za opremanje ova tri aerodroma. Prije toga ćemo pokušati da od Tuzlanskog kantona i Gradske uprave Mostara prenesemo vlasnička prava na FBiH i da onda, u skladu sa strategijom razvoja aerodromske mreže, razvijamo ta tri aerodroma. U oblasti vodnog saobraćaja je prvo pitanje lociranja luke u Neumu u skladu s pomorskom strategijom. U planu je i obilježavanje i produženje plovnog puta na rijeci Savi. To su planovi za naredne četiri godine.
NN: Da li zaista ima smisla graditi luku u Neumu, na tako malom dijelu morske obale?
ŠEĆKANOVIĆ: Prvo ćemo vidjeti koji je nivo te luke u Neumu. Budžet FBiH je to spreman finansirati sa pet miliona KM u naredne tri godine, to je već predviđeno u budžetu, a tu su i krediti koje mi možemo povući. Radimo pomorsku studiju koja će pokazati da li ima opravdanja graditi luku i kojeg nivoa. Zato čekamo, a ona je donacija koja nam je ponuđena i zašto ne vidjeti u kojem pravcu ići kada je u pitanju razvoj pomorskog saobraćaja u BiH, odnosno FBiH, jer je Neum lociran u Federaciji BiH.
NN: Kako ste birali sve ove projekte za naredne četiri godine?
ŠEĆKANOVIĆ: Sve ove aktivnosti su pokrenute ranije. Koridor 5c još prije ove vlade i mi smo samo nastavili rad, a i na drugim cestama su aktivnosti ranije započete i mi ih samo implementiramo. Odgovarajuća dokumenta su ranije urađena i ove ceste su locirane kao prioritet, nismo mi ništa napamet birali, samo nastavljamo rad.
NN: Iz Hercegovine i iz Unsko-sanskog kantona nisu zadovoljni, kažu da njih nigdje nema?
ŠEĆKANOVIĆ: Gradićemo mi i magistralnu cestu Bihać - Bosanska Krupa, a izgradnjom brze ceste Lašva - Vitez - Travnik - Gornji Vakuf, Unsko-sanski kanton se približava Sarajevu za oko 40 minuta. Kraće će se putovati i to znači da oni nisu zaboravljeni, a ovo što sam pobrojao su samo najkrupniji projekti. Biće ih još - zaobilaznica oko Ključa, cesta od Bihaća preko Cazina do Kladuše. U kasnijoj fazi brza cesta od Donjeg Vakufa biće produžena prema Jajcu, pa bi oni bili još bliže.
NN: Kakav je plan za finansiranje ovih projekata?
ŠEĆKANOVIĆ: Postoji nekoliko načina. Autoceste će se finansirati iz koncesija ili privatnog i javnog partnerstva, iz kredita, ali i iz budžeta, od putarine koju počinjemo naplaćivati 1. decembra na izgrađenom dijelu autoceste Sarajevo - Zenica, pa iz putarine koju ćemo pokušati uvesti kao posebnu naknadu za autoceste i koja će biti pet ili 10 feninga. Ima raznih načina za finansiranje autocesta i više je interesenata nego za magistralne ceste. Direkcija za ceste FBiH ima svoje prihode za pripreme u oblasti magistralnih cesta, a gradnja se može finansirati od privatizacije onog što privatiziramo. Ne bih prejudicirao šta će to biti, da li je to `BH Telecom`, jer mi sada čekamo studiju i vidjećemo hoćemo li to uopšte privatizirati i koji dio, ali iz tog dijela bismo ulagali u brze ceste. No, ima tu i prodaja kombinata `Aluminij`, gdje je u planu oko 200 miliona KM. U svakom slučaju, biće novca.
NN: Da li to znači da će se novac od privatizacije iz jednog resora koristiti u drugom?
ŠEĆKANOVIĆ: To je stvar dogovora i usaglašavanja i ne vidim razloga da ono što dođe od `Aluminija` ne ide u infrastrukturu ili da, ako privatiziramo dio `BH Telecoma` dio tog novca ide u razvoj ili u neke druge oblasti.
NN: Kako ste odredili putarinu od 1,5 KM koja će biti naplaćivana od 1. decembra?
ŠEĆKANOVIĆ: Ima neka evropska cijena od sedam feninga po kilometru i za 20 kilometara to je 1,4 KM, ali smo zaokružili na 1,5 maraka. No, kako se put bude produžavao rast će i cijena putarine.
NN: Do kada će biti završen autoput na koridoru 5c?
ŠEĆKANOVIĆ: Mi imamo program koji je usvojila Vlada FBiH, a to je Zenica - Sarajevo - Mostar - jug i to bi trebalo biti urađeno do 2014. godine.
NN: Govorite mnogo o gradnji za šta su potrebni krediti. Nedavno vam je u Londonu na razgovorima sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj jasno rečeno da više nema kredita za entitetske projekte, nego samo za ono što je dogovoreno na nivou države.
ŠEĆKANOVIĆ: Nama je rečeno da će nam ovaj put progledati kroz prste. No, naredna sredstva koja budemo povlačili iz međunarodnih investicijskih institucija moraju biti na osnovu strategije na nivou države. Mi jesmo za tu strategiju i to će biti predmet naših narednih razgovora na nivou ministarstava prometa. Sastanak je već trebao biti i ne znam zašto je otkazan, ali je predviđeno da tri premijera, tri resorna ministra i ministri finansija razgovaraju o tome.
NN: Direkcija za ceste FBiH će mnogo raditi i imaće mnogo novca na raspolaganju, ali Ured za reviziju već nekoliko godina ukazuje da je rad Direkcije nedovoljno transparentan. Da li ćete kao ministar i kao jedan od potpisnika naloga za plaćanje tražiti da se tu nešto promijeni?
ŠEĆKANOVIĆ: Apsolutno! Direkcija raspolaže javnim novcem i obavezna je da izvještava o utrošku svih sredstava kojima raspolaže. Tamo gdje se troše redovna sredstva Direkcije - potpisnici su iz Direkcije, a gdje se troše krediti i novac od GSM-licence potpisnik sam i mi ćemo sve učiniti da ispravimo nedostatke, ali evo i ovogodišnji revizorski izvještaj je puno bolji nego raniji.
NN: Godinama se govori o potrebi da se nafta prevozi željeznicom. Hoće li se tu nešto konačno desiti?
ŠEĆKANOVIĆ: Vodimo aktivnosti na tome i u toku je uređenje te oblasti. To vodi Ministarstvo trgovine FBiH, a mi i Ministarstvo energetike smo uključeni, jer smo direktno zainteresovani. Ići ćemo na varijantu smanjenja broja uvoznika, ako to dozvoli Konkurencijsko vijeće BiH, i oko 50 odsto nafte bi trebalo biti prevoženo željeznicom, ona je spremna za to. Očekujem da ćemo vrlo skoro imati stav Konkurencijskog vijeća BiH.
NN: Govorite o velikoj mreži aerodroma u FBiH, a u RS je u pripremi ili najavi i gradnja aerodroma u Trebinju. Da li je tako razgranata mreža potrebna ovako maloj zemlji?
ŠEĆKANOVIĆ: To je investicija u ideji. Kada razgovaramo o razvoju aerodromske mreže u FBiH mislimo na Tuzlu i Mostar, a u BiH mislimo i na banjalučki aerodrom, jer je sarajevski u funkciji i dobro radi. Očekujemo studiju opravdanosti, ali planiramo da u Tuzli bude kargo saobraćaj, da mostarski bude orijentisan na vjerski turizam zbog blizine Međugorja, a blizu je i Dubrovniku. Kada je magla, Tuzla može biti i zamjenski za Sarajevo.
NN: Tuzla je posebno zanimljivo pitanje, jer je bilo riječi da je njegovo postojanje finansijski neopravdano, da je nerentabilan?
ŠEĆKANOVIĆ: Čekamo studiju i ja sam pristao da Evropska banka za obnovu i razvoj finansira izradu te studije, a oni su spremni kreditirati opremanje tih aerodroma u skladu sa studijom.
NN: Do kraja jula bi trebala stići studija o opravdanosti prodaje `BH Telecoma`, najjačeg javnog preduzeća u FBiH. Treba li prodati `BH Telecom`?
ŠEĆKANOVIĆ: Prije te studije ja mogu govoriti samo kao običan građanin. Kao ministar mogu govoriti samo na osnovu argumenata koje će dati studija. Čim studija dođe dobićemo argumente, a onda idemo na Vladu. To opet ne mora ništa značiti, jer konačnu odluku donosi parlament Federacije BiH i oni mogu kazati da su u redu i struka i argumenti, ali da treba uraditi drugačije.
NN: Hoćete li u svome sektoru smjenjivati nadzorne odbore u skladu s Uredbom Vlade o smanjenju broja članova nadzornih odbora na osnovu koje se smjenjuju nadzorni odbori u sektoru energetike i industrije?
ŠEĆKANOVIĆ: U tri nadzorna odbora ćemo smanjiti broj ljudi. U Međunarodnom aerodromu Sarajevo smanjićemo sa pet na tri, a u `BH pošti` i `BH Telecomu` sa sedam na pet. Tamo prvo trebamo izmijeniti statute koji regulišu broj i sastav nadzornih odbora. Kada to promijenimo imenujemo privremeni nadzorni odbor, raspisujemo konkurs i onda ide redovna procedura izbora rukovodstva.
NN: Imate li planova za smjene čelnih ljudi u tim preduzećima?
ŠEĆKANOVIĆ: Ta se mjesta popunjavaju konkursom i mi ne znamo ko će se prijaviti za članstvo u tim odborima
NN: Hoće li biti smjena direktora ovih preduzeća?
ŠEĆKANOVIĆ: Nadzorni odbori imenuju ili mijenjaju direktore.
NN: Hoćete li članovima nadzornih odbora sugerisati smjene?
ŠEĆKANOVIĆ: Vidjećemo kada ih izaberemo.
NN: Jeste li zadovoljni poslovanjem `BH Telecoma`?
ŠEĆKANOVIĆ: Relativno. Oni imaju dobit i odgovarajuće rezultate, ali uvijek u tim telekomunikacijama, gdje jeste žestoka borba, može bolje. Vlada je imala neke zamjerke na rezultate rada telekoma, prvenstveno na nedovoljno izvršene investicije, jer oni nemaju dovoljan procenat realizacije velikih investicija…
NN: Ali, oni se žale na Zakon o javnim nabavkama?
ŠEĆKANOVIĆ: Taj zakon jeste problem, ali kako mogu druga javna preduzeća koja imaju velike investicije? Kako drugi mogu? Ima i zamjerki oko visine dobiti…
NN: Ona jeste manja, ali u `BH Telecomu` kažu da je pitanje otvorenosti tržišta i velike konkurencije?
ŠEĆKANOVIĆ: To i jeste razlog da je Vlada donijela zaključke i naložila Nadzornom odboru da od Uprave `BH Telecoma` zatraži objašnjenje zašto su rezultati takvi i to će biti tema analiza u narednom periodu.
NN: Iako ovo ministarstvo nema nadležnosti nad Televizijom FBiH, dobili ste zadatak da napravite zakon o javnom servisu u FBiH, što je jedan od neizvršenih zahtjeva EU. U kojoj fazi je taj zakon?
ŠEĆKANOVIĆ: Mi smo napravili već jedan zakon koji je bio i na parlamentu FBiH, ali ga je Dom naroda zaustavio zbog povrede vitalnih nacionalnih interesa, koju je potvrdio i Ustavni sud FBiH. Sada smo napisali novi zakon ugrađujući sve što je sugerisao Ustavni sud FBiH. Usaglasili smo to i s OHR-om, jer je zamjenik visokog predstavnika sarađivao s Komisijom za izradu zakona. Ispoštovali smo sve što su sugerisali i Ustavni sud FBiH i OHR. Zakon je trebao u prošlu srijedu biti na Vladi, ali sam zamoljen da to skinem sa dnevnog reda kako bi se premijer i dopremijeri još jednom konsultovali.
NN: Ministri iz reda hrvatskog naroda nisu zadovoljni novim zakonom?
ŠEĆKANOVIĆ: Mislim da će to riješiti premijer i dopremijeri i da će zakon uskoro u proceduru.
Italijani zainteresovani za `B&H Airlines`
NN: Vlada je donijela odluku da traži partnera za dokapitalizaciju `B&H Airlinesa`. Hoće li to preduzeće nakon niza pokušaja kroz kredite, pozajmice, investicije, garancije, dodatne takse ipak stati na svoje noge?
ŠEĆKANOVIĆ: Ovom ministarstvu pripada deset preduzeća i dva posluju sa gubitkom - `Željeznice FBiH` i `B&H Airlines`. Željeznice svuda posluju sa gubitkom i svuda ih država sufinansira. Nemate države bez željeznice ni bez avio-kompanije i zato se mi borimo da ovu kompaniju održimo u životu. Zato je napravljan sanacioni program i doneseni su zaključci Vlade, a jedan od njih je i pronalaženje sanacionog partnera. Uskoro ćemo imati sastanke sa potencijalnim ulagačima u `B&H Airlines`, imamo najave iz jedne talijanske firme.
`Premijer zna bolje od mene`
NN: Aktuelni premijer FBiH Nedžad Branković je u prošlom mandatu bio u Vašem resoru. Da li Vam to pomaže ili odmaže, koliko ste pod njegovim `uticajem` ili koliko ste slobodni u svom radu?
ŠEĆKANOVIĆ: Neki misle da mi je lakše jer mi može pomoći ako ja negdje zakažem. Ja mislim da mi je teže, jer dok se svi drugi mogu `prošvercovati` pošto premijer njihove oblasti ne može poznavati dobro kao oni, ja ne mogu, jer on ovo zna bolje od mene. Sa te strane mi je teže, ali naravno da mi je lakše jer mi može pomoći.
NN: Vi ste iz Tuzle, sjedište Vašeg ministarstva u Mostaru, a sjedište Vlade i koordinacije je u Sarajevu. Kako to organizujete?
ŠEĆKANOVIĆ: Vrlo je naporno jer, bez obzira na to što je sjedište Ministarstva u Mostaru, ja sam gotovo svakodnevno između Sarajeva i Mostara.