Pop pjevačica poznata pod imenom Frida, članica grupe ABBA, za razliku od ostalih članova čuvene švedske grupe, nije porijeklom Šveđanka. Ani-Frid Sini Lingštad rođena je u Norveškoj, ali se kao djevojčica preselila u zemlju koja je proslavila i koju je ona proslavila na "Evroviziji" 1974. godine.
Fridino porijeklo je tragično. Ona je rođena 15. novembra 1945. u Delangenu kod Narvika, kao jedno od djece iz neuspjelog nacističkog programa stvaranja arijevske rase. Njena majka Sini Lingštad u to vrijeme je imala 19 godina, a njen otac, Alfred Hase, bio je već uveliko oženjen SS oficir.
Dvije godine po rođenju djevojčice, Ani-Frid, njena majka i baka napuštaju svoje rodno mjesto pod strahovitim pritiskom okoline, ogorčene na program "arijevizacije" Norvežana, koji su Nijemci sprovodili u vrijeme okupacije, a koji je zadesio Sini i zauvijek odredio sudbinu njene kćeri.
Ani-Frid je tako otputovala s bakom u Švedsku, a njena je majka neko vrijeme radila na jugu Norveške, ali se, nakon što se razboljela, i ona seli u Švedsku. U svojoj 21. godini Sini umire, a Ani-Frid odgaja baka.
Sve te godine ona je čvrsto vjerovala da je njen otac poginuo u ratu, ali se, kada je 1977. godine njemački magazin "Bravo" objavio njenu biografiju, ispostavilo da to nije istina i Ani-Frid se po prvi put susreće s bivšim nacističkim oficirom, svojim ocem. Kontakt sa njim, pjevačica, međutim, nije zadržala i Hase je 2005. godine putem jednog njemačkog tabloida neuspješno pokušao da obnovi vezu s kćerkom.
Prvi posao u 69. godini
Sa svega trinaest godina Ani-Frid dobija prvi posao u šou-biznisu, te nastupa pjevajući šlagere. Potom se pridružuje petnaestočlanom džez bendu te izvodi repertoar koji je uključivao Glen Miler, Elu Ficdžerald i Pegi Li. Godine 1963. ona osniva vlastiti bend pod imenom "The Anni-Frid Four", a iste godine udaje se za Ragnara Fredriksona, s kojim rađa dvoje djece, ali od koga se razvodi 1970. godine.
U ljeto 1967. ona uz pjesmu "En Ledig Dag" pobjeđuje na državnom takmičenju mladih nada, te se pojavljuje u tada najpopularnijoj tv emisiji Švedske "Hylands Hörna" (Hilandov ugao). Kako se sve to dogodilo upravo na dan kada je u Švedskoj donesena odluka o ukidanju dotadašnjeg pravila vožnje lijevom stranom i prelazak na desnu, te je večeri šou preimenovan u "Hylands Högerhörna" (Hilandov desni ugao). Bilo kako bilo, ovaj prvi veliki Fridin nastup bio je njena šansa da snimi seriju singlova za EMI, koje se može čuti na kompilaciji "Frida 1967-1972".
Udaja za Andersona
U ljeto 1969. Frida na jugu Švedske upoznaje Benija Andersona, za koga se kasnije i udaje, a s kojim tada ugovara muzičku saradnju, iz koje se rađa grupa ABBA. Iste godine ona se pojavljuje na Melodofestivalen, švedskom takmičenju za izbor pjesme za Evroviziju, a pjesmom "Härlig är vår jord". Njen prvi album "Frida", na kome joj je producent bio Anderson, izašao je 1971. godine, te stekao ogromnu popularnost. Pjesma "Min Egen Stad" dugo je bila švedski broj jedan na svim top-listama. Iduće godine ona mijenja izdavačku kuću i prelazi u "Polar Music label", gdje snima svoj drugi veliki hit "Man Vill Ju Leva Lite Dess Emellan".
U to vrijeme iz Fridine veze s Andersonom i njihovog prijateljstva s Bjornom Ulveusom i Agnetom Feltskog, nastaje ABBA, čije ime predstavljaju početna slova imena članova benda.
Ovo je na početku bila šala, pošto je Abba takođe bilo ime poznate firme za konzerviranje ribe u Švedskoj. Ipak, tako je ostalo.
Uspjeh ABBA
Prije ABBA, Beni i Bjorn svirali su svaki u svome bendu, ali su im se često ukrštali putevi i oni su naposljetku odlučili za saradnju. Agneta Feltskog je bila najmlađi član grupe i pop fenomen koji je sama pisala i izvodila švedske hitove još dok je bila tinejdžerka, a koja se na jednoj od turneja Bjornovog benda zaljubila u njega i par se vjenčao 1971. godine. Ani se sa njima upoznala onda kada je Beni pozvao da pjeva prateće vokale sa Agnetom na albumu "Lycka".
Nakon jednog neuspješnog pokušaja, ABBA 1974. godine ponovo dospijeva na Evroviziju s pjesmom "Waterloo", koja ubjedljivo pobjeđuje i katapultira ih u britansku scenu. Još veći uspjeh dolazi 1975. kada se svaki singl koji se izdavao solidno plasirao na listama, a "Mamma Mia" je stigla na prva mjesta u Britaniji. U ovo vrijeme grupa je izdala album "Greatest Hits" iako je imala samo pet hitova u prvih 40 u Velikoj Britaniji i SAD. Ovaj album je uključivao pjesmu "Fernando", jednu od najpoznatijih pjesama ABBA.
Sljedeći album "Arrival" je predstavio novi stepen dostignuća u pisanju tekstova i studijskog rada, a na njemu se našlo niz hitova: "Money, Money, Money", "Knowing Me, Knowing You" i "Dancing Queen", njihov najveći hit. Do tada je ABBA bila vrlo popularna u Velikoj Britaniji, većem dijelu Zapadne Evrope i Australiji, ali je još imala umjeren prijem i emitovanost u SAD, te "Dancing Queen" ostaje jedini broj 1 na listi koja je ABBA ikada postigla tamo.
"The Visitors" (1981), njihov posljednji studijski album, pokazao je zrelost i dubinu osjećanja koji su nedostajali na njihovim ranijim snimcima. Iako je ovaj period označen kao propadanje grupe, ABBA je još imala veliku publiku, posebno u kontinentalnoj Evropi i mogla je bez sumnje da nastavi sa radom da nije bilo ličnih problema u grupi. Dva bračna para su se do tada već bila razvela.
Veza sa kraljevskom porodicom
Godine 1982. tokom zadnje zajedničke godine benda, Frida objavljuje svoj prvi solo album na engleskom, na kome joj je Fil Kolins uradio pjesmu "Something's Going On", koja završava na vrhu švedskih top-lista i među prvih 20 u Britaniji i Americi. U to vrijeme Frida se seli u London, ali se u Švedsku, u kojoj živi i danas, vratila 1986. godine. Po odlasku u London 1982. ona biva izabrana za najbolji ženski vokal Švedske i dodjeljuju joj glavnu muzičku nagradu Švedske "Rockbjörnen". Iduće godine Frida učestvuje u izradi mjuzikla "ABBAcadabra", a 1984. godine njen album "Shine" doživljava ogroman uspjeh.
Tokom narednih godina Ani-Frid na izvjestan način zapostavlja muziku i veoma aktivno se angažuje u oblasti zaštite životne sredine, a 1990. godine postaje član Komiteta švedske organizacije "Det Naturliga Steget" (Prirodni korak). Organizaciji je bilo potrebno "poznato lice" kako bi privukli pažnju javnosti, pa Frida 1991. godine postaje čak i predsjednicom organizacije "Artister För Miljön" (Umjetnici za okolinu).
U avgustu 1992. ona se i po teći put udaje, ovoga puta za Hajnriha Rucoa, princa Rojsa i vojvodu od Plauena. Kroz ovaj brak pjevačica, osim što dobija dvije pokćerke, dolazi i u direktnu vezu sa švedskom kraljevskom porodicom. Princ umire 1999. godine, a još godinu ranije Anina kćerka iz prvog braka tragično gubi život u saobraćajnoj nesreći.
Ipak, Frida nastavlja. Nakon što je tokom devedesetih snimila nekoliko pjesama, 2004. godine na "Evroviziji" u Istabulu, tačno trideset godina nakon pobjede ABBA, ona se, zajedno s ostalim članovima nekadašnje grupe, pojavljuje u komičnom videu pod nazivom "Our Last Video".
U novembru 2005., na Fridin 60. rođendan, "Universal Records" objavljuju kompilaciju "Frida Box Set", uključujući tu i "Frida The DVD", na kome zvijezda otvoreno priča o cijeloj svojoj muzičkoj karijeri.